Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nach einem Angriff mit einem Messer am Bahnhof in #Flensburg Bahnhof soll die Polizei Medienberichten zufolge einen Mann erschossen haben. https://t.co/95BsJ7fpm7
Njemački Bild objavio je da je jedna osoba ubijena, a dvije su ozlijeđene u napadu u vlaku u Flensburgu. Deutsche Welle kasnije je objavio da je ubijen napadač, a ozlijeđeni su policajci koji su ga pokušali savladati. Na Twitteru su objavljene snimke s mjesta napada.
Breaking: At least one dead, two injured after a stabbing on a train in Flensburg, Germany. Reports indicate that the suspect has been neutralized. pic.twitter.com/g83zipzROa
#BREAKING: One killed and two people seriously injured in stabbing incident onboard a train in Flensburg, #Germany; suspect also tried to attack a female police officer. pic.twitter.com/QaVBIN22NZ
Bild je objavio da je muškarac ubijen nakon napada u vlaku koji je putovao iz Koelna. Policija je pozvana zbog svađe koja je izbila u vlaku oko 7 sati navečer, kada je stigao na glavni kolodvor u Flensburgu, i dvoje policijskih slubenika ušlo je u vlak.
Napadač je noem ozlijedio policajku, a njezin kolega ga je zatim upucao. Policija je potvrdila da je jedna osoba ubijena, a motiv napada još nije poznat.
0 ( + )
*
"Ubijeni" ruski novinar pojavio se na press konferenciji, živ je i zdrav
"Ubijeni" ruski novinar pojavio se na press konferenciji, iv je i zdrav
Foto: Index
RUSKI novinar Arkadij Babčenko, za kojeg su svi svjetski mediji objavili da je jučer ubijen u Kijevu, pojavio se iv i zdrav na press konferenciji.
Kako javljaju BBC i Associated Press, Babčenko se maloprije pojavio na press konferenciji emitiranoj na ukrajinskoj televiziji.
Prvi čovjek Ukrajinskih sigurnosne slube, Vasilj Gritsak, je na konferenciji potvrdio da je ta sluba lairala smrt novinara Babčenka, inače oštrog kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, i to kako bi pokušali uloviti ljude koji su ga eljeli ubiti.
Podsjetimo, jučer su slubeni Kijev i tamošnja policija objavili da je Babčenko ustrijeljen s više metaka u leđa u svom stanu.
Babčenko se pojavio na press konferenciji koju je sazvao Gritsak i zahvalio svima koji su alili zbog njegove smrti.
41-godišnji Babčenko jedan je od najpoznatijih ruskih vojnih izvjestitelja te je u posljednjih godinu dana više puta istupio u javnosti upozoravajući na prijetnje smrću koje su upućivane njemu i njegovoj obitelji.
Uskoro više informacija...
0 ( + )
*
Egzodus Hrvata iz pokrajine Molise: "Nekad nas je bilo 2500, a sada tek 600. Svi su otišli..."
Egzodus Hrvata iz pokrajine Molise: "Nekad nas je bilo 2500, sada nas je 600. Svi su otili..."
Hina, R.I.
Ilustracija: Ivo Cagalj/PIXSELL
HRVATI su u talijansku pokrajinu Molise došli prije 500 godina pa se ove godine slavi ta jubilarna obljetnica, a unatoč tome što su u školi učili samo talijanski jezik uspjeli su sačuvati svoj arhaični moliški hrvatski dijalekt i priznati su kao jezična zajednica u Italiji.
Nekoliko malih općina u kojima ive moliški Hrvati raštrkano je po brdima, slabo prometno povezano kako međusobno tako i s ostatkom pokrajine. Loše ceste i izoliranost jedan su od problema koji muči tu malobrojnu zajednicu.
Egzodus... Ali ne vraćaju se u Hrvatsku
"Onda nas je bilo puno. Naše selo je malo... Ovdje nas je bilo 2500 a sada je samo 600. Svi su otišli. Otišli su za zaradom, najviše u Australiju nakon rata", pokazuje prazne kuće i kae Giovanni Picoli, profesor talijanskog i latinskog, autor rječnika arhaičnog dijalekta moliških Hrvata iz Kruča.
Profesor kae da su u školi učili samo talijanski i da se njihov govor oslanja na usmenu predaju, a da je prvi put pisan tek prije 150 godina i to "malo na našu, malo hrvatski". Kae da će, ako nestane njihov jezik, nestati i oni. "Mi govorimo na našu, a ako nemamo naš jezik nismo više mi."
Objašnjava da u dijalektima četiri općine u kojima ive moliški Hrvati postoje male razlike te da je zato njegov rječnik - rječnik Hrvata iz Kruča.
Jedan od mještana, Antonio Boscheto, kae da svog sina uči ovaj jezik kao što je i njega učio njegov otac. U Kruču ga zna i razumije 300 do 400 ''čeljadi'', dvjestotinjak u Mundimitru i stotinjak u Filiću.
Njegov mali sin Andrea pohvalio se da hrvatski priča sa svojim tatom, nonom i sestrom.
Kolinda posjetila moliške Hrvate
Kruč ili Aquaviva prvo je mjesto koje je u srijedu posjetila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prilikom obilaska moliških Hrvata u sklopu svog slubenog posjeta Italiji. Šestotinjak mještana srdačno ju je dočekalo s cvijećem i himnom, a među njima otac i sin Boscheto. Svi su se zajedno uputili prema seoskoj crkvi gdje im je zahvalila na očuvanju kulturnog i jezičnog identiteta.
Kazala je kako vjeruje da će i Italija i Hrvatska nastaviti financijski potpomagati projekte moliških Hrvata, a o tome je između ostalog razgovarala dan ranije s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom.
"Razgovarali smo o načinima kako pospješiti i olakšati vaš ivot ovdje, ne samo u smislu odranja vašeg nacionalnog identiteta već i u smislu daljnje izgradnje infrastrukture i vjerujem i nadam se da će talijanska vlada i pokrajinska vlada nastaviti ulagati u infrastrukturu a posebno u ceste, cestovno povezivanje kako vaših mjesta tako i Molisea općenito", rekla je predsjednica dodavši da se na putu prema Moliseu vidjelo "koliko je ovaj kraj pomalo i prometno izoliran".
Ista se slika dočeka s hrvatskom himnom, zastavama i srdačnom dobrodošlicom ponovila i u ostala tri moliška mjesta Tavenni/Taveli, San Feliceu/Filiću i Montemitru/Mundimitru, gdje se Grabar-Kitarović također sastala s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine i lokalnim vlastima.
Pozvavši moliške Hrvate da dođu u Hrvatsku, kazala je kako se i "hrvatski lakše uči kad se provede vrijeme u prirodnoj sredini". "Pa nadam se da ćemo se vidjeti moda još ovoga ljeta, a svakako u budućnosti."
Moliški Hrvati
U Italiji prema procjenama ivi 60.000 Hrvata, a u Moliseu su priznati kao jezična zajednica.
"Drago mi je da Italija poduzima korake da se to ostvari i u drugim provincijama, drugim dijelovima Italije i nadam se da će hrvatska drava odgovoriti na način da ćemo poslati još više učitelja i učiteljica hrvatskog jezika i da ćemo svakako raditi ne samo na očuvanju postojećih lektorata na sveučilištima u Italiji već da ćemo otvarati i nove lektorate hrvatskoga jezika", poručila je predsjednica predstavnicima hrvatske zajednice u Italiji.
Moliški Hrvati su pripadnici hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bjeeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost moliških Hrvata je do današnjih dana sačuvan arhaičan moliški hrvatski dijalekt.
Moliški Hrvati uglavnom ive u mjestima Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra).
U tim mjestima djeluje dječji vrtić, kao i osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH obavljaju nastavnici koje ta dravna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.
U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog dravnog proračuna, a u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za odrasle o kojemu se brinu hrvatske udruge u tim gradovima.
Prema podacima talijanskog dravnog statističkog zavoda (ISTAT), u moliškoj provinciji Campobasso 2001. godine ivjelo je dvije hiljade Hrvata.
Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni poloaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.
S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise.
Hrvatska zajednica u Italiji slubeno je stoga locirana isključivo u okviru regije Molise, unatoč brojčano znatnoj prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema raspoloivim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima obitava posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali njima se ne priznaje status povijesne niti jezične manjine.
Zato su hrvatske kulturne udruge, prethodno osnovane u Rimu, Trstu, Milanu i Udinama, kao i kulturne udruge moliških Hrvata, od 2001. godine udruene u Savez hrvatskih zajednica Italije (Federazione delle Comunita Croate in Italia) kojim se utvrđuje njihova teritorijalna prisustvo, te sukladno unutarnjem zakonodavstvu Italije i obvezujućim europskim standardima, otvara mogućnost stjecanja pretpostavki za ostvarivanje prava na zaštitu i promicanje jezičnog i kulturnog identiteta.
Godine 2004. Savez je pokrenuo izdavanje dvojezičnog informativnog glasila namijenjenog Hrvatima u Italiji, kao i dravnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske kojim osnauje svoju predstavničku zadaću.
0 ( + )
*
Islamska država preuzela odgovornost za teroristički napad u Liegeu
Islamska drava preuzela odgovornost za teroristički napad u Liegeu
Hina
Foto: Ruptly/Index
ISLAMSKA drava (IS) preuzela je u srijedu odgovornost za napad koji je dan ranije u belgijskom gradu Liegeu izveo napadač koji je ubio dvije policajke i studenta, objavila je propagandna agencija dihadističke organizacije Amaq.
"Počinitelj napada u Liegeu, na istoku Belgije, vojnik je Islamske drave", navodi skupina u priopćenju koje je Amaq objavio putem aplikacije Telegrama.
Skupina navodi da je "napad odgovor na djelovanje međunarodne koalicije" koju predvode Sjedinjene Drave a bori se protiv dihadističke skupine, uglavnom u Siriji.
Napadač je radikaliziran u zatvoru
Napadača, Benjamina Hermana, 31-godišnjeg belgijskog delinkventa koji se navodno u zatvoru radikalizirao, ustrijelila je policija nakon napada.
Belgijsko dravno odvjetništvo istaknulo je da se po prvim rezultatima istrage napad moe okarakterizirati kao "teroristički napad". Među rezultatima je spomenuo "način djelovanja na koji IS redovito poziva na internetu".
Ovaj napad podsjeća na napad koji se 6. augusta 2016. dogodio u Charleroiju, na jugu Belgije, kada je Alirac mačetom napao dvije policajke ispred policijske stanice uz povike "Bog je velik". Policajke su bile ranjene, a napadač ubijen. IS je preuzeo odgovornost i za taj napad.
0 ( + )
*
VIDEO Krvavi neredi u Nikaragvi: "Vlada namjerno ubija prosvjednike"
VIDEO Krvavi neredi u Nikaragvi: "Vlada namjerno ubija prosvjednike"
Ž.L.
Foto: Hina/EPA
VLASTI u Nikaragvi namjerno ubijaju prosvjednike, a od početka nereda sredinom travnja ubijeno je najmanje 83 ljudi, objavio je Amnesty International.
Kaos u Nikaragvi vlada već šest tjedana i krvavi prosvjedi protiv vlade i predsjednika odvijaju se diljem drave. Amnesty International optuio je vlasti za namjerno ubijanje protestanata i objavio da je dosad izgubljeno najmanje 83 ivota.
Prosvjednici zahtijevaju uklanjanje predsjednika Daniela Ortege s vlasti te demokratizaciju kroz reforme izbornog zakona. Također trae pravdu za ubijene u prosvjedima i istragu nasilja vlasti.
RT: Hoy #Nicaragua se solidarizará con las decenas de madres de los asesinados durante las protestas ciudadanas. La marcha inicia en la rotonda Jean Paul Genie a las 2:00 p.m. #SOSNicaraguapic.twitter.com/4W7Ua16cbt
"Pucali su kalašnjikovima po nenaoruanim studentima"
U ponedjeljak je došlo do sukoba studenata i policije kod Nacionalnog tehničkog sveučilišta Nikaragve. Aktivistica za ljudska prava Bianca Jagger izjavila je da je policija kalašnjikovima pucala po studentima: "Bilo je zastrašujuće, policajci su izgledali kao da idu u rat, a mete su im bile mladi nenaoruani studenti."
Jagger je dodala da ih je policija također premlaćivala te trpala u kamionete i odvozila. Antonia Urrejola iz nikaragvanskog Centra za ljudska prava osudila je brutalne sukobe i pozvala na zaustavljanje nasilja.
0 ( + )
*
Berlinska policija treba pomoć: "Znate li tko je ubio Dragišu Katavića i 30-godišnju ženu?"
Berlinska policija treba pomoć: "Znate li tko je ubio Dragiu Katavića i 30-godinju enu?"
Foto: 123rf, Policija Berlin
NAKON što je u subotu oko 11.35 sati u Berlinu ubijen 63-godišnji srpski ugostitelj Dragiša Katanić, berlinska policija moli za pomoć oko rasvjetljenja tog događaja i pronalaenja napadača.
Kako piše Magazn Fenix, srpski ugostitelj je izboden noem u ulici Spandauer Hauskavelweg u blizini svoje kuće i umro je od ozljeda na mjestu događaja.
Policija istrauje ima li ubojstvo srpskog ugostitelja ikakve veze s ubojstvom 30-godišnje ene koja je pronađena mrtva na eljezničkoj pruzi u Pankowu, nedaleko mjesta na kojem je ubijen srpski ugostitelj.
Policija je došla do dokaza koji upućuju kako je ugostitelj rtva pljačke. Napadač je nakon ubojstva odnio njegovu ručnu torbu u kojoj je nosio novac.
0 ( + )
*
Terorist iz Liegea počinio je brutalno ubojstvo dan prije napada
Terorist iz Liegea počinio je brutalno ubojstvo dan prije napada
Ž.L.
Foto: Soraya Belkacemi/Lucile Garcia/Policija
TERORIST koji je u Liegeu ubio dvije policajke i prolaznika počinio je još jedno ubojstvo dan prije napada, piše BBC.
Ministar unutarnjih poslova Jan Jambon izjavio je da je napadač Benjamin Herman u noći prije napada u Liegeu ubio bivšeg zatvorenika kojeg je upoznao u zatvoru.
Prema izvješćima, Herman je ubio 30-godišnjeg Michaela Wilmeta, osuđenog dilera, višestrukim udarcima čekićem. Dvije policajke koje je ubio sljedećeg dana identificirane su kao Soraya Belkacemi (45) i Lucile Garcia (53).
Treća rtva je 22-godišnji Cyril Vangrieken, koji je završavao nastavnički studij, objavio je belgijski radio RTBF. Tuitelji su izjavili da slučaj tretiraju kao "terorističko ubojstvo".
"Pitao me jesam li muslimanka i poštujem li ramazan"
Prije nego ga je policija ubila, Herman je u oblinjoj školi zatočio čistačicu imenovanu kao Darifu, koja je za belgijske medije izjavila da je upao u školi i upitao ju dva pitanja, je li muslimanka i poštuje li ramazan. Nakon što je odgovorila potvrdno, rekao je da ju neće ozlijediti.
Slubenici su izjavili da je 31-godišnji napadač vikao Allahu Akbar nekoliko puta tokom napada. U ponedjeljak je bio privremeno pušten iz zatvora gdje je sluio kaznu za krađu i prekršaje povezane s drogom. Lokalni mediji objavili su da je moguće da je radikaliziran u zatvoru.
0 ( + )
*
APOKALIPTIČNI PRIZORI Oluje diljem Europe uništavale sve pred sobom. Stižu nove, još jače
APOKALIPTIČNI PRIZORI Oluje diljem Europe unitavale sve pred sobom. Stiu nove, jo jače
R.I.
Screenhot: Twitter, Facebook
JUČER poslijepodne zapad Njemačke je pogodila strašna oluja. Najgore je bilo u gradu Wuppertalu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Snimke s tog područja prikazuju kaos koji je nastao na ulicama. Obilna kiša potopila je ulice i pretvorila ih u rijeke koje su nosile sve pred sobom, pa čak i ljude.
Jaka kiša i bujice srušile su čak i krovove nekih kuća i benzinskih postaja, uništeni su deseci automobila, a ljudi su ostali zarobljeni u trgovačkim centrima. Urušile su se i prostorije studentskog doma u Wuppertalu, ali na sreću nije bilo ozlijeđenih.
Jako nevrijeme pogodilo je i Düsseldorf, gdje je padala tuča. Poplavljene su brojne kuće, promet je paraliziran, otkazani su i neki letovi. Meteorolozi su izdali i upozorenje za tornado.
Jako nevrijeme i u Sloveniji
I dijelove Slovenije u utorak je pogodilo jako nevrijeme, javlja RTV Slovenija. Najgore je bilo na području Kamnika, sjeverno od Ljubljane, gdje su padale obilna kiša i tuča.
Vatrogasci su izašli na teren i odradili 36 intervencija. Uslijed obilne kiše aktivirala su se i klizišta te je nekoliko stanovnika evakuirano iz svojih kuća zbog opasnosti od urušavanja.
RTV Slovenija javlja i da je na tom području došlo do udara munja u dvije kuće te su na teren morali izaći vatrogasci. Zasad nema informacija o rtvama.
Stiu nove oluje
Strašne oluje, grmljavinski pljuskovi, munje, tuča i bujice zabiljeeni su i u dijelovima Francuske, Slovačke, Italije... Meteorolozi najavljuju da bi sljedećih dana moglo biti još i gore te da tim područjima prijete nove, još jače oluje.
Upozorenja na nevremena izdana su za veći dio zapadne i središnje Europe.
Estofex tako upozorava na mogućnost razvoja jačih grmljavinskih ćelija te lokalno obilnije kiše, izolirane jake tuče, ali i na mogućnost nastanka tornada, što se posebice odnosi na dio Francuske, zemlje Beneluksa, Njemačku te zapadni dio Češke. Za naše područje upozorava se na veće količine kiše u kratkom periodu te moguću tuču.
0 ( + )
*
Opet kreće najdulji komercijalni let u svijetu, trajat će 19 sati
Opet kreće najdulji komercijalni let u svijetu, trajat će 19 sati
Hina, R.I.
Screenshot: YouTube
SINGAPORE Airlines izvijestio je da će u oktobaru ponovno pokrenuti najdulji komercijalni let u svijetu u trajanju od gotovo 19 sati na relaciji Singapur-New York, dodajući da će biti ponuđen samo putnicima u višoj putnoj klasi.
Svakog će dana zrakoplovi u neprekinutom letu u trajanju od oko 18 sati i 45 minuta od singapurskog aerodroma Changija do zračne luke u Newarku prelaziti oko 16.700 kilometara (10.300 milja), navela je zrakoplovna tvrtka u priopćenju.
Trenutni rekord dri kompanija Qatar Airways na letu 921 iz Aucklanda do Dohe, koji traje 17 sati i 40 minuta.
Na ruti od Singapura do Newarka singapurska će tvrtka koristiti modele Airbus A350-900ULR, koji su namijenjeni za duge letove i mogu primiti 161 putnika, od toga 67 u poslovnoj klasi a 94 u premium ekonomskoj klasi.
Let se nije isplatio
Zrakoplovna tvrtka već je letjela na sličnoj ruti od 2004. do 2013. godine, ali ju je ukinula jer nije ostvarivala očekivane prihode.
Odluka o njezinom opetovanom uvrštenju u ponudu vemenski se poklopila s nastojanjima aviokompanija da nađu nove izvore prihoda u konkurentskom okruenju a duge rute često generiraju veće prihode od onih s pauzama u letovima.
U Singapore Airlinesu planiraju i neprekinuti let od Singapura do Los Angelesa, s istim modelom zrakoplova.
Njihova odluka o obnovljenom letu na relaciji Singapur-New York donesena je u vrlo izazovnoj situaciji za singapurskog avioprijevoznika. Prošle su godine spojili niskobudetne kompanije TigerAir i Scoot kako bi racionalizirali troškove.
Ovog su mjeseca najavili da će u nastojanju da ostanu konkurentni uključiti posrnuli reginalnih ogranak s premium ponudom SilkAir u širu grupu, nakon višemilijunskog ulaganja u modernizaciju kako bi ostao konkurentan.
0 ( + )
*
U Njemačkoj cijepljenje nije obavezno, a gotovo svi se cijepe. Kako to?
U Njemačkoj cijepljenje nije obavezno, a gotovo svi se cijepe. Kako to?
G.D.
Foto: CDC
POJAVA muškarca oboljelog od ospica u Dubrovniku, u kojemu vlada šokantno niska procijepljenost od oko 40 posto, ponovno je aktualizirala temu cijepljenja u hrvatskoj javnosti. U Hrvatskoj je cijepljenje djece u formalnom smislu obavezno, no očito je da je to još jedno zakonsko pravilo koje u praksi ne funkcionira niti se provodi.
Stoga vrijedi situaciju u Hrvatskoj usporediti s onom u Njemačkoj, u kojoj cijepljenje od 1983. godine nije zakonski obavezno, no i dalje je procijepljenost stanovništva oko 90 posto. Naime, u Njemačkoj su roditelji obavezni otići na savjetovanje o cijepljenju svoje djece s pedijatrom, a nakon čega se očito ogromna većina njih odlučuje cijepiti svoju djecu jer imaju povjerenja u medicinske stručnjake. Njemačka drava istovremeno računa na to da su njeni građani racionalni te da neće povjerovati u antivakserske teorije zavjere ako imaju priliku o temi cijepljenja posavjetovati se s liječnikom.
Masne kazne roditeljima koji odbijaju doći na savjetovanje s pedijatrom oko cijepljenja djece
No njemačko zakonodavstvo neracionalnim i štetnim ponašanjem smatra odbijanje roditelja da uopće odu na konzultacije kod liječnika kada je riječ o cijepljenju djece te to kanjavaju s dvije i pol hiljade eura, što definitivno nije mali iznos za prosječnog njemačkog građanina.
To ne znači da u njemačkom društvu ne postoje protivnici cijepljenja te da se, kao i drugdje, ne šire razne teorije zavjere. No i tu postoje značajne razlike u odnosu na Hrvatsku jer njemački javni i privatni mediji ne predstavljaju antivaksere kao relevantne i ravnopravne sugovornike u emisijama koje se bave tematikom cijepljenja i zdravstvene zaštite. Nemoguće je da se na ARD-u dogodi da se nekoga poput kontroverzne Lidije Gajski poziva u emisije i predstavlja kao ravnopravnu drugu stranu u raspravama o cijepljenju.
U Kölnu ovih dana zabiljeeno oko 70 zaraenih ospicama, lokalne vlasti pokreću prosvjetiteljsku kampanju
Također, u Njemačkoj postoje medicinske i znanstvene institucije kojima građani vjeruju jer su svoju stručnost dokazali kroz desetljeća ili čak stoljeća rada, tako da će većina Nijemaca u vezi cijepljenja vjerovati savjetniku npr. Instituta Robert Koch, jedne od najvanijih njemačkih prirodoznanstvenih institucija, nego širiteljima zavjera na internetu.
Ipak, sve to ne znači da u Njemačkoj nema ospica, unatoč iznimno visokoj dobrovoljnoj procijepljenosti od 90 posto. Prema procjenama stručnjaka, za potpuno iskorjenjivanje ospica potrebna je procijepljenost od najmanje 95 posto, pa se događaju slučajevi poput onoga iz Kölna. Naime, ovih dana je u tom milijunskom njemačkom gradu zabiljeeno oko 70 oboljelih iz ospica, a zaraza se od prvog slučaja brzo proširila na ljude iz svih dijelova grada.
U pitanju je najveća pojava ospica u Kölnu u proteklih 16 godina, a dob zaraenih se kreće od najmlađe oboljele šestomjesečne bebe do najstarijeg zaraenog 62-godišnjaka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Europi je 2017. bilo 35 hiljada zaraenih ospicama, od čega je umrlo 35 ljudi. U Njemačkoj je pak prošle godine bilo 927 ljudi koji su oboljeli od ospica. Lokalne i dravne vlasti su pak najavile nove javne kampanje kako bi građanima objasnili vanost cijepljenja djece.