TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
30.11.2016.
ISIS preuzeo odgovornost za teroristički napad u Ohiju
ISIS preuzeo odgovornost za teroristički napad u Ohiju
Screenshot: YouTube
SUNITSKA džihadistička organizacija Islamska država (IS) preuzela je odgovornost za napad na sveučilištu u Columbusu u Ohiju u kojemu se napadač zaletio automobilom među prolaznike a zatim ih napadao nožem.
Napadač je somalski imigrant i student na tom sveučilištu Abdul Razak Ali Artan. On je u ponedjeljak ozlijedio 11 ljudi, jednu osobu teško, prije no što ga je ubila policija.
Novinska agencija AMAQ odana IS-u objavila je fotografiju Alija Artana te tekst u kojem kaže da je "brat Abdul Razak Ali Artan, Bog ga prihvaća, izveo napad u Ohiju. Bio je student na trećoj godini sveučilišta", navodi agencija.
Artan, rođen u Somaliji, imao je dozvolu stalnog boravka u SAD-u, a u zemlju je došao 2014., rekao je savezni dužnosnik želeći ostati anoniman.
Istražitelji vjeruju da je Artan možda živio sedam godina u Pakistanu, naveo je dužnosnik. Somalski izbjeglice često provedu neko vrijeme u Pakistanu prije dolaska u SAD, dodao je.
Ozlijedio 11 ljudi
Artan je u ponedjeljak ujutro ozlijedio 11 ljudi, među njima jednu osobu teško, prvo zaletjevši se u prolaznike automobilom, a zatim napadajući ih nožem. Ustrijelio ga je policajac tog sveučilišta koji je brzo intervenirao.
Lokalni mediji su prvo javili da je riječ o pucnjavi u kojoj je ozlijeđeno više osoba, ali je kasnije ta informacija ispravljena.
Kako navode američka glasila, Artan je nekoliko minuta prije napada na Facebooku objavio prijetnje SAD-u.
"Dosta je. Ameriko! Prestani se uplitati u zemlje svijeta, napose u muslimansku zajednicu. Nismo slabi. Nismo slabi, imaj to na umu", napisao je u poruci, kako prenosi mreža ABC, na stranici Facebooka koja je poslije uklonjena. "Nećete imati mira sve dok muslimane ne pustite na miru."
Članovi somalske zajednice na sveučilištu osudili su taj napad.
U Njemačkoj uhapšen islamist zaposlen u obavještajnoj službi za nadzor islamizma
U Njemačkoj uhapšen islamist zaposlen u obavještajnoj službi za nadzor islamizma
Foto: FAH
SLUŽBENIK Njemačke obavještajne agencije (BfV) uhapšen je zbog islamističkih poruka na internetu i otkrivanja povjerljiivog materijala, prenosi BBC.
Njemački Die Welt objavio je da je osumnjičenik planirao i bombaški napad na ured agencije u Koelnu, ali glasnogovornik BfV-a nije potvrdio tu informaciju.
"Nema dokaza da je predstavljao konkretnu opasnost", rekao je glasnogovornik i dodao da se osumnjičeni prije toga "ponašao neupadljivo." Optužen je za "slanje islamističkih poruka na internetu pod lažnim imenom i otkrivanje internog agencijskog materijala na internet chatroomima".
Prema Die Weltu, uhvatio ga je doušnik za istu agenciju koji je s njim razgovarao online o mogućem terorističkom napadu.
Der Spiegel prenosi da je osumnjičenik nedavno počeo raditi za agenciju sa zadatkom nadzora islamizma u Njemačkoj, te da se preobratio na islam 2014.
Prema podacima BfV-a, u Njemačkoj se nalazi 40 hiljada islamista, od toga 9200 salafista - ultrakonzervativne struje islamista poznatih i kao vehabije.
GALERIJA TRAGEDIJE Ovo su ljudi koji su danas čudom preživjeli pad aviona u Kolumbiji
GALERIJA TRAGEDIJE Ovo su ljudi koji su danas čudom preživjeli pad aviona u Kolumbiji
Foto: Facebook, futcards.com.br, FAH
NAKON što je danas objavljena informacija o tome kako se srušio čarter zrakoplov britanskog proizvođača British Aerospace u kojem je bilo 72 putnika i devet članova posade, potvrđeno je i kako je poginulo oko 70 osoba. Zrakoplov se pri udaru u tlo raspolovio na dva dijela.
U palom avionu nalazila se i gotovo cijela momčad kluba Chapecoense, a većina njih je poginula.
> Avion se srušio jer nije imao goriva? Objavljen sadržaj zadnjeg razgovora pilota s kontrolom leta
> VIDEO U Kolumbiji pao avion s brazilskim nogometašima, 76 mrtvih, među njima i 20 novinara
Zrakoplov se srušio u ponedjeljak navečer po mjesnom vremenu u Cerro Gordu, oko 30 kilometara prije zračne luke u Medellinu. Uzroci nesreće zasad su nepoznati, ali mediji navode da je u trenutku nesreće u kraju bilo izuzetno loše vrijeme s pljuskovima i gmrljavinom.
Među stradalim igračima su Marcos Danilo Padilha, Guilherme Gimenez de Souza, Bruno Rangel Domingues, Marcelo Augusto Mathias da Silva, Lucas Gomes da Silva, Sergio Manoel Barbosa Santos, Filipe José Machado Nascimento, Matheus Biteco Bitencourt da Silva, Cléber Santana Loureiro, Willian Thiego de Jesus, Tiago Da Rocha Vieira, Josimar Rosado da Silva Tavares, Dener Assunção Braz, José Gildeixon de Paiva, Ananias Eloi Castro Monteiro, Éverton Kempes Gonçalves dos Santos, Arthur Brasiliano Maia, Mateus Caramelo Mateus Lucena dos Santos, Aílton Canela, zatim trener Luiz Carlos Saroli Caio Júnior te predsjednik kluba Sandro Pallaoro.
Usto, poginulo je i dvadesetak novinara, među kojima su i novinari Victorino Chermont (Fox Sports), Rodrigo Gonçalves (Fox Sports), Devair Paschoalon (Fox Sports), Lilacio Júnior (Fox Sports), Paulo Clemente (Fox Sports), Mario Sergio P Paiva (Fox Sports), Guilher Marques (Globo), Ari Júnior (Globo), Guilherme Laars (Globo), Giovane Klein (RBS), Bruno Silva (RBS), Djalma Neto (RBS), Adré Podiacki (RBS), Laion Espindula (Globoesporte), Rafael Henzel (Rádio Oeste), Renan Agnolin (Radio), Fernando Schardong (Radio), Edson Ebeliny (Radio), Gelson Galiotto (Radio), Douglas Dorneles (Radio)i Jacir Biavatti (Radio).
Kako piše Guardian, najmanje šest osoba preživjelo je pad zrakoplova, uključujući i tri nogometaša - Alana Ruschela, Jaksona Follmana i Zampiera Netoa. Prema prvim informacijama pad zrakoplova preživio je i golman Danilo, ali on je kasnije preminuo od ozljeda. Usto, britanski mediji pišu kako je preživjela i stjuardesa Ximena Suarez Otterberg.
Preživjeli
Ximena Suarez Otterberg
Među preživjelima se nalazi i stjuardesa Ximena Suarez Otterberg. Rodom iz Bolivije, trenutačno joj se pruža bolnička pomoć.
Hélio Hermit Neto
Pad zrakoplova je preživio i obrambeni igrač kluba Chapecoense Hélio Hermit Neto, koji je pronađen u trupu aviona, nakon što su spasitelji bili uvjereni da više nema preživjelih.
Alan Ruschel
Alan Ruschel nalazio se među prvim preživjelim putnicima koje su spasioci pronašli među ostacima zrakoplova.
Jakson Ragnar Follman
Neposredno nakon akcije izvlačenja žrtava iz srušenog zrakoplova, potvrđeno je da je pad preživio i Jakson Ragnar Follman, rođen 1992. godine.
Identitet preostale dvije osobe koje su preživjele zasad nije poznat.
Svi preživjeli, njih šest, prebačeni su obližnju bolnicu, a njihovo stanje je teško.
> Objavljena zadnja fotografija kluba prije rušenja aviona
> Brazilski nogometaš je prvi preživjeli, tražio da mu čuvaju vjenčani prsten
U nastavku pogledajte potresne fotografije s mjesta tragedije:
U Alepu sve jači strah od kolektivne odmazde, vojska odvela 500 muškaraca
U Alepu sve jači strah od kolektivne odmazde, vojska odvela 500 muškaraca
Foto: FAH
DOK se čini kako sirijska ofenziva na istočni Alep ulazi u svoju završnu fazu, stanovnici su u strahu za svoje bližnje.
Režimske snage odvele su do 500 muškaraca nakon što su osvojile barem trećinu ovog ključnog pobunjeničkog uporišta u nekoliko dana. Članovi njihovih obitelji posvjedočili su za Guardian da nisu imali kontakta s njima otkad su u nedjelju uhapšeni u četvrti Masaka Hanano.
"Odveli su mog nećaka i ujaka, jedan ima 22 godine, a drugi 61. Ne znam hoću li ih ikad više vidjeti", izjavio je jedan čovjek koji je pobjegao iz četvrti.
Četvrti u sjevernom Alepu osvojile su pretežno iračke šijitske milicije i libanonski Hezbolah, koje su ih zatim predale regularnoj Sirijskoj arapskoj vojsci.
Zbog naglog kolapsa pobunjeničke analitičari procjenjuju da će i ostatak grada pod njihovom kontrolom pasti prije kraja godine. Nakon njihove neuspjele ofenzive kojom su pokušali probiti okruženje u kojem se nalaze, uslijedila je protuofenziva režima i njegovih saveznika.
"Umrijet ćemo na ovom mjestu. I nitko nam neće pomoći."
Barem 16 hiljada civila pobjeglo je prema procjeni UN-a. iz istočnog Alepa koji je trenutno bez sumnje jedno od najgorih mjesta za život na svijetu. Humanitarne organizacije procjenjuju da ih se do 250 hiljada civila još uvijek nalazi u okruženju, pod neprestanim bombardiranjem i praktički bez hrane.
Irački analitičar Hišam al-Hišami procjenjuje da je do 15 hiljada šijitskih boraca poslano iz Iraka u Siriju kako bi pomoglo desetkovanim Asadovim snagama koje samostalno nisu u stanju zauzeti izgubljene dijelove zemlje. Libanonski Hezbolah, koji ima ključnu ulogu u borbama za Alep, dosad je izgubio 1700 boraca u Siriji.
Stanovnik Alepa Hasan Mustafa objasnio je za Guardian da su izlazi iz grada prema okolici blokirani: "Da budem iskren, jako je opasno izići. Ali naša volja je slomljena. Njihova taktika je uspjela. Bombardirali su nas do smrti, iako još uvijek dišemo".
Drugi stanovnik imao je još potresniju poruku: "Toliko dugo smo sanjali da će ljudi doći i pomoći nam. Istina je da nitko neće. Umrijet ćemo na ovom mjestu. I nitko nam neće pomoći."
Pregovori o Ukrajini zapeli: "Teško je, nema napretka"
Pregovori o Ukrajini zapeli: "Teško je, nema napretka"
Foto: FAH
SASTANAK ministara vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke o mirovnom procesu na istoku Ukrajine održan u Minsku polučio je vrlo mali napredak, izjavili su ministri nakon pregovora u odvojenim izjavama.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da nema napretka u pregovorima jer se ministri nisu mogli dogovoriti o smjernicama.
"Pregovori će se nastaviti", rekao je novinarima nakon sastanka u bjeloruskome glavnom gradu.
Govoreći odvojeno nakon sastanka, ukrajinski ministar Pavlo Klimkin rekao je da se Rusija ne slaže ni s jednim od ključnih prioriteta postavljenim u pregovorima.
Dodao je da između Kijeva i Moskve postoje temeljne razlike u mišljenju o tome kako bi trebale izgledati mirovne smjernice.
Još puno posla pred pregovaračima
Francuski ministar Jean-Marc Ayrault kazao je da "svi elementi sporazuma iz Minska moraju biti stavljeni na mjesto". Dodao je da još "predstoji enormni dio posla za obaviti u mirovnome procesu" ali da pregovori "iako teški, ipak nisu prekinuti".
Četverosatni pregovori o sukobu u istočnoj Ukrajini teški su, ali svrhoviti i nužni, ustvrdio je njemački ministar Frank-Walter Steinmeier.
On je rekao da bi Međunarodni Crveni križ mogao pomoći i olakšati razmjenu zatvorenika prije kraja godine ali je dodao da su strane daleko od političkog sporazuma koji bi utro put lokalnim izborima u regiji.
Steinmeier je kazao da je optimističan u pogledu toga da bi Ukrajina i Rusija mogle početi napore oko povlačenja vojnika iz četiriju područja duž linije sukoba.
Višegradska skupina snažno podržala širenje EU-a na zapadni Balkan
Višegradska skupina snažno podržala širenje EU-a na zapadni Balkan
Foto: FAH
VIŠEGRADSKA skupina (V4) snažno se zauzela za proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana što je prije moguće jer proširenje je "neprocjenjivo" za sigurnost, stabilnost i napredak te regije, stoji u izjavi prihvaćenoj u Varšavi.
Godišnji sastanak ministara vanjskih poslova V4 održan je uz sudjelovanje visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federice Mogherini, šest država zapadnog Balkana (6WB) aspirantica za članstvo i šest članica EU-a iz susjedstva, među njima i Hrvatske koju predstavlja ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
"Proces proširenja neprocjenjivo je sredstvo za postizanje sigurnosti, stabilnost i napretka zapadnog Balkana", stoji u izjavi prihvaćenoj na sastanku.
"Sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana nedjeljive su od sigurnosti EU-a", navodi se te ističe da V4 želi podržati 6WB u borbi "protiv organiziranog kriminala i korupcije, da spriječe radikalizaciju i drže pod kontrolom migrantska kretanja".
Na sastanku u Varšavi sudjeluje šest članica EU-a iz susjedstva - Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Rumunjska i Slovenija, te šest zemalja zapadnog Balkana koje teže ulasku u EU: Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. U izjavi se pozdravlja godišnje izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo objavljeno 9. studenoga kao "uravnoteženu analizu", ali se predlaže uvođenje učestalijih izvješća o ostvarenom napretku po zemljama uz ispunjavanje traženih kriterija EU-a.
Izvanredan napredak
Mogherini, koja je V4 nazvala "važnom skupinom" unutar EU-a, istaknula je na konferenciji za novinare da je napredak pregovora "izvanredan".
Mi ćemo pomoći tim zemljama "da ispune sve kriterije kako bi što je prije moguće postale članice Europske unije", rekao je na konferenciji za novinare slovački šef diplomacije Miroslav Lajčak kao predstavnik države koja trenutačno predsjeda Unijom.
Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto izrazio je zabrinutost stankom u proširenju u idućih pet godina. "Potrebno nam je proširenje odmah", poručio je na konferenciji za novinare, jer "nema više vremena za gubljenje, kako na gospodarskom tako i na planu sigurnosti".
Bude li proces proširenja tekao tako sporo kao dosada, to će stvoriti velike sigurnosne probleme, drži Szijjarto koji je u prvom redu spomenuo Srbiju. Smatra da se ne smiju odlagati ni pregovori s Albanijom niti smije grčki veto (zbog spora oko imena države) kočiti put Makedonije.
Napredak sa svakom od zemalja aspirantica ostvaruje se svakodnevno, rekla je Mogherini i poručila da se ubrzanje procesa već provodi.
Ključna uloga
"Naša pomoć je ključna", rekao je češki šef diplomacije Miroslav Zaoralek "jer ako mi to ne učinimo to će učiniti netko drugi, a to bi ih (zemlje zapadnog Balkana) moglo navesti na neki drugi put".
U izjavi se navodi da projekt uspostave Zaklade zapadnog Balkana dobro napreduje, a temelji se na modelu Međunarodne višegradske zaklade te će V4 zapadnom Balkanu pružati svu tehničku pomoć kako bi zaklada postala operativna.
Od početka migracijskog vala 2015. skupina V4 izražava zabrinutost i traži pojačanu zaštitu vanjskih granica. V4 se protivi obvezujućim izbjegličkim kvotama koje članicama EU-a propisuje Europska komisija i drži da članice trebaju dobrovoljno odlučiti koliko će izbjeglica prihvatiti.
Zemlje V4 ne prihvaćaju ni prijedlog korektivnog mehanizma kojim EK predviđa da zemlje koje ne žele sudjelovati u relokaciji izbjeglica plaćaju doprinos solidarnost od 250.000 eura za svakog tražitelja azila za kojeg bi inače bile odgovorne te drže da bi se taj novac trebao uporabiti za bolje osiguranje vanjskih granica.
Višegradska skupina osnovana je 1991. kao V3 radi poticanja europske integracije članica i njihove suradnje u gospodarstvu, energetici i obrani. Raspadom Čehoslovačke 1993. postala je četveročlana, a 2014. tadašnji mađarski šef diplomacije Tibor Navracsics rekao je kako vrijedi razmotriti pristup Hrvatske i Slovenije.
Je li Plenković zbog tuđih interesa žrtvovao dobre odnose s Rusijom?
Je li Plenković zbog tuđih interesa žrtvovao dobre odnose s Rusijom?
Foto: FAH, Index
DRAMATIČNO pogoršanje odnosa Hrvatske i Ruske Federacije rezultiralo je i otkazivanjem uzvratnog bilateralnog gospodarskog foruma od strane Rusije. Posljedica je to oštrog nastupa premijera Andreja Plenkovića nedavno u Ukrajini, koji je u Kijevu otvoreno zagovarao politiku Bruxellesa prema ukrajinsko-ruskim odnosima. Je li hrvatski premijer zaboravio da više nije izvjestitelj Europskog parlamenta za Ukrajinu te da je njegova uloga predsjednika Vlade RH sad posve drukčija na planu vanjske politike i što bi trebalo poduzeti da se poprave narušeni odnosi s Rusijom za Index analiziraju članovi saborskog Odbora za vanjsku politiku mr. Joško Klisović (SDP) i dr. Milorad Pupovac (SDSS) .
Iako je samo slijedio politički smjer Europske unije i NATO-a prema Rusiji i Ukrajini te njihovim međusobnim odnosima nakon ruske aneksije Krima, postavlja se pitanje je li se premijer Andrej Plenković zaletio i zaboravio, kao bivši izvjestitelj EP-a za Ukrajinu, na specifične interese Hrvatske i žrtvovao ih zbog interesa Bruxellesa te tako Hrvatsku doveo u nezavidan položaj u odnosima s Rusijom.
Klisović: Trgovinska razmjena s Ukrajinom ne može nadomjestiti naš izvoz u Rusiju
Potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović smatra kako Plenković svojim istupom u Ukrajini nije izišao iz okvira briselske politike prema Ukrajini, ali je začuđen tajmingom i intezitetom poruke koju je Plenković odaslao. Ističe kako smo sad došli u novu fazu bilateralnih odnosa s Ruskom Federacijom, fazu koja za nas nije dobra.
"Nije jasno zašto je Plenković, ako je sve bilo koordinirano s Europskom unijom, to učinio. Je li to bio sam probni balon kroz koji se pokušalo testirati kako će Moskva reagirati na ponovno otvaranje pitanja Krima? Ako je to bio samo probni balon, onda je Hrvatska zbog tog probnog balona znatno narušila odnose s Rusijom. Siguran sam da je Plenković htio u Ukrajini iskoristiti svoj ugled koji tamo uživa kao bivši izaslanik Europskog parlamenta, poveo je i gospodarstvenike i ako se to može pretočiti u povoljne ekonomske rezultate, bilo bi to za nas jako dobro. Ali tek ćemo vidjeti hoće li biti povoljnih gospodarskih vijesti iz Ukrajine. S druge strane, zakomplicirao je poslovanje hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu i to svakako nije dobro. Izvoz hrvatskih tvrtki u Rusiju je 20 puta veći nego izvoz u Ukrajinu, Ukrajina je manje tržište i naše tvrtke tamo imaju zbog krize sve više problema jer je valuta nestabilna, gubi se puno na tečajnim razlikama i naplata je jako otežana. Ukrajinsko stanovništvo je sve siromašnije i ne mogu održavati potrošnju. Trgovinska razmjena s Ukrajinom ne može nadomjestiti gubitke koje ćemo imati s Rusijom", naglašava Klisović.
Naljutili smo Rusiju jer se petljamo gdje nam nije mjesto
Podsjeća i da se Rusiji nije dopalo da se jedna mala država poput Hrvatske pojavljuje kao država koja predlaže načine razrješenja ukrajinskog konflikta.
"Oni kao velika, globalna sila oko ovako važnih pitanja od svog interesa, iskustvo nam pokazuje, vole razgovarati samo s velikim silama koje svojim kapacitetima i djelovanjem mogu pridonijeti rješenju nekog problema ili nametanju rješenja. Hrvatska svojim kapacitetima ne može, naravno, razriješiti krizu u Ukrajini, mi možemo djelovati kroz zajedničku europsku sigurnosnu politiku. Rusiji se očito nije dopalo da se mala Hrvatska pojavljuje kao netko tko otvara pitanje Krima i Ukrajine, a Hrvatsku je dovelo u situaciju da zateže odnose s Rusijom u trenucima kad još uvijek čekamo da Amerika formulira novu politiku prema Rusiji ili Ukrajini. To za nas nije dobro", upozorava Klisović.
Pupovac: Nije isto biti izvjestitelj EP-a i hrvatski premijer
Član Obora za vanjsku politiku dr. Milorad Pupovac podsjeća da naši odnosi s Ruskom Federacijom osciliraju od pokušaja unapređivanja pa do izrazitog zahlađivanja i da to traje godinama. Ističe da je napretka bilo na polju ekonomskih odnosa, ali ne i na polju političkih odnosa i to prvenstveno stoga što Hrvatska nije dovoljno vodila računa o svojim vlastitim specifičnim interesima u odnosima s Rusijom.
"Biti hrvatski premijer sigurno nije isto što potpredsjednik vanjskopolitičkog odbora EP-a i izvjestitelj za Ukrajinu i toga je danas, vjerujem , svjestan i sam premijer Plenković i svjestan je da je svako iskustvo rješavanja krize i konflikata zasebna priča neovisno koliko veze i sličnosti može imati s nekim drugim konfliktima i krizama, tako je to i s ukrajinskom krizom i ukrajinskim konfliktom. Republika Hrvatska u poziciji je da može podržavati sporazum iz Minska, da može održavati napore u uspostavi mira i da može, zajedno s drugim zemljama, tražiti način kako da između EU-a u Ruske Federacije otpočne neka vrsta dijaloga jer je sve drugo na štetu i mira, a i na štetu obostranih ekonomskih interesa EU-a i njezinih članica, a i same Ruske Federacije", smatra Pupovac.
Odnosi s Rusjiom moraju na saborski Odbor za vanjsku politiku
Naglašava i da se zanemaruje činjenica da je Ruska Federacija u vanjskoj politici postala mnogo aktivnija nego što je bila ranijih godina te da to bitno mijenja i položaj Hrvatske.
"U nekim ranijim razdobljima vanjskopolitički postupci zemalja poput naše ne bi bili povod za neko oglašavanje, ali budući da Rusija vodi sve aktivniju i sve glasniju vanjsku politiku u pitanjima koja su i pitanja zajedničkih temeljnih vrijednosti, onda se i Hrvatska našla među zemljama na koje Ruska Federacija obraća pažnju i to ne samo nakon Plenkovićeve posjete Ukrajini nego unatrag nekoliko godina. Razumna i osviještena hrvatska politika bi sigurno trebala raspraviti te okolnosti i Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora sigurno je mjesto gdje bi se o tome trebalo raspraviti, a onda i sama vlada i premijer sa svojim ministrom vanjskih poslova", upozorava Pupovac.
Kad se veliki sukobljavaju, sudbina malih može biti neizvjesna
Ističe i da smo i do sad imali prilike osjetiti negativne posljedice kad želimo biti prvaci u zauzimanju stavova Bruxellesa, a koje stavove s takvim pozicioniranjem ne zastupaju niti mnogo utjecajnije i moćnije zemlje nego što je naša. Poziva da se hrvatsko političko ponašanje i pozicioniranje počne sagledavati na temelju izrazito dinamičnih, a ne više statičnih odnosa velikih svjetskih sila, SAD-a, Ruske Federacije i Europske unije i njezinih značajnijih država.
"Morali bismo raditi u skladu s onim što znamo od početka: kad se veliki sukobljavaju, sudbina malih može biti poprilično neizvjesna. Ne kažem da je držanje po strani rješenje, ali nema sumnje da je neophodno da imamo što je moguće trezveniju i što je moguće svestraniju perspektivu sagledavanja vlastitog položaja", zaključio je Pupovac.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predložio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se žestoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na švicarskom skijalištu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora |