Južna Koreja želi još više smanjiti emisije stakleničkih plinova
Index Vijesti/Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JUŽNOKOREJSKI predsjednik Moon Jae-in danas je rekao da će njegova država podići svoje ciljeve redukcije emisija stakleničkih plinova te pokrenuti 5 milijuna dolara vrijednu zakladu za "Zeleni New Deal“ kako bi ubrzala tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.
Moon je to najavio u govoru na ceremoniji uoči otvaranja dvodnevnog klimatskog samita P4G, čiji je Seul domaćin, a koji se održava virtualno te okuplja 60 čelnika država, uključujući britanskog premijera Borisa Johnsona, njemačku kancelarku Angelu Merkel, kineskog premijera Lija Keqianga i posebnog američkog izaslanika za klimu Johna Kerryja.
Organizatori te konferencije pozivaju države sudionice da implementiraju ciljeve smanjenja emisija dogovorenih na ranijim klimatskim samitima.
Moon je najavio da će Južna Koreja povisiti svoj cilj redukcije emisije plinova, a da će ga otkriti u studenome u Glasgowu gdje će se održati konferencija o klimi Ujedinjenih naroda.
Seul ima cilj nulte emisije do 2050.
Seul je postavio cilj nulte emisije štetnih plinova do 2050. te je najavio prestanak financiranja rafinerija ugljena i uvođenje poreza na stakleničke plinove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Južna Koreja će pokrenuti i 5 milijuna dolara vrijednu zakladu „Zeleni New Deal“ do 2025. u sklopu Global Green Growth Institutea (GGGI), a 4 milijuna će dati za djelovanje P4G-a.
GGGI je međunarodna organizacija koja je osnovana u Seoulu 2010. kako bi pomogla zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena dok istodobno jačaju svoj gospodarski rast.
Agencija Reuters piše kako se Moonove najave tumače kao pokušaj Seula da kao domaćin samita pokaže vodstvo, iako ta država ostaje jedna od svjetskih zemalja najviše ovisnih o fosilnim gorivima.
0 ( + )
*
U Izraelu se sprema velika koalicija razliÄŤitih stranaka, Ĺľele svrgnuti Netanyahua
U Izraelu se sprema velika koalicija različitih stranaka, žele svrgnuti Netanyahua
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLITIČKI protivnici izraelskog premijera Benjamina Neranyahua krenuli su u formiranje koalicije koja bi im omogućila sastavljanje vlade, par dana prije isteka za to postavljenog roka, kako bi izbjegli održavanje novih izbora.
Izrael je u posljednje dvije godine održao četiri puta izbore, no niti jedni nisu omogućili uspostavu jasne parlamentarne većine.
Naftali Bennett iz stranke Yamina odlučio je ući u savez s oporbenim čelnikom Jairom Lapidom iz stranke Yesh Atid (koja se prevodi kao "Ima budućnosti"), javio je u nedjelju izraelski radio, a uskoro se očekuje i službena objava.
Bennett navodno planira tokom dana o tome izvijestiti članove svoje stranke.
On je s Lapidom dogovorio da zajednički dijele ured premijera na način da Bennett tu ulogu preuzme prve dvije godine, a da ga potom druge dvije zamijeni Lapid. Lapidova centristička stranka bila je druga po broju glasova na izborima 23. ožujka, odmah iza Neranyahuovog desno orijentiranog Likuda.
Nakon izbora u ožujku Netanyahu nije uspio oformiti vladu pa je predsjednik Reuven Rivlin imenovao Lapida za mandatara vlade. Lapidova proreformski orijentirana stranka planira u nedjelju nastaviti koalicijske razgovore s desnom Novom nadom, čelnika Gideona Saara. Već je do sada postigla sporazum s lijevo-liberalnom strankom Meretz, Laburističkom strankom i nacionalističkom strankom Yisrael Beitenu, bivšeg ministra vanjskih poslova Avigdora Liebermana.
Stranke potpuno različite, zajedničko im samo to da ne žele Netanyahua
Lapid pokušava osigurati potporu nekoliko manjih stranaka koje su međusobno udaljene na političkom spektru kako bi oformio manjinsku vladu koja će biti prihvatljiva i arapskim zastupnicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ujedinjuje ih to što sve one odbacuju Netanyahua, kojemu se trenutno sudi za korupciju. Ipak, te manje stranke imaju sasvim različite političke ciljeve.
Lapidov mandat za sastavljanje vlade istječe u srijedu u ponoć.
Nakon što službeno objavi formiranje saveza, Lapid će o tome trebati izvijestiti predsjednika Rivlina. Potom će imati sedam dana da vlada prisegne u parlamentu, za što se traži jednostavna većina od ukupno 120 zastupnika u Knesetu.
Uspije li Lapid u tome biti će okončana era Netanyahua, koji je premijer od 2009. Prethodno je bio premijer i u razdoblju 1996-1999.
No Netanyahu, najdugovječniji na dužnosti izraelski lider, uzvratio je u nedjelju nudeći Bennettu i Saaru koaliciju u kojoj bi se njih trojica izmjenjivala na mjestu premijera.
U videu koji je postavio na Twitteru istaknuo je da se radi o "sudbonosnom trenutku za sigurnost, karakter i budućnost države Izrael" te je pozvao Benneta i Saara da mu se pridruže kako bi "spriječili uspostavu opasne lijeve vlade".
Saar, koji bi bio prvi koji bi došao na čelo vlade, odbio je prijedlog nazvavši ga "spinom". Politička analitičarka Tal Schneider izjavila je novinarima u nedjelju kako će koalicijski sporazum zahtijevati teško održivu ravnotežu vezano uz neka pitanja poput rješenja o dvije države s Palestincima te da Netanyahua vidi kao oporbenog lidera koji vjerojatno već planira uskoro i nove, pete izbore.
0 ( + )
*
Tri muškarca u Miamiju izašla iz auta i počela pucati, objavljeni detalji
Tri muškarca u Miamiju izašla iz auta i počela pucati, objavljeni detalji
Hina
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DVIJE su osobe ubijene, a najmanje 20 ih je ranjeno kad su trojica muškaraca otvorila vatru na okupljene koji su čekali ispred dvorane u Miamiju u kojoj se trebao održati koncert, izvijestila je lokalna policija.
Pucnjava se dogodila tokom noći u trgovačkom dijelu Miamija, a "mjesto zakazanog događaja bila je dvorana za biljar ispred koje je čekala nekolicina zainteresiranih za koncert", stoji u priopćenju policije Miami-Dade.
U jednom su trenutku tri naoružana muškarca izašla iz automobila i počela nasumično pucati na okupljene. Pobjegli su istim automobilom.
Dvije su osobe pritom smrtno stradale, a 20 ozlijeđenih prevezeno je u lokalnu bolnicu. Dvoje ih je u kritičnom stanju.
Direktor policije četvrti Miami-Dade, Alfredo Ramirez III, osudio je taj kukavički čin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Riječ je o hladnokrvnim ubojicama koji su nasumice pucali na grupu ljudi. Mi ćemo istjerati pravdu na čistac", poručio je.
U Sjedinjenim Državama česti su ciljani oružani napadi na škole, poslovne zgrade ili trgovačke centre. Tijekom prošle godine u zemlji se povećao broj ubojstava.
Američki predsjednik Joe Biden prošli je mjesec oružano nasilje koje se neprestano događa u Sjedinjenim Državama nazvao "epidemijom" i "međunarodnom sramotom".
Po podacima neprofitne organizacije Gun Violence Archive, prošle je godine u zemlji evidentirano više od 43.000 smrtnih slučajeva povezanih s oružjem, među kojima su i samoubojstva. U prva 132 dana ove godine bilo je najmanje 200 masovnih pucnjava, navodi ova organizacija.
0 ( + )
*
Veliki neredi u Kolumbiji zbog većeg PDV-a, 14 poginulih, vojska na ulicama
Veliki neredi u Kolumbiji zbog većeg PDV-a, 14 poginulih, vojska na ulicama
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VISOKA povjerenica UN-a za ljudska prava izrazila je zabrinutost nakon nasilnih prosvjeda u kolumbijskome gradu Caliju, u kojima je smrtno stradalo 14 ljudi, te je pozvala na dijalog i na neovisnu istragu.
Kolumbijska vojska je, u skladu sa zapovijedima predsjednika Ivana Duquea, u subotu počela s razmještajem hiljadu vojnika u Caliju, trećemu po veličini gradu u državi i žarištu protuvladinih prosvjeda, nakon sukoba između protestanata, policije i naoružanih civila.
"Nužno je da se odmah, na nepristran, učinkovit, neovisan i transparentan način provede istraga svih umiješanih u ovo nasilje, koje je završilo ranjavanjima i smrtnim ishodima, a to se odnosi i na državne dužnosnike. Potrebno je utvrditi tko je odgovoran", rekla je Michelle Bachelet.
Iz njezina je ureda priopćeno da je od petka u sukobima smrtno stradalo 14 osoba, a 98 ih je je ranjeno, među kojima ih je 53 ozlijeđeno u pucnjevi.
Vlada željela povećati PDV
Dvije su osobe u Caliju ubijene kad je agent istražne jedinice ureda državnog tužitelja otvorio vatru na civile, nakon čega je i sam poginuo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nasilje je izbilo mjesec dana nakon vala masovnih prosvjeda potaknutih nerealiziranom provedbom plana o poreznoj reformi i zbog zastoja u pregovorima između vlade i štrajkaškog odbora.
Plan porezne reforme trebao je provesti desno orijentirani predsjednik države Ivan Duque, želeći tako povećati PDV i osnovicu poreza na dohodak.
"Ovi događaji jako nas zabrinjavaju, osobito s obzirom na napredak postignut tokom dijaloga o socijalnim nemirima koji su izbili prije mjesec dana, nakon početka nacionalnog štrajka", rekao je šef UN-a za ljudska prava.
Bivša čileanska predsjednica i UN-ova visoka povjerenica Bachelet pozvala je sukobljene strane da "prekinu sve oblike nasilja, uključujući vandalizam" te je istaknula da se rješenje može postići jedino dijalogom.
0 ( + )
*
Dvoje mrtvih i najmanje 20 ozlijeđenih u pucnjavi u Floridi
Dvoje mrtvih i najmanje 20 ozlijeđenih u pucnjavi u Floridi
Index Vijesti
Foto: CNN
POLICIJA traga za napadačima koji su usmrtili dvoje, a ranili barem još 20 ljudi u jednom klubu u Floridi.
Bijeli SUV marke Nissan zaustavio se je ispred jednog kluba u gradu Hialeahu, u saveznoj državi Florida, a potom je iz njega otvorena vatra. Troje ljudi izašlo je iz vozila i počelo pucati po okupljenima na koncertu.
CNN dodaje da je dvoje sigurno mrtvo, dok je ozlijeđenih između 20 i 25. Svi su u obližnjim bolnicama. Najmanje jedna osoba je u kritičnom stanju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Na mjestu sam gdje se odvila još jedna ciljana i kukavička nasilna pucnjava, u kojoj je ozlijeđeno više od 20 ljudi, a dvoje je, nažalost, umrlo", objavio je šef policije okruga Miami-Dade, Alfredo Ramirez III te izrazio sućut obiteljima poginulih.
I am at the scene of another targeted and cowardly act of gun violence, where over 20 victims were shot and 2 have sadly died. These are cold blooded murderers that shot indiscriminately into a crowd and we will seek justice. My deepest condolences to the family of the victims.
— Alfredo "Freddy" Ramirez III (@MDPD_Director) May 30, 2021
Ramirez je zatražio od javnosti pomoć s bilo kakvom informacijom i napadačima.
0 ( + )
*
Izraelski šef diplomacije u Egiptu na razgovorima o primirju u Gazi
Izraelski šef diplomacije u Egiptu na razgovorima o primirju u Gazi
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZRAELSKI ministar vanjskih poslova Gabi Ashkenazi doputovao je u subotu u Kairo na razgovore s visokim egipatskim dužnosnicima o potpori primirju između Izraela i vladajuće islamističke skupine Hamasa u Pojasu Gaze.
Putovanje je prvi službeni posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Egiptu u gotovo 13 godina.
Ashkenazi bi se trebao sastati sa svojim egipatskim kolegom Samehom Šukrijem.
Ashkenazi je rekao da će u Egiptu razgovarati o trajnom prekidu vatre s Hamasom i obnovi Gaze, koja je teško razorena tokom 11 dana krvavih borbi s Izraelom početkom ovog mjeseca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prekid vatre, uz posredovanje Egipta, održava se između Izraela i Hamasa od 21. svibnja.
"Razgovarat ćemo o uspostavi trajnog primirja s Hamasom, mehanizmu za pružanje humanitarne pomoći i obnovi Gaze uz ključnu ulogu međunarodne zajednice", napisao je na Twitteru.
Egipat, prva arapska zemlja koja je priznala Izrael, 1979. godine, u nekoliko je navrata posredovao u rješavanju palestinsko-izraelskog sukoba.
0 ( + )
*
Većina Nijemaca ograničila bi broj mandata kancelara, pokazala anketa
Većina Nijemaca ograničila bi broj mandata kancelara, pokazala anketa
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JASNA većina Nijemaca zauzima se za to da se ograniči vrijeme koliko političar može obnašati dužnost kancelara, pokazuje anketa.
U anketi agencije za istraživanje javnog mnijenja YouGov, u ime novinske agencije dpa, 61 posto ispitanika je za ograničenje broja mandata, a 24 posto protiv. Petnaest posto odbilo je odgovoriti.
U Njemačkoj nema ograničenja broja mandata kancelara.
Kancelarka Angela Merkel trebala bi napustiti dužnost nakon 16 godina, nakon nacionalnih izbora u rujnu.
Helmut Kohl, koji je bio kancelar od 1982. do 1998. godine, također je bio na tom položaju 16 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Konrad Adenauer bio je kancelar Zapadne Njemačke 14 godina, od 1949. do 1963. godine.
Istraživanje je pokazalo da je želja za ograničenjem mandata najjača među pristašama krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), kojih je 80 posto za.
Podrška je bila najslabija u Merkelinom središnjem bloku CDU/ CSU, samo 48 posto.
U istraživanju je sudjelovalo 2085 ispitanika između 21. i 24. svibnja 2021. Rezultati su ponderirani kako bi bili reprezentativni za njemačku populaciju u dobi od 18 i više godina.