Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
TuÄŤnjave zbog goriva, prazne police, angaĹľirana vojska. Britanija je neprepoznatljiva
Tučnjave zbog goriva, prazne police, angažirana vojska. Britanija je neprepoznatljiva
Petar Stošić
Foto/screenshot: YouTube/ODN
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRVO je zavladala nestašica vozača kamiona, zatim namirnica na policama, a sad i goriva na benzinskim postajama. Ova posljednja nestašica toliko je kritična da vlada sad šalje vojnike da razvoze gorivo u cisternama na prazne benzinske postaje.
Ovo je Velika Britanija 2021. godine. Zemlja nije u ratu ni izvanrednom stanju, nije pogođena nekom velikom prirodnom katastrofom, nije ni u ekonomskoj krizi, barem zasad, a i najgori dio pandemije je, prema svemu sudeći, iza nje.
Glavni uzrok kaosa treba tražiti drugdje - prije svega u Brexitu i tvrdoglavoj politici britanske vlade nakon što je konačno izvela zemlju iz Europske unije u siječnju prošle godine. Posljedica te politike - nedostatak između 90.000 i 120.000 vozača kamiona na britanskom tržištu rada, prema procjeni udruženja špeditera Logistics UK - rezultirala je općom nestašicom na postajama i, u manjoj mjeri, u trgovinama.
Vojska mora prevoziti gorivo na crpke jer nema vozača
Ogroman nedostatak vozača kamiona izazvao je kaos u lancima opskrbe u svemu, od hrane do goriva, te povećao niz poremećaja i poskupljenja uoči Božića.
Ministar gospodarstva Kwasi Kwarteng, koji je naredio angažiranje vojnika za prijevoz goriva, kojeg ne nedostaje, ali ga nema tko prevoziti, sad uvjerava britansku javnost da se situacija stabilizira. Premijer Boris Johnson također tvrdi da se opskrba goriva vraća u normalu, ali istodobno poziva građane da ne gomilaju zalihe.
Prilično je upitno, međutim, vjeruju li Britanci smirujućim porukama Johnsona i njegovog ministra - i imaju li im razloga vjerovati. Na benzinskim postajama diljem zemlje već danima vlada kaos. Pred benzinskim postajam diljem zemlje stvorili su se golemi redovi, pogotovo u velikim gradovima, a ljudi panično kupuju velike količine benzina, zbog čega je od 50 do čak 90 posto postaja prijavilo da je ostalo bez benzina.
Ministri su uzalud pozivali ljude da ne gomilaju zalihe goriva u panici, a mnoge benzinske crpke bile su prisiljene naprosto zatvoriti pred neviđenom navalom.
Kaos s redovima, nestašicom koja traje već šesti dan i paničnim gomilanjem zaliha doveo je, predvidljivo, i do više slučajeva tučnjave kupaca pred benzinskim postajama, a snimke tih tučnjava naveliko kruže društvenim mrežama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Britanci se tuku na benzinskim postajama
Kupci jedni druge optužuju da idu preko reda ili kupuju previše benzina, zbog čega nerijetko sijevaju šake, a barem u jednom slučaju bijesni vozač je izvadio i nož te nogom počeo udarati drugi automobil, čija su vrata, srećom, bila zaključana.
Osim toga, nestašica je mjestimično izazvala i otkazivanje vožnji školskih autobusa, dostava krvi bolnicama i zaustavljanje do trećine londonskih taksija koji stoje na parkiralištima s praznim rezervoarima, javlja Daily Mail.
Neki su posebno neodgovorni vozači snimljeni i kako toče gorivo u vreće i kante za smeće, što je ilegalno i opasno jer gorivo može rastopiti kante.
Osim toga, i sam Johnson je priznao da bi problemi u lancu opskrbe mogli potrajati mjesecima, do Božića i iza njega. Oporbeni laburisti prozvali su pak premijera da je "bacio zemlju u kaos".
Johnsonova vlada objavila je plan o izdavanju privremenih viza za 10.500 stranih vozača kamiona, no čelnici ovog sektora upozorili su da je vladin plan kratkoročno rješenje i da neće riješiti akutni nedostatak radne snage.
Imigrantski vozači kamiona otišli kućama zbog pandemije, gdje su ostali zbog Brexita
Velik broj imigrantskih vozača kamiona otišao je prošle godine natrag u domovinu zbog pandemije i lockdowna - a onda se zbog Brexita mnogi od njih nisu mogli vratiti. Do lipnja 2020. Veliku Britaniju je napustilo 14 hiljada vozača kamiona. Do srpnja ove godine - dakle, više od godinu dana kasnije - vratilo se njih samo 600, rekli su predstavnici ovog sektora za Sky News.
"Velika Britanija vjerojatno neće biti privlačna stranim vozačima, (koji) su razumljivo odlučili biti sa svojim obiteljima zbog kombinacije covida i Brexita", upozorio je za CNN Tim Doggett, izvršni direktor Udruženja za kemijsko poslovanje, čiji su članovi također iskusili nedostatak vitalnih materijala.
Ipak, akutna nestašica goriva možda neće potrajati toliko koliko se Britanci pribojavaju. Udruga trgovaca benzinom (PRA) objavila je da postoje "rani znakovi" da se kriza na crpkama završava. PRA, koji predstavlja oko 5500 neovisnih postaja diljem Velike Britanije, rekao je kako je udio njihovih postaja koje su prijavile da su ostale bez benzina u srijedu pao na 27%.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brian Madderson, predsjednik PRA-a, rekao je za BBC da, iako je bilo "manje redova i panične kupovine", još uvijek postoji "neobično velika potražnja". Dodao je da će trebati još "više od dan ili nekoliko dana" da se potpuno obnove zalihe na benzinskim postajama, ali da benzina ima. Samo ga, očito, treba dopremiti.
"Još rano za reći" hoće li se situacija popraviti
S druge strane, kako piše The Guardian, neki visokopozicionirani insajderi u industriji i dalje su nesigurni. Jedan je rekao da je "još rano za reći" hoće li se situacija nastaviti poboljšavati, dok drugi nisu htjeli reći da je kriza pri kraju.
Još je jedna velika nepoznanica koje će točno robe nedostajati zbog poremećaja opskrbe uzrokovane nedostatkom stotinjak hiljada vozača teških teretnih vozila. Guardianovi izvori predviđaju da police u trgovinama i supermarketima neće ostati potpuno prazne, ali da će određene proizvode različitih marki, koji su dosad bili uvijek i svuda na raspolaganju kupcima, mjestimično biti jako teško naći.
"Sustav opskrbe 'točno na vrijeme' više ne funkcionira i mislim da više neće funkcionirati", izjavio je šef britanskog Saveza za hranu i piće (FDF) Ian Wright ranije ovog mjeseca na skupu Instituta za vladu, uz poruku potrošačima da očekuju "trajne nestašice" hrane u trgovinama. FDF predstavlja više od 800 britanskih tvrtki za hranu i piće.
Wright je naglasio da to "ne znači da će Britanci ostati bez hrane" i gladovati, ali sugerirao je da bi opskrba mogla biti puno nestabilnija nego dosad.
U britanskim medijima i političkim krugovima sve se više govori o "zimi nezadovoljstva" i nemira koja bi mogla pogoditi zemlju, što je referenca na val štrajkova i prosvjeda 1978/9., koji je bacio Britaniju na koljena, piše CNN. Ekonomisti čak upozoravaju na moguću stagflaciju, što je posebno opasan oblik ekonomske krize u kojoj se istovremeno javljaju stagnacija BDP-a i inflacija.
U svakom slučaju, izgleda da je oblik Brexita za koji se Johnsonova vlada odlučila, sa strogim ograničenjem imigracije iz zemalja Europske unije, koja je dotad bila neograničena, u skladu s načelom slobode kretanja unutar Unije, doveo do trenutne situacije - zajedno s izlaskom iz zajedničkog europskog tržišta, što je britanskim tvrtkama također znatno otežalo zapošljavanje europskih radnika i poslovanje s europskim dobavljačima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nije moralo biti tako, ali Johnsonovo inzistiranje da se "Brexit obavi" (Get Brexit Done), što je ponavljao kao hipnotizirajuću mantru kroz cijelu 2019., rezultiralo je nepotpunim i neadekvatnim dogovorima s Bruxellesom u ključnim područjima, uključujući energetiku.
"U konačnici, vlada je donijela političku odluku da oteža useljavanje nekvalificiranih radnika. Nedostatak radne snage mogao bi biti manji da je Velika Britanija zadržala slobodno kretanje ljudi nakon Brexita", komentirao je za CNN Joe Marshall, viši istraživač na neovisnom britanskom Institutu za vladu.
"Ovaj problem je bio predvidljiv, a vlada je apsolutno podbacila u planiranju"
Povrh poremećaja lanca opskrbe izazvanih pandemijom i pogoršanih Brexitom, koji su doveli i do rastućih računa za hranu i energiju, dodatan udarac na džep Britanaca nanesen je ukidanjem mjere potpore u pandemiji, uključujući državnu potporu za plaće i tjedno povećanje od 20 funti za isplate socijalnog osiguranja.
Ministar prometa Grant Shapps priznao je da je Brexit "bez sumnje bio faktor" koji je pridonio krizi u opskrbi gorivom.
Vođa oporbe i predsjednik Laburističke stranke Keir Starmer podržao je prijedlog Liberalnih demokrata i Britanskog liječničkog društva u ponedjeljak da ključni radnici - oni čije su usluge od vitalnog značaja, pogotovo u pandemiji - dobiju prioritetan pristup gorivu, s obzirom na probleme koje već imaju zdravstveni i školski radnici, kao i ljudi koji se oslanjaju na posjete njegovatelja .
"Ovaj problem je bio predvidljiv, a vlada je apsolutno podbacila u planiranju", rekao je Starmer. Nakon sastanka s prijevozničkim tvrtkama, poručio je da su te tvrtke "više nego frustrirane" što su ministri pokušali "poricati da postoji problem, zatim okriviti nekoga drugoga, a zatim donijeli napola promišljen plan" kako to popraviti.
0 ( + )
*
EMA će idući tjedan odlučiti o trećoj dozi Pfizera
KORONAVIRUS U SVIJETU
EMA će idući tjedan odlučiti o trećoj dozi Pfizera
Hina
Ilustracija: EPA
AGENCIJA Europske unije za lijekove (EMA) u ponedjeljak će odlučiti hoće li odobriti primjenu treće doze Pfizerovog cjepiva, a najvjerojatnije neće dati jasne smjernice o tome tko bi je trebao primiti, vidi se iz internog dokumenta i izjava dvoje dužnosnika.
Ako EMA odobri treću dozu, 27 zemalja članica će se pridružiti Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Izraelu koji su već dobili zeleno svjetlo za primjenu tzv. booster-doze, premda među znanstvenicima još nema konsenzusa o tome je li ona potrebna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Više od deset zemalja Europske unije već je počelo cijepljenje trećom dozom
"EMA će 4. oktobara dati mišljenje o potrebi treće doze Pfizerovog cjepiva za opću populaciju", rekla je izvršna direktorica EMA-e Emer Cooke jučer na internom sastanku s europskim zastupnicima, pokazuju dokumenti u koje je Reuters dobio uvid.
Više od deset zemalja Unije već je počelo cijepljenje trećom dozom, bez službene potpore europskog regulatornog tijela. Službeno odobrenje će osigurati zakonsku zaštitu tim zemljama, a druge će možda potaknuti na cijepljenje trećom dozom kako bi suzbile zarazniju delta inačicu koronavirusa u zimskim mjesecima.
Dvojica dužnosnika Europske unije dobro upućena u proces odlučivanja EMA-e rekla su da će odluka koja će se donijeti sljedeći tjedan biti usmjerena na sigurnost i na djelotvornost boostera i bit će općenita, što znači da neće točno propisivati koje dobne ili rizične skupine ga trebaju primiti. Europska komisija je u više navrata upozorila da različite nacionalne politike u vezi s cjepivom mogu povećati neodlučnost kod ljudi.
0 ( + )
*
Putin Erdoganu: Cijepite se Sputnikom
KORONAVIRUS U SVIJETU
Putin Erdoganu: Cijepite se Sputnikom
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
RUSKI predsjednik Vladimir Putin preporučio je turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoganu da uzme rusko cjepivo Sputnik V kada se bude cijepio drugom dozom, a Erdogan mu je odgovorio da je već primio Pfizer.
Dvojica čelnika sastala su se u Sočiju, na obali Crnog mora, u rezidenciji ruskog predsjednika. Putin, koji je upravo izašao iz dvotjedne izolacije nakon širenja zaraze u njegovom okruženju, rekao je da se nije zarazio iako je cijeli dan bio u društvu sa zaraženim savjetnikom.
"Imam visoku razinu antitijela. Hvala Bogu, imam sreće", rekao je Putin u razgovoru s Erdoganom ispred rezidencije, vidi se na snimkama koje je objavio ured ruskog predsjednika.
Putin Erdoganu: Učinite to na vrijeme Sputnikom
"Sljedeći put kad se budete trebali ponovo cijepiti, učinite to na vrijeme Sputnikom", dodao je Putin. Turski predsjednik odgovorio je da je primio drugu dozu Pfizerovog cjepiva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Onda drugi put", uzvratio je ruski čelnik.
Istog dana Rusija, najteže stradala europska zemlja u pandemiji, prijavila je drugi uzastopni rekord, 857 umrlih u jednome danu. Zemlja se od lipnja bori s epidemijskim valom povezanim s delta inačicom virusa, koja je zaraznija.
Cijepljenje u Rusiji sporo napreduje zbog nepovjerenja ljudi, premda postoje četiri domaća cjepiva, među kojima Sputnik V. Podaci objavljeni na mrežnoj stranici Gogov pokazuju da je do danas potpuno cijepljeno tek 28.8 posto ruskog stanovništva. Da bi spasile gospodarstvo, vlasti ne žele uvoditi mjeru ograničavanja kretanja.
0 ( + )
*
Stvorene najmanje strukture koje lete - mikroÄŤipovi s krilcima
Stvorene najmanje strukture koje lete - mikročipovi s krilcima
Index Vijesti
Foto: YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZNANSTVENICI su razvili najmanju leteću strukturu ikada - mikročip tek nešto veći od zrnca pijeska koji može letjeti. Osim što može letjeti, kada obavi zadatak, on se sam razgrađuje i nestaje.
Autori uređaja i studije, objavljene u časopisu Nature https://www.nature.com/articles/s41586-021-03847-y, u uvodu ističu da bi minijaturizirani, bežični elektronički uređaji mogli predstavljati temelj budućih sustava za nadzor okoliša, za nadzor stanovništva, za upravljanje bolestima i za druge primjene koje zahtijevaju pokrivenost na velikom prostoru.
Oponašanje prirode
U svojem dizajnu tim je bio nadahnut prirodom, sjemenkama s krilcima drveća, poput lipe ili javora, koje su dizajnirane za kontrolirani let bez pogona kroz prirodna okruženja ili gradske prostore.
Oponašajući sjemenke, sićušni mikročip hvata vjetar i kreće se prema tlu usporeno poput helikoptera.
Mikroletači, koje je dizajnirao tim sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu, mogu biti opremljeni ultraminijaturiziranom tehnologijom, uključujući senzore, izvore napajanja, antene za bežičnu komunikaciju, pa čak i ugrađenu memoriju za pohranu podataka.
"Naš cilj bio je dodati malim elektroničkim sustavima let uz pomoć krila, s idejom da bi nam to omogućilo distribuciju visoko funkcionalnih, minijaturiziranih elektroničkih uređaja kako bismo registrirali okoliš za potrebe praćenja zagađenja, za nadzor stanovništva ili za praćenje bolesti", rekao je John A. Rogers, koji je vodio razvoj novog uređaja.
Uređaji bi mogli imati brojne namjene
Jedna od vodilja tima bila je da stvore uređaje koji će ostati u zraku što je dulje moguće kako bi se produžilo vrijeme potrebno za prikupljanje željenih podataka.
Dok mikroletač, uređaj s tri krilca, pada kroz zrak, on ulazi u interakciju sa zrakom, pri čemu se stvara stabilno sporo-rotirajuće kretanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Mislimo da smo nadmašili prirodu. Barem u užem smislu, da smo uspjeli izgraditi strukture koje padaju sa stabilnijim putanjama i sporijim krajnjim brzinama od ekvivalentnih sjemenki koje biste vidjeli da padaju s biljaka ili drveća", tumači Rogers.
"Osim toga, uspjeli smo te leteće konstrukcije helikoptera izgraditi u veličinama mnogo manjim od onih koje se mogu pronaći u prirodi", dodao je.
Rogers vjeruje da bi se njihovi uređaji, među ostalim, mogli masovno raspršivati s velikih visina radi praćenja napora na sanaciji okoliša nakon izlijevanja nafte ili radi praćenja razina zagađenja zraka na različitim nadmorskim visinama.
Rješenje za ekološku prihvatljivost
Ironija je da se sijanjem mnoštva takvih uređaja mogu potencijalno stvoriti nova zagađenja okoliša mikročipovima. Međutim, autori u svojem radu pokazuju da su svjesni problema te da nude i rješenja.
"Moraju se pažljivo razmotriti učinkovite metode uporabe i zbrinjavanja takvih uređaja. Jedno rješenje koje zaobilazi ovakve probleme su uređaji izrađeni od materijala koji se prirodno stapaju u okoliš kemijskom reakcijom i/ili fizičkim raspadanjem do neštetnih krajnjih proizvoda", kaže Rogers.
Sretna okolnost je da Rogersov laboratorij razvija elektroniku koja se može otapati u vodi nakon što se iskoristi za potrebna istraživanja. Upotrebom takvih materijala on i njegov tim nastoje izgraditi mikroletače koji bi se s vremenom mogli razgraditi i nestati u podzemnim vodama. Naime, ponovno prikupljanje mnoštva mikroletača razasutih unaokolo bilo bi praktički nemoguća misija. Stoga je njihova proizvodnja od razgradivih i ekološki prihvatljivih materijala jedino pravo rješenje.
"Mi proizvodimo fizički kratkotrajne elektroničke sustave napravljene od razgradivih polimera, kompostabilnih vodiča i otopivih čipova integriranih krugova koji, kada su izloženi vodi, prirodno nestaju u ekološki bezopasnim krajnjim proizvodima", kaže Rogers.
0 ( + )
*
Putin i Erdogan razgovarali o Siriji: "Tamošnji mir ovisi o tursko-ruskim odnosima"
Putin i Erdogan razgovarali o Siriji: "Tamošnji mir ovisi o tursko-ruskim odnosima"
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSJEDNICI Rusije i Turske Vladimir Putin i Tayyip Erdogan razgovarali su danas o novom nasilju na sjeverozapadu Sirije i potencijalnom povećanju prodaje ruskih vojnih obrambenih sustava Ankari unatoč protivljenju Sjedinjenih Država.
Razgovori su održani u ruskom crnomorskom ljetovalištu Sočiju, a Kremlj je objavio da je Putin okončao svoju samoizolaciju susretom s turskim kolegom. Nijedan lider nije dao detaljnije izjave medijima nakon sastanka iako je Putin zahvalio Erdoganu na posjetu koji je opisao korisnim i sadržajnim.
"Jako su važni zajednički koraci"
Turski dužnosnici rekli su prije sastanka da će Erdogan pritisnuti Putina da se vrati prekidu vatre koji je dogovoren prošle godine kako bi se okončao napad ruske i sirijske vojske na borce koje podržava Turska u sirijskoj regiji Idlib.
"Jako su važni koraci koje zajednički poduzimamo u vezi sa Sirijom. Tamošnji mir ovisi o tursko-ruskim odnosima", rekao je Erdogan Putinu na početku sastanka.
Putin se u uvodnim komentarima samo kratko osvrnuo na Siriju, rekavši da je to jedno od područja u kojemu su dvije zemlje poprilično uspješno surađivale. Čelnik Rusije rekao je da su pregovori s Turskom ponekad teški, ali da su dvije zemlje naučile pronaći kompromise na obostranu korist.
Erdogan: Ne možemo poništiti korake koje smo već poduzeli
Na dnevnom redu bila je i potencijalna turska nabava dodatnih baterija ruskog obrambenog sustava S-400 čemu se Washington snažno protivi. Erdogan je Putinu rekao da želi raspraviti daljnju obrambenu suradnju unatoč američkim prigovorima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Na Općoj skupštini UN-a, tipične osobe su nas posebno ispitivale o određenim pitanjima, naravno", rekao je Erdogan Putinu.
"Ionako smo im dali potreban odgovor. Nije moguće poništiti korake koje smo već poduzeli. Pogotovo vjerujem u ovo: za nas je od velike važnosti da nastavimo jačati tursko-ruske odnose svaki dan", rekao je Erdogan.
Turska, članica NATO-a, kupila je baterije ruskog obrambenog sustava S-400 2019. godine. SAD je tada uveo sankcije protiv turske obrambene industrije, a Washington je upozoravao na daljnje akcije ako Turska bude kupila još ruske opreme.
Erdogan je prošli tjedan dao do znanja da Turska još uvijek namjerava nabaviti drugu seriju sustava S-400 i dodao da nijedna zemlja ne može diktirati poteze Ankare.
NAKON što je uklonio sav sadržaj protivnika cijepljenja protiv covida-19, YouTube je blokirao i neprovjerene kritike drugih cjepiva, saopštio je danas internetski gigant.
Ta videoplatforma u vlasništvu Googlea time je zabranila tvrdnje o opasnosti ili neučinkovitosti cjepiva za bolesti poput ospica odobrenih od regulatornih tijela.
Zabranjeni i kanali istaknutih protivnika cijepljenja
Osim sadržaja, na toj videoplatformi zabranjeni su i kanali istaknutih protivnika cijepljenja, piše The Washington Post u srijedu pozivajući se na potpredsjednika YouTubea za globalno povjerenje i sigurnost Matta Halprina.
On je kazao kako tvrtka ranije antivakserski sadržaj nije zabranila jer je bila usredotočena na cjepiva protiv covida-19, prenosi Post.
Halprin je dodao da će YouTube nakon uvođenja novih pravila i dalje omogućavati ljudima da govore o svojim osobnim iskustvima, poput majki koje govore o nuspojavama koje je njihovo dijete doživjelo nakon primanja cjepiva, kao i znanstvene rasprave o cjepivima i neuspjesima cjepiva u povijesti medicine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obrisano više od 133 hiljade videa o cijepljenju
Zabranjeni su kanali Roberta F. Kennedyja mlađeg, nećaka slavnog predsjednika i istaknutog protivnika cijepljenja, te Josepa Mercole, također slavnog antivaksera.
Vlasti diljem svijeta kritizirale su YouTube i društvene mreže poput Facebooka i Twittera što nisu činili dovoljno za sprječavanje širenja lažnih zdravstvenih informacija na svojim stranicama, piše Reuters.
Halprin je u srijedu rekao da je YouTube već obrisao više od 133 hiljade videa o cijepljenju, a za moderiranje sadržaja zaposleno je nekoliko hiljada ljudi, uz algoritme koji prepoznaju tekst i sliku.
0 ( + )
*
Britanska vojska će razvoziti gorivo do praznih benzinskih postaja
Britanska vojska će razvoziti gorivo do praznih benzinskih postaja
Hina
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BRITANSKI vojnici sjest će u kamione cisterne i razvoziti gorivo do praznih benzinskih postaja kako bi se riješio problem nestašice vozača koji je izazvao poremećaje u opskrbi, najavio je ministar gospodarstva Kwasi Kwarteng. Mobilizirano je 150 vojnika koji će početi razvoziti gorivo cisternama u sljedećim danima, izjavio je ministar Kwarteng.
"Proteklih nekoliko dana bilo je teško, svjedočili smo velikim redovima, ali mislim da se situacija stabilizira, dopremamo benzin do postaja. Mislim da ćemo riješiti problem", rekao je Kwarteng.
U trgovinama je kaos. Ministar: Situacija se stabilizira
Građani u Velikoj Britaniji već gotovo tjedan dana panično kupuju gorivo nakon što su naftne kompanije upozorile da nemaju dovoljno vozača cisterni za dopremu benzina i dizela na benzinske postaje pa su se njihovi spremnici ispraznili. Premijer Boris Johnson pokušao je umiriti javnost tvrdnjama da se opskrba vraća u normalu, ali je istodobno pozvao građane da ne gomilaju zalihe goriva.
Nestašica oko 100.000 vozača izazvala je kaos u brojnim nabavnim lancima, ispraznivši police u trgovinama, a očekuju se i poskupljenja pred Božić. Upitan može li jamčiti da neće biti problema uoči sezone blagdanske kupovine, Kwarteng je odgovorio da ne može jamčiti ništa.
"Želim reći samo da se situacija stabilizira", naglasio je ministar gospodarstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tisuće benzinskih postaja ostalo je bez goriva
Udruženje trgovaca benzinom (PRA), neovisnih trgovaca na malo koji čine oko dvije trećine 8380 benzinskih postaja u Velikoj Britaniji, izvijestilo je jučer da je 37 posto benzinskih postaja njegovih članova ostalo bez goriva.
Britanija je napustila jedinstveno tržište Europske unije početkom godine pa prijevoznici ne mogu zapošljavati vozače iz članica Unije. Kako bi riješila problem, vlada je priopćila da će izdati privremene radne vize za 5000 stranih vozača, što je donedavno odlučno odbacivala.
"Želimo se pobrinuti da sve bude spremno kako bismo mogli odraditi Božić i razdoblje nakon njega, ne samo u opskrbi benzinskih postaja nego u svim dijelovima našeg opskrbnog lanca", rekao je premijer.
Prijevoznici, benzinske postaje i trgovci kažu da nema brzih rješenja jer je nestašica vozača akutna, a prijevoz goriva zahtijeva obuku i pribavljanje posebnih dozvola. Europskim vozačima možda pak neće biti pretjerano zanimljiva viza koja bi trajala samo do 24. prosinca, napominje Reuters.