Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
ZNANSTVENO OTKRIĆE Biblija laže, Sodoma i Gomora nisu uništeni, a njihovi potomci žive među nama
ZNANSTVENO OTKRIĆE Biblija laže, Sodoma i Gomora nisu uništeni, a njihovi potomci žive među nama
Foto: Shutterstock
TOČNOST Biblijskih opisa povijesnih događanja oduvijek je bila predmet rasprava. Živimo u svijetu gdje vjera zauzima bitno mjesto kod većine stanovništva. Tim više, znanstvena proučavanja Biblije i rezultati koji iz njih dolaze često postaju kontroverzni, piše Unilad.Co.
Tako je i s rezultatima koje je dobila ekipa znanstvenika sastavljena od genetičara i arheologa dokazala kako se genocid, opisan u Starom zavjetu, nikad nije dogodio. Bog se, prema pisanju Biblije, javio Izraelcima koji su išli prema obali Crnog mora i rekao im da u svojem pohodu na Kanaan, zemlju meda i mlijeka, "ne ostavljaju živo ništa što diše".
Prema nedavno dovršenoj genetskoj studiji objavljenoj u American Journal od Human Genetics, stanovnici gradova Sodome i Gomore nisu uništeni. Oni su preživjeli pohod Izraelaca na Kanaan i imaju svoje potomke i danas.
Izvučen DNK ima poklapanje u živom narodu
Znanstvenici su izvukli DNK iz ostataka petero ljudi iz nekadašnjeg gradova gdje su živjeli i reproducirali kompletan niz DNK. Usporedili su dobivene rezultate sa stanovništvom Libanona i dobili poklapanje od 90 posto.
Nadalje, rezultati arheoloških istraživanja ne potvrđuju nikakvo rašireno uništavanje kanaanskih gradova između brončanog i željeznog doba. Gradovi na obali poput Sidona i Tyre pokazuju kontinuirano postojanje sve do današnjih dana.
Očekivalo se više genetske raznolikosti
Libanonci su velikim dijelom potomci stanovnika Kanaana prije dolaska Izraelaca. Radi se o genetskom kontinuitetu u Levantu koji postoji od, najmanje, brončanog doba. Zanimljivo je da je za područje u kojemu je bilo toliko ratova tokom stoljeća bilo za očekivati više genetske raznolikosti.
"Sadašnji Libanonci vjerojatno su izravni potomci stanovnika Kanaana prije dolaska Izraelaca, ali imaju i mali udio euroazijskog podrijetla koji je došao uslijed osvajanja dalekih populacija poput Asiraca, Perzijanaca ili Makedonaca", kazao je Marc Haber, jedan od istraživača.
Ako je to zaista tako, stanovništvo ozloglašene Sodome i Gomore ipak je preživjelo.
*
Putin protjeruje 755 američkih diplomata?
Putin protjeruje 755 američkih diplomata?
Foto: Hina
RUSKI predsjednik Vladimir Putin najavio je da će 755 američkih diplomata morati napustiti Rusiju, u skladu s odlukom Moskve da smanji na 455 broj ljudi u veleposlanstvu SAD-a i u konzulatima na ruskom tlu od 1. rujna.
"Više od hiljadu osoba radilo je i radi još uvijek" u američkim diplomatskim predstavništvima u Rusiji, rekao je Putin u intervjuu na javnoj televiziji Rossia 24.
"Sedamstopedeset i pet osoba morat će zaustaviti svoj rad u Rusiji", naglasio je.
Tekst o jačanju sankcija protiv Rusije u utorak je usvojio Zastupnički dom a u četvrtak Senat, svaki puta gotovo jednoglasno. U petak je Bijela kuća najavila da će predsjednik Donald Trump potpisati zakon.
Rusija je u petak odgovorila najavom skorog smanjenja američke diplomatske prisustvu na svom teritoriju, kako bi ju izjednačila s brojem svog osoblja u ruskom predstavništvu u Sjedinjenim Državama.
"Čekali smo dovoljno dugo, nadajući se da će se situacija možda promijeniti na bolje", naglasio je Putin. "Ali čini se da se situacija, čak i ako se promijeni, neće promijeniti uskoro".
Visoki ruski diplomat upozorio je ranije u nedjelju da će Rusija dati odgovor na svake nove američke sankcije.
"Ukoliko američka strana odluči dalje pogoršavati (odnose), mi će odgovoriti na odgovarajući način", rekao je Sergej Rjabkov u razgovoru za američki kanal ABC.
Rjabkov je rekao da su sankcije bizarne i neprihvatljive i da predstavljaju kap koja prelijeva čašu.
"Ukoliko Sjedinjene Države odluče ići dalje, odgovorit ćemo", rekao je diplomat. "Ali poručujem im da to ne čine. To je na štetu američkih interesa".
Na pitanje o vrsti odgovora, Rjabkov je objasnio da Rusija ima vrlo bogatu lepezu alata, ali je odbio biti precizniji.
*
Amerikanci će u Estoniji postaviti protuzračni sustav Patriot?
Amerikanci će u Estoniji postaviti protuzračni sustav Patriot?
Foto: Hina
TRUMPOV zamjenik Mike Pence je u Tallinnu razgovarao o mogućem raspoređivanju protuzračnog raketnog sustava Patriot u Estoniji ali nikakve precizne odluke nisu donesene, rekao je njegov domaćin premijer Juri Ratas.
"O tome smo danas razgovarali, ali ne o datumu ili satu", rekao je Ratas na državnoj radioteleviziji ERR.
Protuzračni raketni sustav Patriot su rakete zemlja-zrak koje mogu presresti rakete i zrakoplove.
"Razgovarali smo o skorim ruskim vojnim vježbama blizu estonske granice. I o načinu na koji ih Estonija, Sjedinjene Države i NATO moraju nadzirati i razmjenjivati informacije", dodao je premijer.
Estonska vlada je nakon sastanka objavila priopćenje u kojem se kaže da su se razgovori odnosili na sigurnost i suradnju između EU-a i Sjedinjenih Država.
Penceov posjet Estoniji je prva etapa turneje po baltičkim zemljama koje graniče s Rusijom, a žele jaču vojnu suradnju sa SAD-om.
Baltičke zemlje i Poljska, koje sve graniče s Rusijom, strahuju od mogućeg ruskog napada i Sjevernoatlantski savez raspoređuje četiri multinacionalna bataljuna u tim zemljama.
Rusija je optužila NATO da ju želi okružiti.
Ratas je u razgovoru s Penceom rekao da je NATO-ovo i američko jačanje snaga odvraćanja "neophodno za jamčenje sigurnosti u okolici Estonije i cijeloj Europi", kaže se u priopćenju vlade.
On je izrazio zadovoljstvo odlukom američke administracije da poveća za 1,4 milijarde dolara program jačanja američke vojne prisustvu usvojen nakon što je Rusija pripojila Krim.
Estonija trenutačno predsjeda Europskom unijom.
U ponedjeljak će se Pence sastati u Tallinnu s estonskom predsjednicom Kersti Kaljulaid, litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite i latvijskim predsjednikom Rajmondsom Vejonisom.
*
POŽAR U NIZOZEMSKOJ Gori u najvećoj rafineriji u Europi
POŽAR U NIZOZEMSKOJ Gori u najvećoj rafineriji u Europi
Screenshot Youtube
BUKNUO je požar u rafineriji Shell u Rotterdamu, u Nizozemskoj, najvećoj rafineriji u Europi, zbog čega dio postrojenja ne radi.
"Požar je noćas buknuo u elektrocentrali visokog napona u rafineriji Shell Pernis u Rotterdamu", rekao je za AFP glasnogovornik Shella.
Vatrogasci su u nedjelju ujutro oko 6 sati po srednjoeuropskom vremenu stavili požar pod nadzor, ali se golemi plamen još mogao izdaleka vidjeti ponad rafinerije.
Najveća u Europi
"Neka postrojenja su obustavila rad iz sigurnosnih razloga, a plinove koji su ostali unutra spaljujemo", rekao je glasnogovornik, dodajući da je sve "pod nadzorom" i da kompanija "pokušava ograničiti spaljivanje kako ne bi uznemirila stanovnike u okolici".
Shell Pernis u Rotterdamu, sa svojih 60 tvornica, najveća je rafinerija u Europi.
Mjesna glasila pišu da bi uzrok požara mogao biti kratak spoj na elektroinstalacijama. Shell nije potvrdio tu informaciju rekavši da "čeka više informacija o okolnostima požara".
Shell u nedjelju još nije mogao procijeniti nastalu štetu, ni reći kada će rafinerija opet proraditi punim pogonom.
"Za zaustavljanje i ponovno puštanje u pogon dijelova postrojenja možda će trebati više sati, a možda i cijeli dan za pojedine dijelove opreme", rekao je glasnogovornik kompanije.
*
Dvometarska boa umalo ubila spasiteljicu zmija
Dvometarska boa umalo ubila spasiteljicu zmija
Foto: Hina
ŽENA iz Sheffield Lakea, iz američke savezne države Ohio, panično je nazvala je spasilačku službu i jedva prozborila da joj je oko vrata omotana dvometarska zmija 'boa constrictor' koja je sve više steže i istovremeno grize po licu, prenijeli su američki lokalni mediji, navodeći da spomenuta žena slovi kao spasiteljica napuštenih pitona, boi i ostalih udava.
"Imam bou oko vrata, požurite", prozborila je žena dežurnom koji se odazvao na 911. Na doznačenu adresu su za nekoliko minuta stigli i policija i vatrogasci, koji su ženu pronašli kako leži ispred kuće na prilaznom putu, dok ju je zmija i dalje stezala i grizla po licu.
Zastrašujuća scena
Ugledavši zastrašujuću scenu vatrogasci su brzo reagirali i boi odsjekli glavu kako bi spasili ženu, nakon čega je hitno prebačena u bolnicu na liječničku obradu.
"Zmija nije htjela popustiti stisak i nije bilo druge opcije", kazao je vatrogasac Wes Mariner.
Spašena žena, čiji identitet nije objavljen, u tom je kraju poznata kao spasiteljica napuštenih zmija, kućnih ljubimaca, i u svom domu je u trenutku napada imala 11 golemih neotrovnica, dvije boe i devet pitona.
Cirkulatorni udar
Inače, 2015. američki znanstvenici su razbili mit da ta opasna zmija guši svoj plijen. Istraživanje je pokazalo da je smrtonosni stisak toliko jak da zaustavlja protok krvi pa svi vitalni organi ostanu bez kisika. Njihovo otkriće objavljeno je u znanstvenom časopisu Journal of Experimental Biology.
Taj cirkulatorni udar, kažu stručnjaci, drugačiji je, puno brži i učinkovitiji način ubijanja plijena od gušenja. Voditelj istraživanja, prof Scott Boback sa sveučilišta Dickinson u Pennsylvaniji pojasnio je da blokada dotoka krvi u mozak izaziva smrt "u roku nekoliko sekundi".
“Zaustavljanje cirkulacije izaziva smrt puno brže od gušenja. Dakle, možemo je smatrati puno preciznijom i učinkovitijom metodom ubijanja”, rekao je Boback. U ranijoj studiji, isti tim znanstvenika otkrio je da zmije mogu osjetiti otkucaje srca svoje žrtve i da prestaju stiskati plijen kada se ono zaustavi.
Boe constrictori su među najdužim zmijama, iza anakondi i pitona. Boa može narasti do 4 metara i težiti do 30 kilograma. Boe se prodaju u trgovinama za kućne ljubimce i, iako ih se ne smatra agresivnima, mogu ubiti čovjeka i tih slučajeva ima.
*
Dvoje mrtvih u Venezueli, stotine hiljada vojnika na ulicama
Dvoje mrtvih u Venezueli, stotine hiljada vojnika na ulicama
Foto: Hina
VODEĆI kandidat na nedjeljnim izborima za Ustavotvornu skupštinu u Venezueli i oporbeni aktivist ubijeni su uoči početka glasovanja, objavio je BBC.
Jose Felix Pineda, 39-ogodišnji odvjetnik koji se natječe na izborima, ubijen je u svom domu u subotu navečer po lokalnom vremenu.
Ricardo Campos, mladi tajnik oporbene Stranke demokratske akcije ubijen je tokom prosvjeda.
Do ubojstava je došlo uoči glasovanja za Ustavotvornu skupštinu, tijelo koje želi oformiti predsjednik Nicolas Maduro a kritičari tvrde da predstavlja jedan od glavnih koraka prema uspostavi diktature.
Oporba bojkotira glasovanje jer smatra da se radi o prevari kojom bi se omogućilo Maduru, čiji bi mandat trebao završiti 2019., da se održi na vlasti i zaobiđe parlament i predsjedničke izbore krajem 2018. godine.
Vlada tvrdi da je izbor Ustavotvorne skupštine jedini način da se ponovno uspostavi mir u toj naftom bogatoj zemlji, uzdrmanoj političkom i gospodarskom krizom.
Iz straha od prosvjeda i napada na birališta vojska je danas rasporedila 232.000 vojnika.
Na neobvezujućem referendumu kojeg je početkom mjeseca organizirala oporba, 98,4 posto glasača odbilo je Madurov plan za formiranje Ustavotvorne skupštine. Na referendum se odazvalo 7,1 milijun glasača, oko jedne trećine sveukupnog biračkog tijela.
Zemlja je utonula u prosvjede i nerede u travnju i od tada je u nasilju policije i protestanata živote izgubilo 113 ljudi. Venezuela trpi jednu od najvećih stopa inflacije u svijetu. Stanovnici su pogođeni kroničnim nedostatkom osnovnih životnih potrepština i lijekova nakon izbijanja gospodarske krize 2014. zbog pada cijena nafte.
*
Ne čini vam se, ljeta stvarno postaju sve vruća
Ne čini vam se, ljeta stvarno postaju sve vruća
Foto: Pixsell/Marko Mrkonjić,NY Times
IZNIMNO vruća ljeta, onakva za kakva se uopće nije čulo u pedesetima prošlog stoljeća, sad su postala uobičajena.
Ovogodišnji pakleni događaji, kao što su toplinski valovi koji prolaze kroz južnu Europu i temperature od gotovo 54 stupnja u Pakistanu; samo su dio šireg trenda, piše New York Times.
Ovaj grafikon, temeljen na podacima iz istraživanja Jamesa Hansena, umirovljenog NASA-inog klimatskog znanstvenika i profesora na Sveučilištu Columbia, pokazuje kako su se ljetne temperature pomaknule prema ekstremnim vrućinama tokom posljednjih desetljeća.
Dr. Hansen i njegovi kolege usporedili su stvarne ljetne temperature za svako desetljeće još od osamdesetih godina prošlog stoljeća s prosjekom. Od 1951. do 1980., otprilike trećina lokalnih ljetnih temperatura diljem sjeverne polutke nalazila se, kako su oni to zvali, "oko prosjeka" ili u normalnim granicama. Trećina temperatura smatrala se hladnima, a trećina vrućima.
"Ekstremno vruće"
Od tada, ljetne temperature su se drastično promijenile. Znanstvenici su otkrili kako, između 2005. i 2015., dvije trećine vrijednosti grafikona spadale su pod kategoriju "vruće" te gotovo 15% ih se nalazilo u novoj kategoriji - "ekstremno vruće".
U praksi, to znači da su ljeta većinom vruća ili čak ekstremno vruća u usporedbi sa sredinom dvadesetog stoljeća.
Veliko povećanje ljetnjih temperatura koje spadaju pod kategoriju "ekstremno vruće", slaže se s predviđanjima znanstvenika oko općenitog klimatskog zagrijavanja, kaže Todd Sanford, voditelj istraživanja u Climate Centralu, neprofitnoj znanstvenoj organizaciji.
U svakom vremenskom periodu, raspodjela ljetnih temperatura stvara zvonoliku krivulju zato što većina mjerenja padaju blizu prosjeka, stvarajući zvonoliko zakrivljenje u sredini. Ekstremnije temperature, koje se događaju manje često, padaju sa strana, s toplinskim valovima na desnoj strani te hladnim frontama na lijevoj.
Utjecaj na društvo i ekosustave
Kako se prosjek krivulje, odnosno njen vrh, s vremenom pomiče prema desno, tako sve više temperatura na sve više mjesta završava u kategorijama "vruće" i "ekstremno vruće", a sve manje u hladnim kategorijama.
Krivulja dr. Hansena se izravnava, što neki objašnjavaju kao pokazatelj veće temperaturne varijabilnosti. Međutim, drugi klimatski znanstvenici, uključujući Zekea Hausfathera s Berkeleyja, ističu kako je ovaj efekt samo pokazatelj činjenice da se neki dijelovi svijeta zagrijavaju brže od ostalih.
Podaci iz dr. Hansenovih istraživanja naglašavaju kako promjene u prosjecima, iako se mogu možda činiti skromnima, ipak imaju velike implikacije prema ekstremima.
"To će utjecati na društvo i na ekosustave", kaže dr. Sanford.
Istraživanja pokazuju što se do sad događalo, ali osim toga, omogućuju i pogled u ono što nas čeka u budućnosti.
