Pregovori Irana i svjetskih sila o nuklearnom programu: Diplomati optimistiÄŤni
Pregovori Irana i svjetskih sila o nuklearnom programu: Diplomati optimistični
Index Vijesti/Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DIPLOMATI EU-a, Irana i Rusije zvučali su danas optimistično nakon prvih razgovora između iranskog režima i svjetskih sila nakon pet mjeseci kako bi spasili nuklearni sporazum iz 2015.
Diplomati kažu da je vrijeme da se pakt, iz kojeg je SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom izašao 2018., oživi.
Danas su u Beču razgovarala izaslanstva EU-a, Rusije i Irana, a slijedi runda razgovora s ostalim potpisnicama sporazuma, Velikom Britanijom i Kinom, bez SAD-a s kojim se Iran odbija sastati na izravnim pregovorima.
"Iznimno sam pozitivan oko svega što sam danas vidio", rekao je Entique Mora, dužnosnik EU-a koji predsjeda pregovorima.
"Iran ne odstupa ni milimetra, ali..."
Mora je potvrdio da iransko izaslanstvo ni milimetra ne odstupa od svog zahtjeva za ukidanjem svih sankcija, ali dodaje da Teheran ne odbacuje rezultate dosadašnjih šest rundi pregovora održanih između travnja i lipnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Prihvaćaju da je posao koji smo napravili tokom tih šest rundi dobar temelj za posao koji nam predstoji. Naravno, uvažit ćemo i političke nijanse nove iranske administracije", rekao je Moro.
Iran preuzeo tvrdolinijaš
U lipnju je, naime, za novog predsjednika Irana izabran Ebrahim Raisi, tvrdolinijaš koji je izrazito neprijateljski nastrojen prema Zapadu.
Zapadni diplomati smatraju da je iranski pregovarački tim predstavio zahtjeve koji nisu realistični. Glavni iranski pregovarač Ali Bagheri Kani traži da SAD i njegovi zapadni saveznici također ponude jamstva da u budućnosti neće doći do nikakvih novih sankcija.
0 ( + )
*
VIDEO Britanski nosač aviona srušio se u Sredozemno more, pogledajte snimku
VIDEO Britanski nosač aviona srušio se u Sredozemno more, pogledajte snimku
Index Vijesti
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BRITANSKI mlažnjak F35 s glavnog britanskog nosača zrakoplova HMS Queen Elizabeth srušio se u Sredozemno more tokom leta, a pilot se katapultirao.
A British #F35 stealth jet dropped off a launch ramp on the UK’s flagship aircraft carrier @HMSQ & into the sea without ever getting airborne, leaked footage of its final moments has revealed.
Riječ je o incidentu koji se dogodio 17. studenog ove godine na britanskom nosaču aviona HMS Queen Elizabeth koji se u tom trenutku nalazio negdje u Mediteranu.
Sky News tvrdi da je, prema njihovim informacijama, video autentičan. Na samoj snimci vidi se kako avion vrlo polako ide prema rampi za uzlijetanje te potom pada preko nje, dok se pilot uspješno katapultirao čime je izbjegnuta tragedija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nagađa se da se radi o ljudskoj pogreški
Iako točan uzrok službeno još nije potvrđen, britanski mediji nagađaju da se radi o ljudskoj pogreški, a ne tehničkom nedostatku na samom avionu.
Osam britanskih aviona F35 nalazi se na nosaču zajedno s deset američkih F35. Oni su B varijanta mlažnjaka Lockheed Martin, koji može poletjeti na maloj udaljenosti i sletjeti na nosač.
HMS Queen Elizabeth vraća se u Veliku Britaniju nakon više od sedam mjeseci na moru na svom prvom putovanju na Daleki istok i natrag.
0 ( + )
*
Što su nam tvrdili o sigurnosti cjepiva, a što je na kraju ispalo
Što su nam tvrdili o sigurnosti cjepiva, a što je na kraju ispalo
Petar Stošić
Foto: Slavko Midžor/Pixsell
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JESU li cjepiva protiv covida-19 sigurna? To pitanje leži u korijenu prijepora aktualne faze pandemije - prijepora koji prijeti prerasti u društveni raskol s teškim posljedicama.
Ako pitate ogromnu većinu znanstvenika, kao i sve relevantne javnozdravstvene institucije, odgovor će biti nedvosmisleno da. Ako pitate antivaksere, kao i mnoge koji ne spadaju u tu kategoriju, ali iz raznih razloga imaju strah ili dvojbe oko ove vrste cjepiva, odgovor će biti ne.
Postoje razlozi za nepovjerenje prema cjepivima, ali...
Pritom je sve izglednije da im nikakva količina znanstvenih spoznaja i savjeta neće biti dovoljna da se predomisle, prije svega zato što su s druge strane bombardirani poluistinama i dezinformacijama o cjepivima na društvenim mrežama i u takozvanim alternativnim medijima.
Ipak, njihovi razlozi za sumnju i nepovjerenje prema sigurnosti cjepiva možda nisu potpuno neutemeljeni. Dojam da su cjepiva protiv koronavirusa podbacila, bio on opravdan ili ne, sve je rašireniji. S jedne strane, čini se da su cjepiva ispala manje učinkovita nego što se očekivalo, posebno kad je riječ o zaštiti od infekcije.
S druge strane, uz cjepiva protiv covida-19 u posljednjih desetak mjeseci počele su se vezivati izuzetno rijetke, ali potencijalno opasne, pa i smrtonosne nuspojave koje nisu bile poznate kada su cjepiva odobrena.
Klinička ispitivanja cjepiva nisu uhvatila one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave
Naime, kada su cjepiva krajem prošle godine odobrena, opsežna klinička testiranja koja su provedena nisu detektirala one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave, od krvnih ugrušaka do upala srca i neuroloških poremećaja.
Oko Pfizerovog cjepiva jedini pravi razlog za brigu predstavljale su zabilježene snažne alergijske, odnosno anafilaktičke reakcije u nekoliko slučajeva, zbog čega je Velika Britanija preporučila da ga ne primaju ljudi koji imaju povijest jakih alergijskih reakcija. Ipak, ni ta nuspojava nije bila zabilježena u kliničkim ispitivanjima.
Moderna je u svom priopćenju oko zahtjeva za hitno odobrenje američkih regulatora ustvrdila da njezino cjepivo (koje je, kao i Pfizerovo, utemeljeno na relativno novoj tehnologiji razvijanja imuniteta preko mRNA) ne izaziva nikakve ozbiljne nuspojave.
Što se AstraZenece tiče, Europska agencija za lijekove (EMA) je priopćila kako su klinička ispitivanja pokazala da je cjepivo "sigurno i učinkovito u prevenciji covida-19 kod osoba starijih od 18 godina". Zabilježene nuspojave bile su redom blage: osjetljivost na mjestu injekcije, glavobolja, umor, bol u mišićima, opći osjećaj lošeg stanja, zimica, groznica, bol u zglobovima i mučnina. Slične ili iste nuspojave bile su nabrojane i kod drugih odobrenih cjepiva.
A onda su se, kad je masovno cijepljenje diljem svijeta krenulo, takve nuspojave počele pojavljivati, zbunjujući i zabrinjavajući i znanstvenu zajednicu i javnozdravstvene službe, ali i širu javnost.
U ožujku se počeli javljati prvi smrtni slučajevi nakon cijepljenja AstraZenecom
No prije nego krenemo u pregled, potrebno je odmah na početku jasno dati do znanja da to, barem koliko znamo, nije bio rezultat nekakvog zataškavanja ili zavjere, što god antivakseri tvrdili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustvari se ni ne radi o nekoj posebnoj misteriji - naprosto je za očekivati je da se neke rijetke nuspojave cjepiva ili lijekova pokažu tek kada se oni nađu u masovnoj primjeni. Nažalost, u ovom slučaju radi se o onim najtežim nuspojavama, ali one nisu ni izbliza dovoljno učestale da bi se cjepiva smatrala opasnima i neopravdanima s obzirom na opasnost bolesti od koje štite.
Drugim riječima, to što su se nuspojave koje se javljaju jednom na 100, 200 ili 300 hiljada cijepljenih nisu detektirane u opsežnim kliničkim testiranjima, ali jesu kada su cijepljeni deseci milijuna ljudi, zaista nije toliko sumnjivo i neshvatljivo kako se možda na prvi pogled čini.
Podsjetimo, kada su se u ožujku počeli javljati prvi slučajevi ozbiljnih nuspojava s krvnim ugrušcima i unutarnjim krvarenjem nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, čak 14 zemalja članica EU, od Danske do Slovenije, je privremeno ili trajno suspendiralo korištenje tog cjepiva.
EMA prvo zaključila da cjepivo nije, pa onda ipak da je povezano s rijetkim trombozama
EMA je prvo u ožujku zaključila da "cjepivo nije povezano s povećanjem ukupnog rizika od nastanka krvnih ugrušaka (tromboembolijskih događaja) u cijepljenih osoba" - a onda je, manje od mjesec dana kasnije, potvrdila da cjepivo AstraZenece zaista može prouzročiti razvoj krvnih ugrušaka s niskim brojem trombocita, odnosno sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) te da ga treba uvrstiti kao moguću rijetku nuspojavu ovog cjepiva.
"Kad milijuni ljudi prime cjepivo, moguće su vrlo rijetke nuspojave koje nisu uočene tokom kliničkih istraživanja. Ovo nam pokazuje da naš sustav nadzora djeluje. Ovi vrlo rijetki događaji su identificirani", naglasila je pritom ravnateljica EMA-e Emer Cooke i dodala kako je sigurnosni odbor EMA-e zaključio da su koristi AstraZenece sveukupno veće od rizika koji donose nuspojave.
Nakon privremene suspenzije, neke su zemlje, poput Danske i Norveške, trajno izbacile ovo cjepivo iz uporabe, dok su ga druge, poput Njemačke i Francuske, prestale davati mlađima od 60, 55 ili 40 godina . Naime, rizik od stvaranja ugrušaka nakon cijepljenja AstraZenecom je otprilike 1 na 100 hiljada za ljude u četrdesetima, ali kod ljudi u tridesetima ta brojka raste prema 1 na 60 hiljada, pri čemu velika većina ovih ugrušaka ne završi smrću, zahvaljujući modernoj medicini - istoj onoj bez koje ne ni bilo cjepiva i bez koje bi i sam koronavirus usmrtio nemjerljivo veći broj ljudi.
Povjerenstvo EMA-e je u svibnju i za cjepivo Johnson & Johnson (Janssen) dodalo TTS, a u oktobaru i vensku tromboemboliju (VTE) i imunu trombocitopeniju (ITP), poremećaja krvarenja koji je potvrđen kao rijetka pojava AstraZenecinog cjepiva. Belgija i Norveška izbacile su i Johnson&Johnson iz uporabe, a Slovenija je isto napravila u oktobaru, nakon smrti 20-godišnje djevojke koja je dobila moždani udar manje od dva tjedna nakon cijepljenja.
HALMED nije utvrdio nijedan smrtni slučaj povezan s cijepljenjem, prijavljeno ih je 35
Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) odgovorila je u rujnu na upit Indexa na ovu temu da kod nas nije zaprimljena nijedna prijava sumnje na nuspojavu ovog cjepiva sa smrtnim ishodom, već samo jedan slučaj plućne embolije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HALMED je u rujnu objavio i podatke o prijavljenim nuspojavama na sva covid-cjepiva: ukupno je prijavljeno 4912 sumnji na nuspojave cjepiva, od čega 2690 prijava za Pfizer, 537 na Modernu, 1539 na AstraZenecu i 140 na Johnson & Johnson - na primljenu 3.278.961 dozu cjepiva.
Od toga je zaprimljeno 35 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom nakon cijepljenja, ali "do sada ni za jednu od navedenih prijava nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost s primjenom cjepiva", saopštio je HALMED. Za 27 slučajeva povezanost nije bilo moguće ocijeniti, a za njih 8 ocijenjeno je da povezanost nije vjerojatna.
EMA je u rujnu također službeno dodala iznimno rijedak poremećaj živčanog sustava, Guillain-Barreov sindrom (GBS), kao vrlo rijetku nuspojavu AstraZenecinog cjepiva, a britanski regulator za lijekove isto je napravio u oktobaru.
Upale srca i srčane ovojnice zabilježena kod mlađih muškaraca cijepljenih Pfizerom i Modernom
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u lipnju je objavio da je veći broj mlađih muškaraca nego što se očekivalo dobio upalu srčanog mišića nakon druge doze mRNA cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna, prema podacima iz dvaju sustava koja prate sigurnost cjepiva. Također, preliminarni podaci iz SAD-a sugeriraju da je ta komplikacija 2.5 puta učestalija nakon primanja Moderninog cjepiva nego kod Pfizerovog. EMA je također ranije ove godine potvrdila moguću povezanost.
Neke su zemlje poput Francuske i Švedske zbog toga i zaustavile cijepljenje ovim cjepivom za sve mlađe od 30 ili čak od 18 godina. Island je otišao korak dalje i potpuno obustavio cijepljenje Modernom. Ipak, švedske su zdravstvene službe navele da je većina tih upala blaga i prolaze same od sebe.
Ipak, studija koju je proveo francuski Epi-Phare nije pronašla nijedan smrtni ishod među hospitaliziranima zbog upala srca, a njemački Institut Robert Koch i izraelski ekspertni tim neovisno su utvrdili da su posljedice miokarditisa nakon cijepljenja blage u velikoj većini slučajeva.
Da su rizici od teških nuspojava od cjepiva i daleko manji od rizika koji predstavlja sama zaraza koronavirusom, kako za starije, tako i za mlađe osobe, potvrdilo je veliko istraživanje, provedeno na više od 800.000 cijepljenih i po svemu odgovarajućem uzorku necijepljenih, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine. U njemu su istraživači utvrdili da je rizik od miokarditisa višestruko veći kada se osoba zarazi nego kada se cijepi. Kod oboljenja je prosjek bio 11 slučajeva na 100.000, a kod cijepljenja 2.7.
Rizik od najtežih nuspojava i dalje daleko niži nego rizik od istih komplikacija kod covida-19
I jedno drugo veliko istraživanje, provedeno na 30 milijuna ljudi i objavljeno u British Medical Journalu utvrdilo je da su rizici od hematoloških i vaskularnih komplikacija koji su doveli do prijema u bolnicu ili smrti zabilježeni nakon prvih doza AstraZenece i Pfizera bili znatno veći uslijed covida-19 te da su problemi duže potrajali. Nakon cijepljenja zabilježeno je 1.33 događaja trombocitopenije na 100.000, a nakon pozitivnog testa na covid-19 čak 5.27.
Prema podacima koje je EMA objavila početkom ove godine, broj hospitalizacija zbog covida-19 koje cijepljenje AstraZenecinim cjepivom sprečava 50 puta je veći od broja slučajeva zgrušavanja krvi nakon cijepljenja tim cjepivom za one stare od 30 do 39 godina. Za one stare od 50 do 59 godina, broj je čak 200 puta veći, a za one od 70 do 79 godina, oko 1000 puta veći.
Broj prijavljenih slučajeva nuspojava ne znači da ih je uzrokovalo cjepivo
Nadalje, vrijedi podsjetiti da se antivakseri pri sijanju sumnje i straha oko cjepiva protiv covida-19 često pozivaju na brojeve prijavljenih nuspojava smrtnih slučajeva u sustavu Vaccine Adverse Events Reporting System (VAERS) američkog CDC-a te europski ekvivalent tog sustava za prijavu zvan EUDRA.
U EUDRA-i je tako, u trenutku objave ovog teksta, prijavljeno 412.571 potencijalnih slučaja nuspojava na oko 428 milijuna doza Pfizerovog cjepiva primljenih u Europskom gospodarskom prostoru (EEA). Za AstraZenecu je prijavljeno 214.528 mogućih nuspojava na gotovo 69 milijuna doza cjepiva, za Modernu 94.636 na 61 milijun doza cjepiva, a za J&J 28.244 na 16 milijuna doza cjepiva.
Međutim, antivakseri pritom prešućuju da se radi potencijalnim, ali ne i dokazanim nuspojava te da svatko može prijaviti da je imao takve nuspojave ili da je član njegove obitelji umro od njih. Kako i EMA naglašava, prijavljeni slučajevi ne moraju zaista biti posljedice cijepljenja, jer zdravstvena komplikacija i eventualna smrt mogu biti potpuno nepovezani s njime.
U Americi potvrđeno samo 5 smrtnih slučajeva zbog cjepiva, svi od J&J-a
Američki CDC na svojoj stranici navodi sljedeće vjerojatne, a ozbiljne nuspojave, odnosno "ozbiljne nepovoljne događaje" nakon cijepljenja te njihovu učestalost u SAD-u:
anafilaksa, odnosno teški tip alergijske reakcije - oko 2 do 5 slučajeva na milijun cijepljenih
Tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS) koja se javlja nakon primanja cjepiva Johnson & Johnson (u SAD-u nije odobreno AstraZenecino cjepivo) - 50 potvrđenih slučajeva, uključujući 5 smrtnih, najčešćih među ženama mlađim od 50, na više od 16 milijuna doza cjepiva
Tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS) nakon primanja cjepiva Moderne ili Pfizera - 2 potvrđena slučaja kod Moderne i 0 kod Pfizera na više od 418 milijuna doza
Guillain-BarrĂŠ Syndrome (GBS) nakon primanja cjepiva Johnson & Johnson - 258 preliminarnih izvještaja o ovom neurološkom sindromu na više od 16 milijuna doza cjepiva
Miokarditis i perikarditis u 1793 prijavljena, od toga 1049 potvrđenih slučajeva kod mladih od 12 do 29 godina starosti, ponajviše nakon cijepljenja Moderninim i Pfizerovim cjepivom
Smrtni slučajevi - prijavljeno 9810 smrti nakon cijepljenja na više od 442 milijuna doza cjepiva (0.0022%), od toga potvrđeno samo 5 smrti zbog cjepiva Johnson & Johnson.
Zanimljivo je i koja nuspojava nije navedena: neplodnost ili spontani pobačaj. Unatoč glasinama i spekulacijama koje naširoko kruže, za takvu nuspojavu cjepiva nisu pronađeni nikakvi dokazi, o čemu smo već pisali.
Što se treće ili booster-doze tiče, CDC je u rujnu objavio rezultate studije nuspojava nakon treće doze Pfizerovog cjepiva i zaključio da su "učestalost i vrsta nuspojava bili slični onima nakon druge doze cjepiva i uglavnom su bili blagi ili umjereni te kratkotrajni".
Ogromna studija američkog CDC-a: Stopa smrtnosti niža kod cijepljenih, neovisno o covidu
Možda najbolju sliku o ukupnoj sigurnosti, odnosno o eventualnim rizicima koja predstavljaju dostupna cjepiva protiv covida-19, nudi velika studija CDC-a, provedena na čak 11 milijuna ljudi. Usporedna analiza podataka 6.4 milijuna cijepljenih i 4.6 milijuna demografski sličnih necijepljenih utvrdila je da su cijepljeni imali niži rizik od smrti nego necijepljeni.
Nakon isključivanja smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19, standardizirana stopa smrtnosti (SMR) nakon prve doze iznosila je 0.42 za Pfizer-BioNTech odnosno 0.37 za Modernu te 0.35 i 0.34 nakon druge doze. Ove stope bile su niže od stope 1.11 među usporedivom skupinom necijepljenih. Među primateljima cjepiva Janssen ukupni SMR bio je 0.84, što je opet niže od stope 1.47 među necijepljenom usporedivom skupinom.
Još jedno istraživanje koje je CDC financirao i podržao, koje je obuhvatilo 6.2 milijuna Amerikanaca cijepljenih Pfizerovim ili Moderninim cjepivom (od čega 5.7 milijuna cijepljenih s obje doze) u razdoblju od prosinca do lipnja, nije pronašlo statistički značajne dokaze koji bi povezali cjepiva s bilo kojim od 23 ozbiljna ishoda - uključujući Guillain-BarrĂŠov sindrom, kardiovaskularne probleme poput infarkta miokarda, moždanog udara i plućne embolije te druga ozbiljna stanja poput Bellove paralize, upale slijepog crijeva i anafilakse.
Kod Pfizerovog i Moderninog cjepiva nisu pronašli statistički značajne dokaze o nuspojavama
Dakle, za razliku od cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona, istraživači nisu pronašli dokaze koji bi povezali mRNA cjepiva, (Pfizerovo ili Modernino) s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka, barem u ovom slučaju. Što se miokarditisa i perikarditisa kod mladih ljudi tiče, istraživači su izračunali da se javlja otprilike 6 takvih slučajeva na milijun cijepljenih. Teška alergijska reakcija zabilježena je samo u 55 slučajeva (od 6 milijuna cijepljenih).
Autori su zaključili da za nijednu od ozbiljnih komplikacija koje su zabilježene, a koje bi mogle biti nuspojave, korelacija nije bila dovoljno jaka da bude statistički značajna - drugim riječima, da dosegne razinu "signala" u statističkom "šumu", što i jest jedan od glavnih kriterija u kvantitativnim istraživanjima u bilo kojoj domeni.
Usporedba broja mrtvih od covida-19 i posljedica cijepljenja govori baš sve
I upravo to valja uvijek imati na umu kad se govori o zdravstvenim komplikacijama zabilježenima nakon cijepljenja - osim u nekoliko navedenih slučajeva, prvenstveno vezanih uz vektorska cjepiva (Astra Zeneca i Johnson & Johnson), naprosto nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći da su to zaista posljedice cijepljenja.
Bez obzira na čitav niz suspenzija, upozorenja i ograničenja, cjepivo je i dalje, ako to uopće treba reći, daleko najučinkovitije sredstvo koje imamo u borbi protiv pandemije koja je ubila više od 10 hiljada Hrvata i više od 5 milijuna ljudi diljem svijeta.
U isto vrijeme, kao što vidimo, broj potvrđenih smrti od cjepiva može se praktički nabrojati na prste. No isto tako, i sama mogućnost rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava nameće ozbiljna etička pitanja oko uvođenja obaveznog cijepljenja, poput onog koje je najavljeno u Austriji.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
0 ( + )
*
Biden: Omikron nije razlog za paniku
Biden: Omikron nije razlog za paniku
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSJEDNIK Joe Biden je Amerikancima poručio da je SAD spreman za omikron, obećavši da će ubrzati razvoj cjepiva za tu zabrinjavajuću inačicu novog koronavirusa ako bude potrebno.
"Ta varijanta je razlog za zabrinutost, ali nije razlog za paniku. Prije ili kasnije imat ćemo slučajeve zaraze novom varijantom ovdje, u SAD-u", rekao je Biden nakon sastanka sa svojim timom za covid-19.
Dodao je da Bijela kuća radi na interventnim planovima zajedno s proizvođačima cjepiva kako bi se, ako zatreba, uhvatili u koštac s omikronom.
Radi se o američkim proizvođačima cjepiva Pfizerom, Modernom i Johnson & Johnsonom.
Zabrana ulaska iz osam država
Ranije je američki stručnjak za zarazne bolesti Anthony Fauci rekao da, u očekivanju da varijanta omikron dođe u SAD, nije izgledno uvođenje novih ograničenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U SAD-u je danas stupila na snagu zabrana ulaska putnika iz osam država s juga Afrike kako bi se usporilo širenje zaraze i dalo stručnjacima više vremena da prouče novu varijantu, težinu bolesti, prenosivost i otpornost na cjepiva.
Biden je pozvao građane da nose maske u zatvorenim prostorima te na javnim mjestima ili u blizini drugih ljudi.
Na pitanje novinara Fauciju da li slijede i druge mjere, odgovorio je da "ne misli da će do toga doći".
0 ( + )
*
Invazija, puč ili još jedan veliki blef? Što Putin ustvari sprema za Ukrajinu
Invazija, puč ili još jedan veliki blef? Što Putin ustvari sprema za Ukrajinu
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DA RUSIJA priprema izglednu invaziju na Ukrajinu, prvo su ovog mjeseca upozorili američki dužnosnici, a potom i ukrajinska vojno-obavještajna služba.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske obrambene obavještajne službe, ustvrdio je za specijalizirani list Military Times da je Rusija poslala 92.000 vojnika na svoju zapadnu granicu te da bi mogla pokrenuti višestruku ofenzivu u siječnju ili februaru. Napad bi uključivao opsežne zračne i topničke udare, ali i amfibijske napade preko luka Odesa i Mariupolj, kao i sporedni pravac invazije iz susjedne Bjelorusije koja je saveznica Rusije, dodao je Budanov.
Novi ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov ustvrdio je da ruski predsjednik Vladimir Putin "igra šah" sa Zapadom premještajući vojne snage i opremu duž granice Rusije s Ukrajinom i pozvao SAD i Europsku uniju da ga drže odgovornim za svaku ponovnu agresiju.
"On testira jedinstvo Europske unije, on testira jedinstvo NATO saveznika, testira naše društvo, Ukrajince, testira Poljsku, baltičke zemlje", rekao je Reznikov u intervjuu za Washington Post tijekom posjeta SAD-u, pri čemu je iskoristio susret s američkim kolegom Lloydom Austinom da zatraži od Washingtona dodatnu vojnu pomoć.
Ukrajinska obavještajna služba objavila kartu s navodnim ruskim planom invazije
A ukrajinska obavještajna služba objavila je kartu s detaljnim prikazom njihove procjene kako će se invazija odvijati, s ruskim snagama koje bi prodrle duboko na ukrajinski teritorij sa sjevera, istoka i juga. To bi, prema ukrajinskom predviđanju, bila bitno drukčija vojna operacija od zauzimanja Krima 2014., koja je najvećim dijelom prošla mirno, jer ga Kijev, svjestan neravnoteže snaga, nije ni pokušao vratiti vojnim snagama.
No napad bi bio drukčiji i od ičega u dosadašnjem ratu koji su iste godine pokrenuli ruski separatisti, uz evidentnu podršku ruskih oružanih snaga, u istočnoj pokrajini Donbas i koji, u stanju "zamrznutog sukoba", traje do danas. Naime, u ovom scenariju rat ne bi bio "hibridni", već totalni, s otvorenom ruskom invazijom i bez neuvjerljivih izlika o ruskim dobrovoljcima i vojnicima na godišnjem odmoru koje smo tada imali prilike slušati iz Moskve.
Izvor: Ukrajinska vojska/Military Times
Vojno-sigurnosni analitičari su, međutim, primijetili da se neki elementi karte svode na spekulaciju, uključujući procjenu da će ruske zračne snage izvoditi napade i iz Bjelorusije. Ruske zračne snage provodile su patrole unutar Bjelorusije u posljednjih mjesec dana, ali trenutno tamo nemaju stalnu vojnu bazu.
Glavni tajnik NATO-a: Rusija će platiti cijenu u slučaju invazije
Ipak, direktor ruskih studija u američkom Centru za pomorske analize Michael Kofman ocijenio je u objavi na Twitteru da je karta realistična.
“Mislim da je ovo otrežnjujuća i prilično točna slika onoga što se razmatra. Ruska vojska to može učiniti. Ovo je najgori mogući ishod nekoliko mogućih nepredviđenih situacija", napisao je ovaj analitičar na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I think this is a sobering and fairly accurate picture of what is being considered. The Russian military can do this. This is a worst case iteration of several possible contingencies. In total, it is still a fraction of the mil power Russia can actually bring to bear. https://t.co/ZtafdS1MeL
Podsjetimo, i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u petak je otvoreno upozorio Rusiju na "posljedice" i "cijenu koju će platiti ako upotrijebi silu protiv Ukrajine" sa snagama spremnima za borbu upućenima na granice te zemlje.
"Jako nas zabrinjava ono što se događa. Rusija je drugi put ove godine koncentrirala tešku opremu, tenkove i postrojbe spremne za borbu na granice Ukrajine. Retorika joj je agresivna i njezine namjere nisu jasne", izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedištu Saveza.
"Rusija je u prošlosti napala Ukrajinu pripojivši Krim i podržava separatiste u Donbasu. Mora biti jasno da će ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine to imati posljedice i za to će platiti. I zato i dalje pozivamo Rusiju da izbjegne eskalaciju. Situacija u Ukrajini će biti jedna od glavnih tema sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi u Latviji, u utorak i srijedu", dodao je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik tvrdi da se protiv njega sprema puč ovog tjedna
Glavni tajnik NATO-a ipak nije precizirao što će vojni savez, kojeg je i Hrvatska članica, poduzeti ako Rusija vojno intervenira u Ukrajini i nije želio podijeliti obavještajne podatke kojima raspolaže. Podsjetimo, Ukrajina nije članica NATO-a i stoga savez nema obavezu intervenirati na njenoj strani u slučaju da bude napadnuta.
Ipak, NATO, a prije svega njena najjača članica SAD, već neko vrijeme pruža Ukrajini podršku u jačanju vojnih kapaciteta i obuci njenih oružanih snaga. Američki predsjednik Joe Biden, međutim, nije javno obećao da će njegova zemlja stati u obranu Ukrajine u slučaju ruske invazije, za razliku od obećanja o zaštiti koje je dao Tajvanu u slučaju kineske invazije, što je još jedan scenarij o kojem se naveliko spekulira u posljednje vrijeme.
A ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istog je dana iznio eksplozivnu novu optužbu na račun Moskve - da planira, i to već ovog tjedna, organizirati državni udar u Kijevu.
"Suočavamo se s izazovima ne samo iz Ruske Federacije i moguće eskalacije već imamo i velikih unutarnjih izazova. Zaprimio sam informacije da će se državni udar u našoj zemlji izvesti 1. i 2. prosinca", rekao je Zelenski. Ipak, ni on nije iznio detaljnije informacije o navodnoj ruskoj uroti, osim da je dobio audiosnimku na kojoj se govori o planiranom puču u Ukrajini, a na kojoj se mogu čuti određeni ljudi iz Rusije.
Zelenski tvrdi da će u ruskom puču sudjelovati najbogatiji ukrajinski oligarh
Zelenski je, međutim, ustvrdio da ruski pučisti pokušavaju za urotu pridobiti Rinata Ahmetova, najbogatijeg ukrajinskog oligarha, koji je već godinama vrlo aktivan u ukrajinskoj politici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
On je, naime, bio financijer i navodna siva eminencija proruske Stranke regija, čiji član je bio i bivši predsjednik Viktor Janukovič, koji je pobjegao u Rusiju nakon takozvanog Ukrajinskog proljeća, zvanog i Euromajdan, 2014. Nedugo nakon što je Janukovič svrgnut, Rusija je okupirala, a potom i anektirala Krim, a veliki dio Donbasa, uz granicu s Rusijom, pod kontrolom je samoproglašenih separatističkih "narodnih republika Donjeck i Luhansk".
Ahmetov je i nakon Euromajdana ostao aktivan u Oporbenom bloku koji se na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2019. nadmetao s aktualnim predsjednikom Zelenskim i vladajućom strankom Sluga narodu.
Ahmetov, čije se bogatstvo procjenjuje na više od 10 milijardi dolara, drži golemo poslovno carstvo koje uključuje rudnike i proizvodnju čelika te elektroenergetsku tvrtku DTEK na koju otpada 70% ukrajinske proizvodnje energije, kao i telekomunikacijske i medijske tvrtke, uključujući jedan od najpopularnijih TV kanala, Ukraina. Taj TV kanal je otvoreno podržao Zelenskijevog protukandidata 2019., a njihovo izvještavanje o Zelenskom i ukrajinskoj vladi posebno je kritički nastrojeno otkad je došlo do financijskog spora između DTEK-a i države oko neplaćene isporuke "zelene" električne energije, piše portal Politico.eu.
Sam Zelenski je, na istoj press-konferenciji na kojoj je iznio optužbe o puču, ustvrdio da Ahmetov vodi medijski rat protiv njega zbog zakona o "deoligarhizaciji" koji je na njegovu inicijativu usvojen u ukrajinskom parlamentu.
“Vjerujem da je (Ahmetov) uvučen u rat protiv Ukrajine. Ovo će biti velika pogreška, jer je nemoguće boriti se protiv naroda, protiv predsjednika kojeg je izabrao narod Ukrajine", rekao je Zelenski.
Putinov glasnogovornik: To je zapadna histerija, Rusija se ne bavi takvim stvarima
Ahmetov je pak odbacio Zelenskijeve optužbe o zavjeri i puču kao "apsolutne laži".
"Ogorčen sam širenjem ove laži, bez obzira na motive predsjednika. Moj stav je bio i bit će izričit i jasan: neovisna, demokratska i ujedinjena Ukrajina s Krimom i mojom matičnom regijom Donbasom", stoji u izjavi Ahmetova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je negirao bilo kakvu ulogu Rusije u navodnoj zavjeri, prenosi Washington Post.
“Rusija se nikada ne bavi takvim stvarima. Nikada nije bilo takvih planova”, komentirao je Peskov, koji je i nekoliko dana ranije odbacio spekulacije o mogućoj ruskoj invaziji već uobičajenom protuoptužbom o zapadnoj "histeriji".
"Ta histerija umjetno je stvorena. Oni koji su doveli svoje oružane snage s druge strane Atlantika, to jest Sjedinjene Države, optužuju nas da provodimo neuobičajene vojne aktivnosti na našem teritoriju", rekao je Peskov na ruskoj televiziji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"To apsolutno nije logično ni pristojno", obrušio se Peskov na Washington.
Ruska politička analitičarka Tatiana Stanovaya iz R.Politik komentirala je za BBC kako Putin želi na ovaj način poslati poruku Zapadu: "Mislim da je za Putina to stvarno važno. On misli da je Zapad počeo davati ukrajinskoj eliti nadu o pridruživanju NATO-u. Obuka, oružje i tako dalje su kao crvena krpa za Putina i on misli da ako ne djeluje danas, onda će sutra biti NATO baze u Ukrajini. On tome mora stati na kraj."
Ruski analitičar: Ovo nije priprema vojne akcije, nego signal koji Putin želi poslati
"Ako su pokreti vojske (blizu Ukrajine) eksplicitni, onda se ne radi o izravnoj vojnoj akciji - radi se o signalu koji Putin želi poslati", ocijenio je pak Andrej Kortunov, voditelj RIAC-ovog think-tanka u Moskvi, za BBC, sugerirajući da se radi o još jednoj epizodi Putinovog blefiranja i zastrašivanja, po uzoru na onu iz travnja.
Biden je pak prošlog tjedna rekao novinarima da će "po svoj prilici" razgovarati sa Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ovom produbljivanju napetosti.
Kao i u travnju, posljednjih tjedana su se uz granicu s Ukrajinom nagomilali deseci hiljada vojnika, uz hrpu tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila i teškog naoružanja.
Moskva i sada tvrdi da samo održava vojne vježbe i da ima pravo premještati svoje snage unutar svojih granica kako god želi, dok na Zapadu mnogi to vide kao moguću uvertiru u invaziju kojom bi ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao dovršiti ono što je počeo 2014. - komadanje ili potpunu okupaciju Ukrajine, koju su on i njemu bliski suradnici poput bivšeg savjetnika i glavnog ideologa Kremlja Vladislava Surkova u više navrata opisali kao umjetnu naciju i državu. Do vojne intervencije Rusije na proljeće ipak nije došlo, no Kijev je, potpuno razumljivo, zabrinut da bi se to moglo dogoditi sada.
0 ( + )
*
Kineski predsjednik obećao Africi milijardu doza cjepiva protiv korone
Kineski predsjednik obećao Africi milijardu doza cjepiva protiv korone
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KINESKI predsjednik Xi Jinping obećao je milijardu doza cjepiva protiv covida Africi u obliku donacija i podrške lokalnoj proizvodnji kako bi se nadoknadila praznina na koju upozorava kontinent.
Kineski predsjednik je to objavio na forumu kinesko-afričke suradnje organiziranom kod Dakara dok se afričke zemlje trude oživjeti njihova gospodarstva teško pogođena pandemijom.
Organizatori računaju na pojačanu suradnju s Kinom. Kina, prvi trgovinski partner Afrike i druga destinacija afričkog izvoza, udvostručila je svoj gospodarski aktivizam na tom kontinentu intenzivnom diplomacijom kojom podržava nedovoljno opremljene zemlje.
"U sklopu borbe protiv covida, Kina će Africi osigurati milijardu dodatnih doza cjepiva, od kojih 600 milijuna u donacijama i 400 milijuna u ostalim oblicima poput pokretanja proizvodnih jedinica cjepiva", rekao je kineski predsjednik na Forumu suradnje Kina-Afrika (Focac).
"Moramo nastaviti zajedničku borbu protiv covida"
Planovi proizvodnje cjepiva na kontinentu su već pokrenuti u Egiptu ili su u pripremi, kao u Senegalu. Kina je uz to isporučila više od 160 milijuna doza cjepiva Africi, rekao je zamjenik kineskog ministra trgovine Ren Hongbin, od kojih veliki dio u donacijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Moramo nastaviti zajedničku borbu protiv covida. Prioritet moramo dati zaštiti našeg stanovništva i popuniti jaz u cijepljenju ", rekao je kineski predsjednik govoreći od teškom kašnjenju cijepljenja u Africi.
Kineski predsjednik je također najavio slanje 1500 profesionalaca i izvedbu 100 zdravstvenih projekata. Također je obećao podršku agrobiznisu. Kinesku pomoć tom sektoru željno očekuje Senegal i određen broj afričkih zemalja.
Sudionici foruma, afrički ulagači i dužnosnici koji sudjeluju osobno ili putem video konferencije, podsjetili su na važnost kineskog angažmana na kontinentu.
Diljem Afrike, proizvodnja je pala za 2,4 posto u 2020. godini, pandemija je pojačala nezaposlenost, proračunske deficite i javni dug, rekao je senegalski ministar gospodarstva Amadou Hott.
Njemački radnici u javnom sektoru dobit će 1300 eura covid bonusa
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKI radnici u javnom sektoru dobit će iduće godine 1300 eura bonusa zbog pandemije i 2.8 posto veće plaće.
Više od milijun radnika u javnom sektoru njemačkih saveznih država dobit će neoporezivi bonus najkasnije do ožujka iduće godine.
Dogovor je uslijedio nakon prijetnje štrajkom radnika sveučilišnih bolnica, vrtića, škola i policijskih uprava. Pregovori su trajali cijeli vikend, sve do ponedjeljka rano ujutro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predsjednik sindikata Verdi Frank Werneke ocijenio je da je dogovor pošten.
Pregovori su počeli potkraj ljeta. Sindikati su tražili povećanje plaća od najmanje 150 eura mjesečno ili oko pet posto. Za radnike u zdravstvenom sektoru zahtijevali su 300 eura veće plaće.
To je saveznim državama bilo nerealno zbog već ionako visokih troškova za zdravstvo, gospodarstvo i lokalne vlasti zbog pandemije.