Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
VIDEO Prizor za povijest: Ovo je trenutak kada je SpaceX lansirao astronaute u svemir
VIDEO Prizor za povijest: Ovo je trenutak kada je SpaceX lansirao astronaute u svemir
Index Vijesti
Foto: NASA
SPACEX, privatna kompanija milijardera Elona Muska, danas je lansirala s Floride dvojicu američkih astronauta u orbitu, što je prvo polijetanje Amerikanaca s američkog tla u zadnjih devet godina. Ovo je i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice, u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.
Zbog olujnog nevremena u blizini svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu lansiranje je u srijedu odgođeno 17 minuta prije leta.
Raketa Falcon 9 je poletjela u 15 sati i 22 minute po lokalnom vremenu (21 sat i 22 minute po hrvatskom vremenu).
Let do Međunarodne svemirske postaje trajat će 19 sati.
Pogledajte trenutak polijetanja.
0 ( + )
*
Sve žešći prosvjedi u SAD-u, Trump prijeti: Dočekat će vas najopasniji psi i oružje
Sve žešći prosvjedi u SAD-u, Trump prijeti: Dočekat će vas najopasniji psi i oružje
Hina, Index Vijesti
Foto: EPA
PROSVJEDNICI su se u subotu diljem SAD-a sukobili s policijom zbog smrti nenaoružanog crnca u Minneapolisu koji se ugušio pod smrtonosnim zahvatom bijelog policajca, prenose agencije.
Guverner Minnesote rekao je da se tragična smrt Georgea Floyda pretvorila u "razuzdano uništavanje".
New York, Atlanta, Portland i drugi gradovi postali su poprišta nasilja, a nakratko je bila zatvorena Bijela kuća. Kako javlja CNN, u valu nasilnih prosvjeda poginule su dvije osobe (policajac u Oaklandu i muškarac u Detroitu), a prosvjedi su se proširili na više od 30 gradova.
PROSVJEDNICI su se u subotu diljem SAD-a sukobili s policijom zbog smrti nenaoružanog crnca u Minneapolisu koji se ugušio pod smrtonosnim zahvatom bijelog policajca, prenose agencije.
Guverner Minnesote rekao je da se tragična smrt Georgea Floyda pretvorila u "razuzdano uništavanje".
New York, Atlanta, Portland i drugi gradovi postali su poprišta nasilja, a nakratko je bila zatvorena Bijela kuća. Kako javlja CNN, u valu nasilnih prosvjeda poginule su dvije osobe (policajac u Oaklandu i muškarac u Detroitu), a prosvjedi su se proširili na više od 30 gradova.
Chauvinu prijeti 25 godina zatvora, u ponedjeljak na sudu
Bivši policajac u Minneapolisu optužen je za ubojstvo. Derek Chauvin, bijelac, u ponedjeljak je koljenom pritisnuo vrat 46-godišnjeg Floyda, pokazuje snimka. On i još trojica policajaca otpušteni su.
Chauvin (44) trebao bi se na sudu pojaviti u ponedjeljak.
Floydov slučaj ponovno je raspirio gnjev američke javnosti zbog policijskih ubojstava crnih Amerikanaca i u naciji otvorio duboku ranu rasne nejednakosti.
Podsjetio je na ubojstvo Erica Garnera, nenaoružana crnca u gradu New Yorku 2014., kojemu je policajac zabranjenim zahvatom stisnuo grlo te ga se moglo čuti kako vapi: "Ne mogu disati."
Njegove riječi postale su poruka pokreta Black Lives Matter osnovanog u jeku policijskih ubojstava Afroamerikanaca.
Minnesota i dalje epicentar nemira
Minnesota je i dalje epicentar nemira. Policijski sat proglašen je u Minneapolisu i Saint Paulu od petka u 20 sati do 6 sati ujutro te u subotu navečer.
Prosvjednici su se oglušili na zabranu kretanja i postavljali požare, u nekim slučajevima paleći automobile. Na snimkama se moglo vidjeti i kako pljačkaju trgovine, dok je na ulicama relativno malo policajaca.
Mnoštvo se u petak navečer okupilo pred Bijelom kućom u Washingtonu, noseći Floydove fotografije i izvikujući slogan "Ne mogu disati".
Trump prijeti prosvjednicima
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je rekao prosvjednicima da bi smrt crnog muškarca koji je umro nakon što mu je bijeli policajac vrat prikliještio koljenom, mogla biti "dočekana s najopasnijim psima i najopasnijim oružjem koje sam vidio" ako prijeđu ogradu Bijele kuće.
U nizu objava ana Twitteru Trump je također pozvao svoje pristaše da se okupe ispred zgrade izvršene vlasti, rekavši, "Večeras je, koliko čujem, MAGA večer u Bijeloj kući???". MAGA je skraćenica Trumpova slogana: "Make America Great Again", odnosno "Učinimo Ameriku ponovno velikom".
The professionally managed so-called “protesters” at the White House had little to do with the memory of George Floyd. They were just there to cause trouble. The @SecretService handled them easily. Tonight, I understand, is MAGA NIGHT AT THE WHITE HOUSE???
Smrt Georgea Floyda koja se dogodila u ponedjeljak u Minneapolisu pokrenula je prosvjede, neke od njih nasilne, u mnogim gradovima diljem zemlje, uključujući i one u Washingtonu u petak.
Privremeno zatvorena Bijela kuća
Bijela kuća je bila privremeno zatvorena dok su se stotine ljudi okupljaju tokom podneva okupljale preko puta na trgu Lafayette.
Nakon što su otišli u prosvjednoj povorci, prosvjednici su se kasnije opet okupili, a videosnimke su pokazale naguravanje između policajaca i protestanata koji su se razišli u subotu rano ujutro.
Trump je pohvalio pripadnike američke tajne službe koji čuvaju Bijelu kuću rekavši da su bili "vrlo hladnokrvni". "Bio sam unutra, pratio svaki pokret i nisam se mogao osjećati sigurnije."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Bit će dočekani najopasnijim psima i oružjem"
"Velika gomila, profesionalno organizirana, no nitko nije došao blizu ograde. Da jesu, bili bi dočekani s najopasnijim psima i najopasnijim oružjem", rekao je. "Mnogi tajni agenti samo čekaju taj korak."
Trump je optužio gradonačelnicu Washington D.C.-a, Muriel Bowser, zato što je odbila poslati policiju koja bi pomogla tajnim službama, iako je Washington Post izvijestio da su gradski policajci pomogli kontrolirati okupljanje.
Ured gradonačelnice i policije Washington D.C.-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.
U petak, nakon upozorenja i osude demokrata, Trump je s Twittera povukao komentar da "pljačka vodi ubojstvu" sugerirajući da bi se moglo pucati na prosvjednike koji su krenuli pljačkati.
Guverner Minnesote iznimno zabrinut, kaže da karteli i bijeli rasisti koriste kaos na ulicama Minneapolisa
Guverner Minnesote Tim Walz održao je konferenciju za novinare na kojoj je bio vidno uznemiren. Govorio je da situacija izmiče kontroli te potvrdio da je na ulicama najveći broj policijskih snaga u povijesti te savezne države. Izrazio je zabrinutost za sigurnost svojih građana te kazao da čine sve da se što prije uvede red.
Otkrio je i da posjeduje povjerljive informacije o tome da mafija, narko karteli i bijeli rasisti koriste kaotičnu situaciju na ulicama kako bi od toga profitirali i učinili je još kaotičnijom. No istaknuo je da potvrde za to nema.
"Može postati gore nego što je sad. Karteli pretvaraju kaos na ulicama u svoju korist. To je razlog zašto je sve podignuto na federalnu razinu", kazao je Walz.
Guverner Minnesote je dodao da naporno radi s federalnom vladom u prikupljanju povjerljivih informacija kako bi razbili organizirane kriminalne skupine koje se stvaraju u ovim trenucima kaosa na ulicama.
Trump zatražio od Pentagona da na ulice izađe američka vojska
Predsjednik Donald Trump zatražio je od Pentagona da se na ulice Minneapolisa dovede vojska, objavio je AP kasno navečer u petak. Otprilike 800 pripadnika američke vojske preplavit će ulice tog grada u namjeri da uvedu red jer je stanje na ulicama alarmantno i eskalira.
Podsjetimo, u četvrtak je na ulice izašla Nacionalna garda, ali kako se neredi nisu zaustavili, sada će u pomoć doći i vojska.
Minnesota je uvela i policijski sat, dok je Georgija u subotu također zatražila izlazak Nacionalne garde na ulice.
Nakratko zatvorena Bijela kuća
Ured američkog predsjednika zbog toga je bio privremeno zatvoren nakon što je tajna služba blokirala sve ulaze i izlaze.
Policija je u petak navečer privela brojne prosvjednike na masovnim demonstracijama u njujorškoj četvrti Brooklyn, ukrcavajući prosvjednike s lisicama u gradske autobuse koji su bili poredani na Aveniji Atlantic.
Prosvjednici su održali bdjenje i skup na Manhattanu zahtijevajući zakon kojim bi se policiji zabranila primjena opasnih zahvata.
Demonstracije su zabilježene i u Los Angelesu, Bostonu, Detroitu, Denveru, Houstonu, Louisvilleu i u Atlanti gdje su prosvjednici razbijali zgrade i zapalili policijsko vozilo.
U nekim je dijelovima grada proglašeno izvanredno stanje radi zaštite ljudi i imovine.
0 ( + )
*
U Italiji 111 umrlih od koronavirusa, 416 novozaraĹľenih
U Italiji 111 umrlih od koronavirusa, 416 novozaraženih
Hina
Foto: EPA
BROJ umrlih od covida-19 u Italiji se u subotu povećao za 111, 24 više nego dan ranije, a novozaraženih je 416, sto manje nego u petak, objavila je talijanska civilna zaštita.
Ukupan broj umrlih u Italiji uslijed zaraze novim koronavirusom od početka epidemije 21. ožujka sada je 33.340, navela je civilna zaštita, treći najveći u svijetu iza Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Broj potvrđenih slučajeva zaraze je 232.664, šesti iza SAD-a, Rusije, Španjolske, Britanije i Brazila.
Trenutno oboljelih je 43.691, 2484 manje nego u petak. U dužem padu je broj pacijenata na odjelima intenzivne njege te ih je u subotu bilo 450, 25 manje nego dan ranije.
0 ( + )
*
SAD prekida sve veze s WHO-om, Europa reagirala: "To je opasno"
SAD prekida sve veze s WHO-om, Europa reagirala: "To je opasno"
Hina
Foto: EPA
EUROPSKI čelnici pozvali su predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da preispita svoju odluku o prekidu veza SAD-a sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) usred pandemije covida-19.
Trump je tu odluku objavio u petak ustvrdivši da ta UN-ova agencija nije odgovorila na dvojbe SAD-a u pogledu njenog upravljanja krizom izazvanom širenjem novog koronavirusa koje je počelo iz Kine.
Glasnogovornik organizacije, među čijim osnivačima je i SAD, rekao je u subotu da WHO za sada nema komentara.
Europska komisija je bila rječitija. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pozvala je Trumpa da preispita odluku rekavši da samo globalna suradnja i solidarnost mogu pomoći u borbi protiv virusa.
Potrebna je globalna suradnja umjesto pojedinačnih napora, rekao je za novine njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. On i ministar razvoja Gerd Mueller su rekli da je Trumpov potez "krivi signal u krivo vrijeme".
Slične zabrinutosti je izrazila i švedska vlada čiji je ministar rekao da bi taj potez mogao prouzročiti znatno veći broj smrtnih slučajeva.
"Mislim da je to vrlo ozbiljno. To nosi opasnost stvaranja situacije u kojoj WHO mora smanjivati operacije pomoći siromašnim zemljama umjesto da ih širi", rekao je švedskoj televiziji SVT Peter Eriksson, ministar za međunarodni razvoj.
0 ( + )
*
Papa otvara ljetni kamp za djecu zaposlenika Vatikana
Papa otvara ljetni kamp za djecu zaposlenika Vatikana
Hina
Foto: EPA
DJECA zaposlenika Vatikana mogu se početi veseliti ljetu, kupanju u bazenima u papinskim vrtovima i igranju stolnog tenisa u dvorani u kojoj Papa održava audijencije, piše Vaticannews.
Vatikan organizira ljetni kamp pod nazivom "Dječje ljeto u Vatikanu" za djecu od 5 do 14 godina.
Ponuda je namijenjena djeci roditelja koji su bili pod posebnim pritiskom za vrijeme karantene, dok su škole bile zatvorene, stoji u objavi.
U kampu, koji će se otvoriti 1. srpnja, održavat će se i satovi duhovne poduke pod sloganom "Sreća i blaženstvo", a na vatikanskom helidromu natjecanja u ekipnim sportovima u skladu s posebnim pravilima o fizičkoj distanci.
Prethodni pape vrele su ljetne mjesece provodili u papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu nadomak Rimu, no papa Franjo tijekom ljeta ostaje u Vatikanu, a rezidenciju u Castel Gandolfu pretvorio je u muzej.
Vatikanski vrtovi smješteni su iza visokih zidova, a turistima su dostupni samo uz posebnu rezervaciju.
0 ( + )
*
Zašto Amerika opet liči na ratnu zonu? Zato što je George Floyd tek posljednji u nizu
Zašto Amerika opet liči na ratnu zonu? Zato što je George Floyd tek posljednji u nizu
Petar Stošić
Foto/Screenshot: EPA, YouTube/Darniella Frazier
GEORGE Floyd nije bio naoružan. Nije bio nasilan, bar koliko smo vidjeli na snimkama, prema policajcima koji su ga došli uhapsiti, nakon što je trgovina prijavila da je platio krivotvorenom novčanicom od 20 dolara. Ipak, zbog te krivotvorene novčanice od 20 dolara, George Floyd je na kraju platio životom.
Za razliku od nekih drugih, ranijih slučajeva, slika je ovdje crno-bijela koliko god može biti - u svakom smislu te riječi. Vidjeli smo snimku koja, iako nepotpuna, pruža sasvim dovoljno informacija. Policajci tvrde da se Floyd, koji je radio kao izbacivač i vozač, opirao uhapšenju, ali prema onome što smo vidjeli, očito je da nije pružao ništa više od eventualnog pasivnog otpora pri izvlačenju iz njegovog automobila i ukrcavanju u policijski.
Floyd, crnac, očito nije predstavljao fizičku opasnost za policajce koji su mu već stavili lisice na ruke i trebali su ga samo odvesti u postaju. Unatoč tome, policajac Derek Chauvin, bijelac, prikovao ga je uz tlo, gnječeći mu vrat koljenom punih devet minuta. Floyd je uzalud jaukao i molio Chauvina da mu makne koljeno s grla.
"Jedan moj prijatelj umro je na isti način"
"Molim vas, ne mogu disati! Molim vas, policajče", potresne su riječi čovjeka koji je molio za milost, dok se život u njemu gasio pod policijskom čizmom.
Uzalud su i svjedoci ovog ubojstva u Minneapolisu - jer ovdje se očito radilo o ubojstvu - upozoravali policajce da Floydu ide krv na nos, ukazivali na to da se ne opire i apelirali na njih da provjere puls čovjeku koji više nije govorio i očito više nije bio pri svijesti. Kad je hitna pomoć došla, bilo je kasno. Srce mu je već prestalo kucati. Pokušaji oživljavanja bili su bezuspješni i proglašen je mrtvim u bolnici Hennepin County Medical Center.
Ali snimka koju je napravila prolaznica Darnella Frazer ostala je iza njega. Jedna verbalna razmjena u tom video posebno jasno oslikava dinamiku na djelu.
"Jedan moj prijatelj umro je na isti način", kaže prolaznik, također crnac. "I ja ću umrijeti isto tako", odgovara mu Floyd, ošamućen, ali dovoljno svjestan da zna da umire.
Četvorica policajaca - dvojica bijelaca i dvojica azijatskih Amerikanaca, dobili su otkaz. No tek nakon četiri dana Chauvin je u petak uhapšen i optužen za ubojstvo iz nehaja. I to nakon tri dana žestokih prosvjeda koji su se brzo prometnuli u nerede, palež, vandalizam, pljačku i sukobe s policijom. Uskoro su pale i prve žrtve nereda - vlasnik zalagaonice ustrijelio je i ubio navodnog provalnika, a jedna mrtva žena pronađena je u automobilu s vidljivim ozljedama.
Minneapolis je počeo ličiti na ratnu zonu, a sve je kulminiralo upadom u policijsku postaju i njenim paljenjem. Policajci su se, na zapovijed gradonačelnika Jacoba Freya, povukli iz zgrade koja je potom zapaljena, u prizoru uzmaka pred bijesnom gomilom kakva se zaista rijetko viđa, ne samo u Americi, nego i svijetu. Iako su Afroamerikanci, sudeći po snimkama, u ovim prosvjedima i neredima u većini, znakovito je da u njima sudjeluje i znatan broj bijelaca.
"Biti crn u Americi ne bi smjela biti smrtna kazna"
Prosvjedi i neredi su se u međuvremenu proširili diljem zemlje: u Atlantu, Detroit, Denver, Houston, Los Angeles, New York, Oakland i Lousville, gdje je afroamerička manjina i oni koji se solidariziraju s njima također bijesna zbog nehotičnog policijskog ubojstva bolničarke hitne pomoći Breonne Taylor, ubijene u njenom domu. Sedam ljudi ustrijeljeno je u neredima u tom gradu.
U Oaklandu su pak dvojica policajaca iz Savezne zaštitne službe ustrijeljena, a jedan je preminuo. Još uvijek se ne zna tko je počinitelj ni je li ubojstvo povezano sa samim prosvjedima.
Bijesu i ogorčenosti doprinijelo je i to što je samo tri mjeseca ranije 25-godišnji crnac Ahmaud Arbery ubijen u Brunswicku, Georgia. Dvojica naoružanih građana, otac i sin Travis McMichael i Gregory McMichael, pratili su ga u kamionetu i presreli, baš kao da idu u lov na divlje životinje. Sumnjali su, kažu, da obilazi njihovo susjedstvo kako bi nešto opljačkao. Arbery je ustvari džogirao. Nakon što ga je mlađi McMichael fizički napao, došlo je do borbe za McMichaelovu pušku, nakon čega ga je ovaj bijelac ustrijelio i ubio.
Mlađi i stariji McMichael uhapšeni su i optuženi za ubojstvo tek nakon što je snimka procurila u medije. Ne nakon što je policija došla do nje, nego više od mjeseca kasnije, kad je izazvala razumljivi bijes javnosti.
"Biti crn u Americi ne bi smjela biti smrtna kazna", priznao je gradonačelnik Frey.
Ubijen zbog krivotvorene novčanice od 20 dolara?
Osnovna funkcija države je zaštita života, imovine i slobode svojih građana, a onda sve ostalo, ovisno o ustroju države, politici vladajućih i zakonima koje su donijeli ili naslijedili. To je osnova društvenog ugovora koji građani imaju sa svojom vlasti, barem u modernom društvu.
No kada djelovanje policije kao organa zakona i reda rezultira time da se ljudski život olako žrtvuje, bez suđenja, zbog krivotvorene novčanice od 20 dolara, kada je takvo nehumano postavljanje prioriteta dio redovitog obrasca, nešto je duboko pogrešno u funkcioniranju takve policije i takve države. I to je nepravda koja se mora ispraviti ako se taj društveni ugovor želi održati. Ako američko društvo želi da ga ogorčeni pripadnici rasne manjine kojoj Floyd pripada ne odbace. I ne samo oni, nego i svi ostali američki građani koji se solidariziraju s Afroamerikancima čiji životi kao da stvarno vrijede manje.
To je bila inspiracija za slogan "Crni životi vrijede", oko kojeg se formirao istoimeni pokret protiv policijske brutalnosti, rasizma i nekažnjivog ubijanja građana pod alibijem provođenja zakona i reda. To je i razlog zašto su desničarske prozivke tog pokreta za isključivost i njihov protuslogan "Svi životi vrijede" u najmanju ruku neozbiljni. Smisao parole da "crni životi vrijede" je da se ukaže na stvarnost u kojoj, očito, za policiju, ali i za neke naoružane civile koji uzimaju zakon u svoje ruke, crni životi vrijede manje. Drugi slogan tog pokreta "ruke su gore, ne pucajte", još jasnije odražava razlog zbog kojeg se bune.
Naoružani civil ubio Trayvona Martina 2012. i pokrenuo pokret "Crni životi vrijede"
Pokret je formiran nakon što je u februaru 2012. u Sanfordu, Florida, tada 28-godišnji civil latinoameričkog i bjelačkog porijekla George Zimmerman, naoružan poluautomatskim pištoljem i u ulozi volontera takozvane susjedske straže, pratio 17-godišnjeg Afroamerikanca Trayvona Martina. Nakon što je nazvao policiju i prijavio Martina kao "stvarno sumnjivog tipa" u njegovom susjedstvu u kojem je "bilo provala", nije čekao policiju da dođe, već je presreo ovog crnog tinejdžera, sukobio se s njim i na kraju ga - "u samoobrani", kako tvrdi - ubio svojim pištoljem.
Zimmerman je uhapšen i optužen tek nakon masovnih prosvjeda, ali na kraju je oslobođen zahvaljujući zakonu kolokvijalno nazvanom "Stand Your Ground" (eng. drži svoju poziciju) koji ima prilično rastezljivu definiciju samoobrane. Prava istina oko toga tko je koga prvi napao i je li Zimmerman zaista pucao jer je bio životno ugrožen vjerojatno nikad neće biti poznata, jer nije bilo snimki ni svjedoka.
Naravno, Martin nije bio prva žrtva, bilo policajca ili vigilanta, odnosno civila koji je odlučio uzeti zakon, zajedno s oružjem, u svoje ruke. A gotovo svaki slučaj i prije i poslije Martinovog na neki način podsjeća na Floydov. U svima se može pronaći zajednički obrazac.
I Eric Garner je preklinjao: "Ne mogu disati"
Rodney King je u ožujka 1991. u Los Angelesu jedva preživio brutalno policijsko premlaćivanje. No i u tom slučaju napad je snimljen i, nakon što su policajci oslobođeni na sudu, izazvao je goleme nerede u Los Angelesu.
Srećom, neredi u Minneapolisu nisu tako smrtonosni kao oni te godine u Los Angelesu, kada je ubijeno 63 ljudi. Neredi su zaustavljeni tek kad je intervenirala američka vojska i nacionalna garda. Dvojica policajaca na kraju su ipak osuđeni na zasebnom suđenju, a King je dobio odštetu od 8 milijuna dolara.
Baš kao Floyd, Eric Garner iz New Yorka uzalud je u srpnju 2014. preklinjao "ne mogu disati" kad ga je bijeli policajac Daniel Pantaleo, uz još nekoliko policajaca koji su ga okružili, s leđa uhvatio, bacio na pod i držao u čvrstom stisku rukom dok se nije onesvijestio. I on je uskoro proglašen mrtvim u bolnici.
44-godišnji Garner, inače astmatičar i srčani bolesnik kojeg su policajci došli privesti zbog navodnog zločina prodavanja cigareta na crno, uzalud ih je preklinjao da ga puste i da nije ništa učinio. Pantaleo na kraju nije bio optužen za ubojstvo, unatoč snimci kao dokazu.
Baš kao i Floyd i Martin, i 18-godišnji Michael Brown se u augustu 2014. vraćao iz trgovine u Fergusonu, Missouri, gdje je navodno ukrao cigare, kad ga je bijeli policajac Darren Wilson zaustavio i nakon kraćeg okršaja ustrijelio i ubio. I ta je smrt izazvala nerede u tom gradu na američkom jugu.
Kao i Floyd, i 24-godišnji Jamar Clark je ubijen u Minneapolisu, nakon što je policija došla na njegovu kućnu adresu, navodno zbog nasilja nad njegovom djevojkom. Policija ga je uhapsila, a policajac ga je držao prikovanog na tlo, koljenom na prsima, kad je ustrijeljen, navodno zato što je pokušao oteti policijski pištolj. Dan kasnije je preminuo u bolnici. I tada su uslijedili veliki prosvjedi. I tada su se policajci izvukli bez ikakve optužnice.
"Bi li se ovo dogodilo da su putnici u automobili bili bijelci?"
A baš kao i Floydova i Garnerova, i smrt Philanda Castilea u srpnju 2016. snimljena je. 32-godišnji Castile je bio suvozač u automobilu sa svojom djevojkom Diamond Reynolds kad ih je latinoamerički policajac Jeronimo Yanez zaustavio u predgrađu Saint Paula, također u Minnesoti.
Castile je unaprijed upozorio policajca da ima legalni pištolj u automobilu. Iako je navodno htio izvaditi vozačku dozvolu koju je policajac od njega i tražio, Yanez ga je upucao, misleći da vadi pištolj. Reynolds je potresnu snimku trenutaka nakon što je Castile upucan uživo streamala na Facebooku. Castile, ustrijeljen u srce, ubrzo je preminuo.
"Bi li se ovo dogodilo da su putnici u automobili bili bijelci? Mislim da ne bi", priznao je tadašnji guverner Minnesote Mark Dayton. Yanez je optužen za ubojstvo bez predumišljaja, ali i on je oslobođen u lipnju 2017. Isti odvjetnik koji je branio Yaneza, Tom Kelly, sad brani Floydovog ubojicu.
Iz Minneapolisa je i 2018. došla jeziva snimka policijskog ubojstva Thurmana Blevinsa, 31-godišnjeg crnca kojeg je policajac ustrijelio u leđa dok je Blevins, navodno s pištoljem u ruci, bježao. I on je, nekoliko trenutaka prije nego je policajac u njega sasuo gotovo čitav spremnik metaka, molio policajce da ga ne ubiju, tvrdeći da nije ništa napravio. Ni ovi policajci nisu nikad optuženi.
Da je Floyd jedini slučaj u kojem se crnca u Americi, pred kamerama ili bez njih, hvata i ubija poput divlje životinje, bilo pištoljem ili koljenom, izljev bijesa koji je uslijedio možda bi bio iznenađujuć. Nasilni neredi, palež i pljačka se u svakom slučaju ne mogu opravdati.
Ali kada Floydovu smrt stavimo u kontekst, razlozi za bijes i ogorčenost Afroamerikanaca zbog lakoće kojom se smrtna kazna dijeli crncima na američkim ulicama postaju mnogo jasniji. Taj bijes i ogorčenost mogao bi označiti prekretnicu u odnosu američke nacije prema policijskom tretmanu crnaca i drugih manjina. A mogao bi, s druge strane, gurnuti Ameriku još dublje u ponor političke polarizacije i rasnog sukoba.
0 ( + )
*
BBC: Koronavirus neće izazvati najviše smrti tijekom pandemije. Evo zašto
BBC: Koronavirus neće izazvati najviše smrti tokom pandemije. Evo zašto
Index Vijesti
Foto: EPA
SVE je počelo s velikim šupljim drvetom. Dvogodišnji Emile Ouamouno volio se igrati unutar tog stabla u blizini njenog doma u Meliandouu, selu u srcu gvinejske džungle. Ali i drugi oblik života također je otkrio udobnost takvog smještaja – šišmiši. Djeca bi ih ponekad hvatala i pekla za večeru. Onda se Emile razbolio i 28. prosinca 2013. umro od nasilne i tajanstvene bolesti. Njegova majka, sestra i baka bile su sljedeće. I to je bilo to, nakon pogreba, bolest se počela postupno širiti, piše BBC.
Do 23. ožujka 2014. godine bilo je već 49 slučajeva i 29 preminulih i znanstvenici su potvrdili da se radi o eboli. U sljedeće tri i pol godine svijet je s užasom gledao kako virus odnosi 11.325 života. No, dok je to događalo, odvijala se još jedna tragedija.
Epidemija je dovela do ozbiljnog naprezanja lokalnog zdravstvenog sustava. Djelatnici su umirali, veliki broj bolnica je zatvoren, a one koje su ostale otvorene bile su preopterećene borbom protiv ebole. U tri najpogođenije zemlje – Sierra Leoneu, Liberiji i Gvineji – ljudi su pod svaku cijenu počeli izbjegavati zdravstvo. Bojali su se tajanstvene nove bolesti, ali bojali su se i liječnika. Zdravstveni djelatnici postali su stigmatizirani zbog zlosretnih bijelih ogrtača i povezanosti s iznenadnom smrti. Ljudi im se nisu htjeli približavati, opisuje BBC.
Zbog toga je pandemija dovela do dramatičnog pada popularnosti medicinske skrbi, pokazuje analiza iz 2017. godine. Broj trudnica koje su tražile pomoć pri porodu pao je za 80 posto, cijepljenje se prorijedilo, a za 40 posto smanjio je prijem djece s malarijom. Ironično, nakon intenzivnog međunarodnog napora u suzbijanju pandemije, ove kolateralne štete bile su ozbiljnije od same bolesti.
Isti scenarij?
Svijet bi 2020. mogao svjedočiti istom scenariju. Na početku su mnoge nacije htjele uvjeriti javnost kako je covid-19 na mnoge načine dobio prednost. Izdvajali su se kreveti i respiratori, razmatrali neispitane metode liječenja, a hiljade liječnika premještale na respiratorne odjele. U Velikoj Britaniji vlada je zdravstvenom sustavu obećala sve što je potrebno da bi se nosio s pandemijom, „koliko god to koštalo“.
Slične korake, nastavlja BBC, poduzele su zemlje širom svijeta dok su se borile s rastućim stopama zaraze. Odgađalo se i zaustavljalo sve što nije bilo hitno, od određenih operacija do seksualnih zdravstvenih usluga, programi za prestanak pušenja, podrška mentalnom zdravlju, stomatologija, cijepljenje, kontrole malignih bolesti i rutinski zdravstveni pregledi.
Pokazalo se da je sve ovo bilo važno zato što nema suvišnog ili rezervnog liječnika ili suvišne medicinske discipline. Zbog toga intenzivno fokusiranje na jednog neprijatelja već ima strašne popratne pojave.
Širom svijeta pacijenti prijavljuju da im je uskraćena zdravstvena skrb pri malignim bolestima, dijaliza ili hitne transplantacijske operacije, a u nekim slučajevima ishod je bio smrtonosan. Na Balkanu su žene bile prisiljene na opasne eksperimentalne pobačaje, dok su stručnjaci u Velikoj Britaniji izvijestili o porastu nestručnih stomatoloških zahvata, pri čemu ljudi pribjegavaju improvizacijama koje uključuju žvakaće gume, kliješta za žicu i ljepilo. Panično gomilanje dovelo je do nestašice hidroksiklorokina, koji se inače koristi za liječenje malarije i autoimunih bolesti, iako se pokazalo da zapravo povećava smrtnosti od covida-19.
Kao i u svim krizama, piše BBC, trenutačna pandemije vjerojatno će najsnažnije pogoditi najsiromašnije zemlje. Znanstvenici upozoravaju da na nekim mjestima poremećaj u kontroli bolest poput HIV-a, tuberkuloze i malarije može dovesti do smrtnosti istih razmjera kao i kod samog koronavirusa. Isto tako, stručnjaci strahuju da će smrtnost od bolesti kao što je kolera uvelike nadmašiti smrtnost od samog covida-119.
Cijepljenje
Posebno zabrinjava cijepljenje. Svjetska zdravstvena organizacija izračunala je da je najmanje 80 milijuna djece mlađe od godinu dana u riziku od difterije, dječje paralize i ospica, jer je pandemije poremetila programe cijepljenja u najmanje 68 zemalja. Očekuje se povratak dječje paralize, unatoč milijardama koje su posljednjih desetljeća uložene u njeno iskorjenjivanje. Ovaj je virus nakon mukotrpne borbe doveden na rub iskorjenjivanja u divljini, kao što se to uspjelo s velikim boginjama.
Istodobno je David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda, u travnju upozorio da se svijet nalazi na rubu gladi biblijskih razmjera. Oko 130 milijuna ljudi izloženo je riziku od gladi, a 135 milijuna već se nalazi u tom riziku.
Konačno, neki stručnjaci predviđaju da će globalne karantenske mjere i kasnija ekonomska previranja vjerojatno povećati broj takozvanih smrti iz očaja, jer će neki ljudi pribjegavati alkoholu ili samoubojstvima, piše BBC.
Koji su stvarni razmjeri kolateralne štete od covida-19 i što možemo učiniti da to zaustavimo?
Za epidemiologa Timothyja Robertona i njegove kolege sa Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu nuspojave pandemije postale su razlog za zabrinutost odmah na početku. „Mnogi od nas pratili su reakciju na epidemiju ebole u zapadnoj Africi 2014. godine i znali smo što se može dogoditi“, rekao je Roberton za BBC.
Robertonovu ekipu zanimalo je kako će covid-19 utjecati na žene i djecu u zemljama niskog dohotka, kao što je Podsaharska Afrika. Izradili su modele utjecaja s nekoliko scenarija različite težine i identificirali dva glavna načina na koji reakcija na covid-9 može povećati broj smrtnih slučajeva. Jedan od njih bili su poremećaji zdravstvenih usluga.
„Primjerice, ljudi bi mogli biti previše preplašeni da traže pomoć“, objašnjava Roberton, te dodaje kako bi s druge strane zdravstveni radnici mogli i sami biti bolesni ili bi se mogli posvetiti samo pandemiji, a moglo bi doći i do nestašice lijekova. Drugi je problem da obitelji nemaju pristup dovoljnim količinama hrane, što može povećati njihovu osjetljivost na infektivne bolesti.
Sve u svemu, znanstvenici predviđaju da bi u najcrnjem scenariju, bude li se korištenje zdravstvenih usluga smanjilo za 50 posto i pothranjenost povećala za isti postotak, više od milijun djece i 56.700 majku moglo umrijeti zbog neizravnih posljedica pandemije. Većina dječje smrtnosti bit će zbog upale pluća ili dehidracije zbog proljeva, dok će kod žena glavni uzroci vjerojatno biti komplikacije u trudnoći i porodu, krvarenja, eklampsija i sepsa.
„To će se dogoditi ne bude li bilo liječenja, ne budu li djeca dobivala oralnu rehidraciju, a majke antibiotike“, objasnio je Roberton.
Kao se ovaj broj smrtnih slučajeva pridoda broju ljudi koji je u riziku od gladi, stopa smrtnosti postaje velike. WFP trenutačno svakodnevno dostavlja hranu za gotovo 1000 milijuna ljudi, a od tog broja oko 30 milijuna ljudi izravno ovisi o toj pomoći. Prema podacima WFP-a, 300.000 ljudi dnevno moglo bi umirati od gladi u sljedećim mjesecima, bude li onemogućeno pružanje ove pomoći. To ne uključuje ljude koji su u siromaštvo pali zbog same pandemije.
„Ako pogledamo širu sliku, svijet smatra da se dobro nosimo s problemom i da broj gladnih ljudi u svijetu pada“, rekla je za BBC Jane Howard, šefica komunikacija u WFP-u, te pojasnila da se ovaj trend u posljednjih pet godina zapravo preokrenuo, uglavnom zbog ratova i klimatskih promjena.
„Neposredno prije izbijanja krize oko koronavirusa, dobili smo nove podatke koje su zaista alarmantni i pokazuju da broj akutno gladnih ljudi prilično naglo raste“, kaže Howard.
130 milijuna na rubu gladi
Ne samo da će trenutačna pandemija vjerojatno gurnuti dodatnih 130 milijuna na rub gladi, nego je to i prijetnja donacija na koje se program oslanja.
„Bude li svjetska ekonomija pogođena i zemlje nas ne budu u stanju financirati kako se očekuje, suočit ćemo se s potpuno novim scenarijem, koji je zaista zastrašujući“, kaže Howard.
Malo je kompliciranije objasniti kako točno covid-19 može gurnuti ljude u glad. Howard objašnjava da je danas pothranjenost veliki problem u gradovima, gdje će pandemija vjerojatno najteže pogoditi ljude, a ne samo u zabačenim krajevima Podsaharske Afrike, što je suprotno stereotipnim slikama o gladnim ljudima iz filmova s kraja 90-ih godina.
„Ako živite u ruralnim područjima, možda imate povrtnjak ili netko od rođaka ima kravu. Dakle, imate određena rješenja oko sebe, ali u gradovima ste apsolutno prepušteni na milost tržištu“, govori Howard, dodajući da su trenutačno glavna briga radnici, vozači rikši i građevinari.
Na primjer, jedan od kolega Jane Howard u Republici Kongo već je primijetio da su troškovi osnovnih namirnica kao što su kikirikijevo tijesto i kasavijevo brašno porasli za 10 posto u posljednja dva tjedna. Dijelom se to može objasniti skraćenim radnim vremenom trgovina, ali činjenica je i da je covid-9 već počeo utjecati na globalne opskrbne lance i uvoz je već postao skuplji. Postoje i drugi skriveni troškovi. Žena koja zbog karantenskih mjera ne može koristiti javni prijevoz, mora unajmiti kolica da bi namirnice dovezla kući, napominje BBC.
Naravno, postoji i drugi razlog zbog kojeg bi mnoge zemlje mogle ima više smrtnih slučajeva od kolateralne štete nego od samog virusa, a to je dob stanovnika. Poznato je da covid-19 više pogađa starije, ali razmjeri u kojima se to događa ipak su zapanjujući. Prema podacima u New Yorka od 13. svibnja, osobe starije od 75 godina umirale su 811 puta više od covida-19 nego osobe do 17 godina.
S druge strane, zemlje niskog dohotka obično imaju mlađu populaciju. U zemlji s najmlađom populacijom na svijetu, u Nigeru u zapadnoj Africi, medijalna dob je tek 15,2 godine. Niger ima i najviši prirodni prirast na svijetu, jer svaka žena rađa prosječno 7,2 djece. Niger je dosad imao 254 smrtna slučaja od koronavirusa. Nasuprot tome, u Italiji je medijalna dob oko 45 godina, a stopa smrtnosti od covida-19 jedna je od najvećih na svijetu. Dosad je umrlo više odd 33.000 ljudi.
Neizravni smrtni slučajevi
U kojoj je mjeri pandemija odgovorna za ove smrtne slučajeve još nije sasvim jasno, moglo bi biti da je zbog virusa izgubljeno manje godina života nego što se čini. Na primjer, stariji ljudi u najvećem su riziku umiranja od covida-19, ali i u najvećem riziku od drugih sezonskih ili respiratornih bolesti kao što je norovirus ili upala pluća. Trenutačno bitno više ljudi umire na mjesečnoj razini nego što je normalno za ovo doba godine. Ali ako ukupan broj kasnije padne ispod prosjeka, moguće je da virus ubrza smrt stariji osoba samo za nekoliko mjeseci, ali ne i godine.
Zapravo, smatra se da bi čak i u bogatim zemljama broj neizravnih smrtnih slučajeva dugoročno mogao nadmašiti broj preminulih zbog virusa. Uzmimo, primjerice, rak. Otkad je počela pandemija umanjeni su napori oko smanjivanja smrtnosti od raka, poput analize cervikalnih briseva, zato što je fokus usmjeren na spašavanje života onih koji su u neposrednoj opasnosti. Za neke ljude to će imati fatalne posljedice, ističe BBC.
„Rak ne može čekati. Uvijek je lakše liječiti rak ako se dijagnosticira na vrijeme“, kaže Sara Hiom, šefica rane dijagnoze i obavještavanja u humanitarnoj organizaciji Cancer Research UK. Unatoč tome, ona kaže da su mnogo programi pretraga u Velikoj Britaniji zaustavljeni otkako je uvedena karantena, što znači da 1600 dijagnoza, koliko ih inače ima svaki mjesec, trenutačno nije postavljeno.
„Ne radi se o bolesnim ljudima. To nisu ljudi za koje očekujemo da će imati rak. Programi pretrage dio su našeg arsenala u ranom dijagnosticiranju raka“, rekla je Hiom za BBC.
Drugi su važan alat preporuke liječnika opće prakse, ali i tu postoji problem. Podaci pokazuju da ljudi trenutačno ne dolaze na preglede, možda i zato što se boje napustiti svoje domove. Čak i kad napokon dođu do liječnika, ne idu dalje kod specijalista, bez obzira na hitnost.
Oni koji već imaju dijagnozu mogli bi se suočiti s dugim kašnjenje prije nego započnu s liječenjem, a Hiom objašnjava da će rješavanje zaostataka kad pandemija jednom prođe biti vrlo spor proces. Jedna je skupina onkologa procijenila da će samo u Velikoj Britaniji 60.000 pacijenata umrijeti od raka zbog kašnjenja u dijagnosticiranju i liječenju.
Naposljetku, tu je i pitanje nadolazeće recesije, nastavlja BBC, koja je u Njemačkoj već počela i očekuje se da će biti najteža nakon Velike depresije. Kao i mnoge druge važne zdravstvene organizacije i Cancer Research je ovisan o donacijama šire javnosti, a mnoge njegove unosne aktivnosti, kao što su sponzorirane utrke, trenutačno nisu moguće. To bi moglo poremetiti istraživačke napore na dugi niz godina.
Što se onda može učiniti kako bi se smanjile neizravne posljedice covida-19?
Sara Hiom želi da se pretrage malignih bolesti nastave što prije, ali nada se i da će poslati poruku da takve bolesti ne mogu čekati i da će u sljedećim mjesecima pacijenti ponovno dolaziti na preglede.
„Karcinomi su u kasnijim fazama mnogo složeniji i skuplji za liječenje u svakom smislu. Skuplji za pacijenta, skuplji za zdravstveni sustav“, objasnila je Hiom.
Howard istodobno ukazuje na popis WFP-ova ekonomista, na kojem je pomoć nacionalnim vladama da uspostave sigurnosne mreže za svoje populacije, kao što su besplatni školski obroci za djecu iako su škole zatvorene, te održavanje opskrbnih lanaca i izbjegavanje prepreka u trgovini.
„Male stvari zapravo mogu imati veliki utjecaj. Na primjer, ako inzistiramo da vozači kamiona u međunarodnom prijevozu moraju u karantenu, opskrbni lanac mogao bi se raspasti. U južnoj Africi smo uvjerili nacionalne vlade da određenim ugovornim prijevoznicima izdaju pisma koje vozačima jamče pravo na prolaz“, zaključila je Howard.