Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Macron se sastaje sa saudijskim princom, pričat će i o ubojstvu Khashoggija
Macron se sastaje sa saudijskim princom, pričat će i o ubojstvu Khashoggija
HINA
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas da će na summitu G20 razgovarati sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom o slučaju Khashoggi i najavio je "koordinacijski sastanak" europskih čelnika na početku summita.
Odgovarajući na upit o nastavku slučaja ubojstva novinara Jamala Khashoggija, francuski predsjednik je rekao: "Sigurno ću biti u prilici razgovarati o tome na rubu summita".
Ponovo je zatražio potpuno rasvjetljavanje u vezi s tim slučajem koji je podigao veliku prašinu i predložio da se "međunarodna zajednica" uključi u istragu.
"Želim da istraga potpuno rasvijetli slučaj i da se u nju uključi međunarodna zajednica", rekao je Macron na tiskovnoj konferenciji.
Usto je kazao da će o tome razgovarati "na europskoj razini sutra ujutro jer sam htio održati koordinacijski sastanak Europljana prije G20" u Buenos Airesu.
"Nedavne odluke SAD-a idu na štetu interesa njihovih saveznika"
Francuski predsjednik je takav sastanak organizirao i na početku G7 koji se u lipnju održao u Charlevoixu, u Quebecu i na kojemu su se trebala usuglasiti ponekad različita stajališta europskih čelnika.
Predsjednik je na kraju istaknuo da je u stalnom kontaktu s Donaldom Trumpom koji nije predvidio bilateralni susret s njim u prigodi G20, ali će se sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Veze dvojice čelnika zahladnjele su nakon objava na Twitteru 11. studenog u kojima je američki predsjednik kritizirao prijedlog Francuza o ustroju europske vojske, njegov pad popularnosti i visoku nezaposlenost u Francuskoj.
Macron je na to reagirao danas kada je za argentinski list La Nacion rekao da "nedavne odluke Sjedinjenih Država idu na štetu interesa njihovih saveznika".
No bio je jako umjeren u kritici, istaknuvši "mnoge sličnosti u stajalištima" s Donaldom Trumpom, napose u vezi sa sigurnošću i sa suzbijanjem terorizma, premda postoje "neslaganja o trgovini i o klimi".
0 ( + )
*
Putin blokirao ukrajinske luke, traži se pomoć NATO-a. Slijedi li novi rat?
Eskalacija sukoba: Hoće li Putin pokrenuti totalni rat u Europi?
Petar Stošić
Foto:
RUSKI vojni brodovi, avioni i helikopteri otvoreno su kod Krima napali dva ukrajinska vojna i jedan civilni brod. S obzirom na to da su, kako tvrde Ukrajinci, na njih ispalili i navođene rakete, sreća je da je među ukrajinskim mornarima bilo samo ranjenih, a ne i mrtvih. Rusi su u međuvremenu brodove zaplijenili, a mornare zatočili.
Sad je Rusija blokirala sav prolaz ukrajinskim brodovima ispod svog mosta koji vodi preko Kerčkih vrata, čime je blokirala ukrajinske luke Mariupolj i Berdjansk.
A ukrajinski predsjednik Petro Porošenko danas je apelirao na NATO da u sporno more pošalje vojne brodove koji bi "pomogli Ukrajini jamčiti sigurnost". "Trebamo snažnu, odlučnu i jasnu reakciju na agresivno ponašanje Rusije", rekao je Porošenko. Tvrdnje Rusije da ju je Ukrajina isprovocirala uplovljavanjem vojnih brodova u Azovsko more, koje dvije zemlje dijele, odlučno odbacuje.
"Ne vjerujte Putinovim lažima", rekao je o ruskome predsjedniku pa objasnio da Vladimir "Putin opet želi stari ruski imperij. On vidi sebe kao ruskog cara i njegovo carstvo ne može funkcionirati bez Ukrajine. On nas vidi kao svoju koloniju".
Ilegalna blokada, napad, zapljena brodova i zatvaranje mornara
"Ne želim da itko pomisli da je ovo dječja igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom", upozorio je samo dan ranije, tvrdeći da se broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice "utrostručio", a broj vojnih postrojbi "drastično povećao".
Ruska blokada i nasilna zapljena brodova predstavljaju jasno kršenje međunarodnog prava i bilateralnih sporazuma Kijeva i Moskve, piše analitičar Atlantskog vijeća Alexander Wershbow za Washington Post. A za razliku od aneksije Krima i "hibridne" invazije na istočnu Ukrajinu, ovdje se nije radilo o "malim zelenim ljudima", odnosno vojnicima bez insignija koje je Putin predstavljao kao dobrovoljce i vojnike na dopustu, već o izravnom vojnom napadu jedne suverene države na drugu.
Ovo bi stoga zaista mogla biti uvertira u totalni rat. Međutim, nitko ne zna što će se točno sljedeće dogoditi u ovom sukobu - i upravo je to u srži ruske strategije, piše za CNN analitičar Nick Paton Walsh
No kako bismo shvatili kako je došlo do ove točke i zašto je idući korak tako nepredvidiv, treba uzeti u obzir pet faktora, piše CNN-ov analitičar.
Ovo nije novi rat
Kao prvo, ovo nije novi rat. Ovo nije, iako se to nama koji smo hiljadama kilometara udaljeni možda čini, čak ni posebno velik skok u ratu. Rat između ukrajinskih vlasti i ruskih separatista, koje Rusija aktivno podržava, traje od 2014., a sporazum iz Minska 2015. nije napravio gotovo ništa da se sukobi zaustave. Granatiranje i raketiranje duž linije fronte između odmetnutih pokrajina, poznatih po zajedničkom imenu Donbas, i ostatka Ukrajine, nastavilo se sve do danas, i prije i poslije okršaja kod Kerčkih vrata. A ti su se napadi s ruske strane ozbiljno intenzivirali posljednjih mjeseci. Ljudi su, i vojnici, odnosno borci, i civili, ginuli s obje strane.
No ovaj rat svijet je uglavnom ignorirao do nedjelje, kad se ruska vojska potpuno otvoreno uključila u njega. A kao što je iznenadno eskalirao napadom ruske mornarice i avijacije na ukrajinske brodove, tako bi u roku od nekoliko dana mogao eskalirati u totalni rat. Preduvjeti za to postoje - obje strane su naoružane, spremne za sukob i željne razriješiti pat-poziciju koja je zacementirana u zadnje 4 godine.
Drugi je faktor taj što je ruska strategija bazirana na maskiranju svojih poteza i držanju protivnika izvan ravnoteže. Ruska vojska održava vježbe na svojoj južnoj granici, sad već toliko često da je zapadnim promatračima teško odrediti što je vježba, a što priprema za rat. Rusi, iako to uporno poriču, već godinama šalju pojačanja i naoružanje dvjema odmetnutim pokrajinama na istoku Ukrajine, tzv. Narodnoj Republici Lugansk (DNR) i Narodnoj Republici Donjeck (LNR).
Lider DNR-a, Aleksander Zaharčenko, ubijen je u eksploziji bombe prije nekoliko mjeseci, a mnogi analitičari to su protumačili kao znak da se priprema nova eskalacija sukoba, budući da je i prijašnjim eskalacijama prethodilo takvo "uklanjanje" trenutnih vođa. Ali ni to nije dovoljno da bi se moglo pouzdano predvidjeti što će se dogoditi.
Prema zapadnim obavještajnim procjenama, Putin nije majstorski dugoročni strateg, već ultimativni pragmatičar i oportunist. Drugim riječima, Putin uoči s čime se može izvući i onda to učini - ili malo više od toga. Slikoviti opis Putina kao geopolitičkog majstora juda - njegovog omiljenog sporta - pomalo je istrošena, ali svejedno prikladna, zaključuje CNN-ov analitičar. Naime, on vidi ono što su njegovi protivnici previdjeli ili za što ne mare i onda to iskoristi. Samo što je u ovom slučaju to suverenitet europske zemlje.
Porošenko nema odgovora na Putinove nasrtaje
Treći faktor je to što Porošenko nema vlastitu strategiju, no to manje ovisi o njemu, a više o vrlo nezavidnoj poziciji u kojoj se Kijev nalazi. Njegovi interni problemi - korupcija, oligarhija, vojska koja je dobrim dijelom zastarjela i s premalo resursa i međusobne borbe za moć ukrajinske elite potkopale su kapacitet Ukrajine za odbijanje ruskih nasrtaja. Posao ukrajinskog predsjednika se u biti svodi na to da uspori krvarenje zemlje, jer ga ne može zaustaviti.
Rusija želi Ukrajinu ili potpuno podčinjenom ili tako slabom i destabiliziranom da se i ne usudi pridružiti EU i NATO-u. A NATO i EU, odnosno SAD žele to zaustaviti, ali ne dovoljno da postave čvrste crvene linije i zaprijete slanjem vojske u slučaju njihova kršenja. A Ukrajinci su sve ogorčeniji zbog takvog stanja i osjećaja da Moskva malo-pomalo guta njihovu zemlju.
Kijev ima vrlo nezahvalnu dilemu: hoće li isprovocirati svog golemog susjeda ako odgovori na njegove nasrtaje ili, upravo suprotno, ako ne odgovori na njih i tako pokaže slabost?
Četvrti faktor je to što Putinu treba probleme u Ukrajini - što je to, slikovito rečeno, u njegovom DNK. Kolaps Sovjetskog Saveza bio je, prema njegovim riječima, "najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća", a ne neizbježan ishod propale komunističke ekonomije. A Rusija je danas vanjskopolitički aktivnija i agresivnija nego ikad od raspada SSSR-a. Od 2016. do danas umiješala se u američke izbore (a prema nekim procjenama i u Brexit), u Mađarskoj, Siriji, Libiji, Afganistanu, a njeni agenti navodno su pokušali ubiti bivšeg špijuna u Velikoj Britaniji i omesti ili špijunirati rad Organizacije za zabranu kemijskog oružja i njenog laboratorija u Švicarskoj.
Sve to pokazuje da je Putin odlučan u tome da obnovi globalni utjecaj koji je Moskva na čelu SSSR-a imala. Želi se osvetiti za njegov pad i povratiti staru slavu. A pritom ga ne koče ni ograničenja mandata ni oporba niti pravosudna ili zakonodavna grana vlasti, kao u zapadnim demokracijama.
Hoće li Trump opet okriviti obje strane?
I konačno, peti faktor je američki predsjednik Donald Trump. Istina, ni njegov prethodnik Barack Obama nije odgovorio na aneksiju Krima i izvana potpomognutu pobunu u Donbasu vojnom pomoći Kijevu. Međutim, Obama je odgovorio ekonomski putem, predvodeći inicijativu za nametanjem sankcija Moskvi u vrijeme kada joj se mnogi europski lideri nisu htjeli zamjeriti - kao što ni sad ne žele. A te sankcije su nanijele udarac ruskoj ekonomiji i Putinovu statusu, kako u zemlji tako i u svijetu.
Kakav će Trumpov odgovor biti sada? Teško je reći, ali sudeći po dosadašnjoj reakciji, ne treba očekivati puno. Trump je, doduše, prozvao rusku "agresiju" i najavio da bi mogao zbog toga otkazati planirani susret s Putinom - ali da ozbiljno misli, već bi ga otkazao nakon ovog nevjerojatnog incidenta. Uostalom, kako je primijetio šahovski velemajstor i ruski disident Gari Kasparov, Putinu će izostanak automatskih sankcija i konkretnih ultimatuma u početnom američkom odgovoru iščitati kao jasnu poruku: "Nećemo učiniti ništa u vezi toga".
Translate this US statement on Russia's latest act of war against Ukraine into dictator-speak, Putin's language: "We aren't going to do anything about it." That's how he will read it. https://t.co/hKs8wMKr06
Usto, njegova opaska da mu se "ne sviđa što se na obje strane događa" sugerira da bi mogao opet relativizirati i raspodijeliti krivnju. Kao kad je za gnjusno ubojstvo novinara Jamala Khashoggija, umjesto saudijskog princa, na odgovornost pozvao "svijet, jer svijet je jako, jako opako mjesto".
A ako Trump i ovaj put zaključi da je za Ameriku najbolje da se ne miješa u opasna previranja u "opakom svijetu", pogotovo s obzirom na njegovu upadljivu nesklonost da se usprotivi Putinu (osim kad ga Kongres ili vlastita administracija na to natjeraju), Putin bi mogao otići puno, puno dalje.
0 ( + )
*
Američki izaslanik pokazao iransko oružje i poručio: Iranska prijetnja raste
Američki izaslanik pokazao iransko oružje i poručio: Iranska prijetnja raste
Hina
Foto: EPA
SAD je pokazao novo oružje za koje kaže da je iransko oružje raspoređeno u Jemenu i Afganistanu i upozorio da je Iran sve veća prijetnja na Bliskom istoku.
U vojnoj bazi Anacostiji u Washingtonu, posebni izaslanik američke diplomacije za Iran, Brian Hook, održao je tiskovnu konferenciju u prostoriji u kojoj je bilo izloženo nekoliko komada oružja i u kojoj je američka vlada prije gotovo godinu dana pokazala ostatke iranskog projektila koji su, tvrdi, jemenski šijitski pobunjenici Huti ispalili prema Saudijskoj Arabiji.
Kažu da to oružje svjedoči o razornoj ulozi Irana u regiji
"Pomoć Irana borcima Huta raste" u zadnjih godinu dana, kao i "inventar u ovoj vitrini", rekao je diplomat, pokazujući projektil zemlja-zrak Sayyad-2C, navođene protutenkovske projektile i bespilotnu letjelicu Shahed 123.
Ovo oružje "svjedoči o razmjerima razorne uloge Irana u regiji", istaknuo je Hook, osudivši "neprestane pokušaje Irana da sve više oružja stavi u ruke sve većeg broja savezničkih milicija".
"Iranska prijetnja raste i sve je veća opasnost eskalacije u regiji", upozorio je.
Izaslanik je istaknuo da se bliskoistočni sukobi moraju riješiti, napose u Jemenu, u vrijeme dok se mirovni ugovor planira za početak prosinca. Jemensku vladu u sukobu s Hutima koje, tvrdi Washington, "financira, naoružava i uvježbava" Teheran, podupire koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom koju vojno pomaže američka vojska.
Kako bi prekinuo tu pomoć Riyadu, američki Kongres je zaprijetio da će donijeti rezoluciju koja je u srijedu svladala prvu zapreku unatoč protivljenju Trumpove vlade.
"Iran nema nikakav legitiman interes u Jemenu"
Brian Hook je još jednom naglasio da je Iran opasan u jemenskom sukobu.
"Iran nema nikakav legitiman interes u Jemenu, osim taj da proširi svoju sferu utjecaja i uspostavi šijitski kontrolni koridor", rekao je.
"U sljedećim mjesecima treba paziti da se Iranu ne dodijeli uloga legitimnog političkog sudionika u Jemenu" jer će, ističe, "vjerski čelnici u Teheranu iskoristiti i najmanje otvaranje kako bi se učvrstili" u zemlji.
"Ne možemo gledati kako na Arapskom poluotoku polagano nastaje nova inačica libanonskog Hezbollaha", upozorio je, smjerajući na šijitski pokret u Libanonu koji uživa potporu Teherana.
0 ( + )
*
Slovački ministar vanjskih poslova dao ostavku zbog Marakeškog sporazuma
Slovački ministar vanjskih poslova dao ostavku zbog Marakeškog sporazuma
HINA
Foto: EPA
SLOVAČKI ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak odlučio je danas podnijeti ostavku u znak prosvjeda zbog odluke parlamenta da odbije sporazum UN-a o migrantima, izjavili su iz njegova ministarstva.
Lajčak je bio predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda kada je sporazum o migracijama prihvaćen te je već ranije prijetio ostavkom ako ga njegova zemlja ne prihvati.
Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije odobrile su u srpnju sve 193 zemlje članice UN-a, osim SAD-a koji se iz pakta povukao prošle godine, te bi trebao biti formalno ratificiran u prosincu.
Marakeški su već odbacile Italija, Poljska, Austrija, Češka...
UN-ov sporazum o migracijama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, a kompakt su do sada odbacili Italija, Slovačka, Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Države.
Sporazum je nastao nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata, kada su mnogi bježali od konflikata i siromaštva s Bliskog istoka, Afrike i drugih područja.
"Ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak odlučio je, potaknut današnjom odlukom parlamenta, dati ostavku", izjavili su iz ministarstva dodajući kako će dodatne informacije dati nakon što se Lajčak sastane s premijerom Peterom Pellegrinijem i predsjednikom Andrejem Kiskom.
0 ( + )
*
Tko je Samuel Little, možda i najstrašniji ubojica u američkoj povijesti?
Tko je Samuel Little, možda i najstrašniji ubojica u američkoj povijesti?
S.M.
Foto: EPA
SAMUEL Little, 78-godišnjak koji će ostatak života provesti u zatvoru zbog ubojstva triju osoba, mogao bi biti najstrašniji ubojica u američkoj povijesti. Njegovo se ime pojavilo u FBI-jevu Violent Criminal Apprehension Programu (ViCAP), odjelu koji se bavi istragom i analizom serijskih nasilnih i seksualnih zločina, a u vezi s nizom neriješenih ubojstava širom Amerike, javlja CNN.
Jedno ubojstvo u gradu Odessi u Texasu pritom se pokazalo posebno važnim, pa su dvoje FBI-jevih analitičara i teksaški rendžer James Holland posjetili Littlea u zatvoru i pokušali ga nagovoriti na suradnju. Little je tokom susreta bio vrlo otvoren i razgovorljiv.
"Dok smo razgovarali u svibnju Little je rendžeru Hollandu iznio precizan broj ljudi koje je ubio u svakom gradu u svakoj saveznoj državi. Jackson, Mississippi - jedan, Cincinnati, Ohio - jedan, Phoenix, Arizona - tri, Las Vegas, Nevada - jedan", objasnila je analitičarka ViCAP-a Christina Palazzolo.
Priznao 90 ubojstava
Ukupno je Little priznao oko 90 ubojstava tokom tog razgovora i još nekoliko kasnijih susreta. Ubojstva je izvršio širom zemlje, od Los Angelesa do Miamija, od Houstona do Clevelanda, a sve se to događalo od 1970. do 2005. Istražitelji su dosad uspjeli potvrditi 34 Littleova ubojstva, neka će uskoro biti potvrđena, a za neka nema tragova i dokaza.
Littleovo priznanje moglo bi ga učiniti najplodniji serijskim ubojicom u američkoj povijesti, kaže Bobby Bland, javni tužitelj okruga Ector u Texasu.
"Razne pravosudne i policijske agencije iz cijele zemlje trenutačno surađuju, dok Teksaški rendžeri pokušavaju provjeriti ubojstva", rekao je Bland za CNN.
Littleove su žrtve bile ranjive žene s društvenih margina, često ovisnice i prostitutke. Palazzolo i njena kolegica Angela Williamson iz Ministarstva pravosuđa, koje su obje razgovarale s Littleom, kažu kako se on odlično prisjeća svih detalja ubojstava. Sjeća se mjesta zločina, automobila koje je vozio, nacrtao je čak i slike žena koje je ubio. Jedino oko datuma zločina nije baš bio sasvim pouzdan, otkriva FBI.
Kako je dospio u zatvor?
Prema tužitelju Blandu, Little trenutačno služi tri uzastopne doživotne zatvorske kazne zbog ubojstava koje je počinio u Los Angelesu. Prije toga bio je osuđivan za krađu, prijevaru, zloporabu droga i provalu. U rujnu 2012. uhapšen je u skloništu za beskućnike u Kentuckyju i prebačen u Kaliforniju, gdje je bio tražen zbog optužbi vezanih iz narkotike. Nakon što se našao u Los Angelesu, policija je njegov DNA uspjela povezati s trima neriješenih ubojstvima iz 1987. i 1989.
Sve tri žrtve bile su žene. Prvo su bile pretučene, potom zadavljene, a njihova tijela bačena u kontejnere za smeće ili sklonjena u javne garaže. Little je zanijekao krivnju, ali je 2014. godine svejedno osuđen. Losangeleška je policija njegov DNA uzorak proslijedila FBI-jevu ViCAP odjelu kako bi prošao temeljitu provjeru, a ViCAP se obratio Teksaškim rendžerima zbog istrage oko ubojstva Denise Christie Brothers u Odessi.
Tužitelj Bland tvrdi da je Little naveo neke detalje koji ukazuju da je baš on usmrtio Denise, koja je u siječnju 1994. godine pronađena zadavljena na praznom parkiralištu. U međuvremenu, 16. srpnja ove godine protiv Littlea je podignuta optužnica za ovo ubojstvo i prebačen je iz Kalifornije u Texas. Za dva tjedna trebalo bi započeti i suđenje.
U posljednje vrijeme surađuje
U posljednjih nekoliko mjeseci Little surađuje s tužiteljima i policijom i iznosi nove detalje 90 ubojstava za koje tvrdi da ih je počinio. Njegovo je povjerenje pridobio teksaški rendžer Jamesa Holland, koji ga je posjećivao i u zatvoru u Kaliforniji. Provjera Littleovih ubojstava traje i dalje. Važno je naglasiti da se nijedna Littleova informacija dosad nije pokazala lažnom. No, zasad nema novih optužnica protiv njega.
Narušena zdravlja, Little je i dalje u zatvoru u Odessi, a rendžer Holland posjećuje ga gotovo svakodnevno kako bi dobio sasvim jasnu sliku svih njegovih nedjela.
0 ( + )
*
Gruzijska oporba ne priznaje rezultate predsjedničkih izbora
Gruzijska oporba ne priznaje rezultate predsjedničkih izbora
HINA
Foto: EPA
PORAŽENI kandidat oporbe na predsjedničkim izborima u Gruziji, Grigol Vashadze, rekao je danas kako ne priznaje pobjedu svog rivala iz vladajuće stranke te je pozvao na mirni prosvjed u nedjelju.
Salome Zurabishvili, kandidatkinja francuskog podrijetla, koja je imala podršku vladajuće stranke Gruzijski san, osvojila je 59,5 posto glasova u drugom krugu izbora u srijedu, dok je Vashadze dobio 40,5 posto, izjavili su iz središnjeg izbornog povjerenstva.
Prva predsjednica Gruzije
Zurabishvili, koja je između 2004. i 2005. bila ministrica vanjskih poslova, bit će prva žena na čelu Gruzije, iako je uloga predsjednika sada većinom ceremonijalna te premijer i vlada imaju najviše izvršne moći.
Zurabishvili je naklonjena uravnoteženju želje Tbilisija da se približi Zapadu sa željama da se izbjegne antagoniziranje Rusije s kojom je Gruzija bila u kratkom ratu 2008. Vashadze se pak zalagao za snažnije približavanje Zapadu.
Pri procjeni izbora, međunarodni su promatrači rekli kako je kampanja bila neovisna te se glasanjem dobro upravljalo, no i to kako je vladajuća stranka imala "neopravdanu prednost".
Vashadze, čiju su kandidaturu podržali iz 11 oporbenih stranaka, opisao je izbore kao "kriminalnu farsu".
"Ujedinjena oporba zahtijeva da se u Gruziji održe prijevremeni parlamentarni izbori", rekao je Vashadze stotinama pristaša na skupu u centru Tbilisija.
"Oštra retorika"
Politički analitičari rekli su kako ne očekuju da izbori potaknu bilo kakve nemire u Gruziji, zemlji s 3,7 milijuna ljudi koja se nada pridružiti NATO-u i Europskoj uniji.
Iz Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koja je nadgledala izbore, izrazili su zabrinutost zbog pojedinih aspekata glasanja.
"Kampanju je narušila oštra retorika. Povećana zloupotreba administrativnih resursa dodatno je zamaglila liniju između stranke i države", rekla je na novinskoj konferenciji Kristian Vigenin, specijalna koordinatorica OSCE-a.
Iz oporbe su rekli kako su njihovi aktivisti napadani tokom kampanje te su se žalili na brojne nepravilnosti tokom glasanja, uključujući pokušaje pritiska na glasače i manipulaciju glasačkim listićima te korištenje državnih mehanizama kako bi osigurali pobjedu Zurabishvili.
Stranka Gruzijski san, čiji je čelnik Bidzina Ivanisvhili najbogatiji čovjek te južnokavkaske zemlje, zanijekala je optužbe oko nepravednog utjecanja na ishod glasanja.
Vashadze (60), koji je od 2008. do 2012. bio ministar vanjskih poslova, kandidirao se na temelju nove platforme 11 oporbenih stranaka koju vodi Ujedinjeni nacionalni pokret (UNM) bivšeg predsjednika Mikheila Saakashvilija.
Bivši predsjednik živi u progonstvu u Nizozemskoj
Saakashvili, gruzijski predsjednik od 2004. do 2013., suočava se s kaznenim prijavama u Gruziji za koje tvrdi da su politički motivirane. Trenutno živi u progonstvu u Nizozemskoj.
Gruzija je strateški partner SAD-a na Kavkazu između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Cjevovodi koji prenose kaspijsku naftu i plin u Europu prelaze preko teritorija Gruzije.
Pristaše Zurabishvili kažu kako će ona donijeti međunarodni ugled predsjedništvu.
No, njezini protivnici kritizirali su je zbog izjava zbog kojih se činilo kako krivi Gruziju za rat s Rusijom 2008. te zbog komentara o manjinama koje neki smatraju ksenofobnima.
Ustavne promjene stavile su većinu vlasti u ruke premijera, privrženog stranci Gruzijski san.
Ovi izbori posljednji su na kojima se predsjednik bira glasanjem naroda. Od 2024. predsjednika će birati izborno tijelo 300 zastupnika i regionalnih dužnosnika.
0 ( + )
*
Trump: Moj bivši odvjetnik je slabić i laže
Trump: Moj bivši odvjetnik je slabić i laže
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump opovrgnuo je da je radio na gradnji tornja u Moskvi, projektu koji se, prema tvrdnjama njegova bivšeg odvjetnika Michaela Cohena, nastavio sve do lipnja 2016., tokom američke predsjedničke kampanje.
Bivši odvjetnik optužio Trumpa da je radio na gradnji tornja u Moskvi dok je trajala kampanja
Michael Cohen, dugogodišnji osobni Trumpov odvjetnik, izjavio je da je lagao Kongresu u saveznoj istrazi o ulozi Rusije u američkim izborima 2016.
Trump je napao svog bivšeg odvjetnika nazvavši ga slabićem i optuživši za laganje o projektu nekretnina kako bi dobio blažu kaznu.
Američki predsjednik rekao je novinarima ispred Bijele kuće da je odlučio da neće graditi zgradu u Moskvi, ali nije rekao kada.
Trump: On je slabić, laže i nije baš pametan
Odlazeći iz Bijele kuće na put u Buenos Aires i summit G20, Trump je za Cohena (52) rekao da je "slabić i ne pretjerano pametan čovjek".
Govoreći o gradnji nekretnine u Moskvi, koja nije realizirana, dodao je: "Kada se natječem za predsjednika, to ne znači da se ne smijem baviti biznisom".
Cohen se na saveznom sudu na Manhattanu izjasnio krivim po točki optužnice koja ga tereti za davanje lažnih izjava Kongresu u istrazi o tome je li Trumpova kampanja radila s Rusijom kako bi utjecala na izbore.
Cohen je rekao na ročištu da je dao lažnu pisanu izjavu o projektu nekretnina Organizacije Trump u Moskvi.
Bivši odvjetnik priznao da je kriv za financijske prekršaje u kampanji
U augustu je rekao da se osjeća krivim za financijske prekršaje u kampanji, izbjegavanje poreza i bankovnu prijevaru u slučaju koji vode savezni tužitelji u New Yorku.
Njegovo priznavanje krivnje moglo bi ukazivati na to da se nada blažoj presudi po optužbama u zamjenu za nastavak suradnje s istragom posebnog tužitelja Roberta Muellera.
Događaji od četvrtka najnoviji su preokret u Muellerovoj istrazi o tome je li Trump ili njegov najuži krug suradnika bio u dosluhu s pokušajima Rusije da utječe na ishod predsjedničkih izbora.
Hoće li bivši odvjetnik dati dokaze o Trumpu?
Cohen navodno dijeli informacije s posebnim istražiteljem o Trumpovu poslovanju u Rusiji, uključujući plan gradnje Trumpovog tornja u Moskvi koji su se, prema tvrdnjama bivšeg Trumpova odvjetnika, nastavili debelo tokom predsjedničke kampanje.
To proturječi upornim Trumpovim tvrdnjama da nema financijskih veza s Rusijom, koje često upotrebljava kada odgovara na pitanja o tome zašto hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i koji su mu motivi za poboljšanje američko-ruskih odnosa.
Ako Cohen bude u stanju ponuditi dokaze za svoje tvrdnje, bit će to noćna mora za predsjednika, a mogla postati i pravna pokaže li se da je Trump lagao u svom nedavnom pisanom iskazu Meulleru.