TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
31.08.2014.
Novi predsjednik Europskog vijeća ne zna engleski
Novi predsjednik Europskog vijeća ne zna engleski
Foto: Hina
ČELNICI zemalja članica EU-a izabrali su u subotu na izvanrednom summitu u Bruxellesu poljskog premijera Donalda Tuska za novog predsjednika Europskog vijeća, a talijansku ministricu vanjskih poslova Federicu Mogherini za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.
Tusk će naslijediti na tom mjestu Hermana Vana Rompuya, kojemu mandat istječe 30. studenoga. Mandat predsjednika Europskog vijeća traje dvije i pol godine, koji se jednom može obnoviti. Tusk pripada desnom centru, strankama okupljenim u Europskoj pučkoj stranci.
Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton naslijedit će Federica Mogherini, koja dolazi s lijevog centra. Visoka predstavnica je ujedno potpredsjednica Europske komisije, što znači da da joj mandat traje pet godina.
Tusk obećao da će "izglancati" svoj engleski
Poljski premijer Donald Tusk, koji je u subotu izabran za novog predsjednika Europskog vijeća i kojemu se kao jedan od minusa zamjera slabo poznavanje stranih jezika, obećao je da će na sljedećem summitu u prosincu kojim će predsjedati govoriti engleski.
"Ovo je moja posljednja konferencija za novinare koju održavam kao poljski premijer i stoga ću govoriti na poljskom. Obećajem da ću na sljedećem summitu govoriti engleski", rekao je Tusk.
"Do prosinca ću 'izglancati svoj engleski", dometnuo je Tusk na engleskom i upotrijebio glagol "polish", koji znači glancati, polirati, ali ujedno označava i pripadnika poljskog naroda i poljski jezik.
Tusk će također predsjedavati i summitima eurozone, iako njegova zemlja nije članica eurozone.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predstavio je svoga nasljednika "kao veterana" među šefovima država ili vlada. Tusk je premijer od 2007. i Poljska je jedina zemlja EU-a koji nije ušla u recesiju tokom krize, koja je počela krajem prošlog desetljeća.
Skuplja se 70 milijuna dolara za hranu stanovnika Afrike pogođenih ebolom
Skuplja se 70 milijuna dolara za hranu stanovnika Afrike pogođenih ebolom
Foto: FAH
SVJETSKI program za hranu (WFP) izvijestio je da je potrebno prikupiti 70 milijuna dolara kako bi se priskrbila hrana za 1,3 milijuna stanovnika koji žive u dijelovima zapadne Afrike pogođenima ebolom, a sredstva agencije su zbog nekoliko velikih humanitarnih kriza koje se u svijetu događaju istodobno nategnuta do maksimuma, rekla je regionalna direktorica.
Direktorica WFP za zapadnu Afriku Denise Brown rekla je da organizacija trenutačno uspijeva opskrbiti hranom oko 150.000 stanovnika zemalja pogođenih ebolom, no količinu hrane potrebno je što hitnije povećati s obzirom na to da se dosad najteža epidemija vrlo brzo širi.
U petak je potvrđeno da je Senegal peta zemlja u kojoj je potvrđen prvi slučaj zaraze virusom ebole. Dosad je u zemalja zapadne Afrike zaraženo više od 3000 ljudi, a od ožujka otkad je zaraza izbila, oko 1550 ih je umrlo od posljedica bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak je objavila da bi, dok se bolest ne stavi pod nadzor moglo biti zaraženo oko 20.000 ljudi.
Gvineja, Liberija i Sijera Leone obvezale su se uvesti sanitarni kordon u najpogođenijim dijelovima zemalja u pograničnim područjima, što će omogućiti ograničene ulaske i izlaske iz tih područja te ograničen pristup hrani.
"Potrebno nam je 70 milijuna dolara. Tom svotom osiguravamo hranu za 1,3 ljudi u tromjesečnom razdoblju", rekla je Brown i dodala kako se WFP nada i donacijama od SAD-a, zemalja EU-a, Japana i Svjetske banke te od arapskih država.
Brown je upozorila da su sredstva organizacije već prilično "istanjena" zbog brojnih kriza koje se događaju istodobno - u Siriji, Iraku, Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici. "Mislim da u svijetu dosad nije bilo toliko puno velikih kriza istodobno. Svjetska humanitarna zajednica napregnula se preko svojih granica", kazala je.
Oko islandskog vulkana zabilježeno stotine potresa
Oko islandskog vulkana zabilježeno stotine potresa
Foto: EPA
SEIZMIČKA aktivnost nastavila se u subotu u području islandskog vulkana Bardarbunga, uz stotine potresa koje su pogodile to područje u razmaku od nekoliko sati, no nisu objavljene nikakve zabrane zračnog prometa, objavila je islandska agencija za civilnu zaštitu.
Samo od subote u ponoć do sedam ujutro zabilježeno je 450 podrhtavanja tla od kojih je najjači potres imao magnitudu 5,4 u epicentru potresa smještenom ispod glečera Vatnajokull na jugoistoku Islanda, objavila je meteorološka agencija.
Također je zabilježena aktivnost u području Holuhraun, sjeverno od glečera, gdje se tokom noći na petak dogodila mala erupcija lave koja je prestala nakon četiri sata.
U petak je iznad spomenutog vulkana bio zabranjen zračni promet, a vlasti su izdale crveni alarm za opasnost koji je relativno kratko nakon toga snižen na narančastu razinu.
Narančasti alarm je drugi po jakosti i znači da vulkan "pokazuje rastuće podrhtavanje s povećanom opasnošću da eruptira".
Erupcija vulkana ispod glečera Eyjafjallajokull prekinula je 2010. godine zračni promet na nekoliko tjedana.
Područja sjeverno do glečera Vatnajokull evakuirana su, a ceste koje vode u planinsko područje ostaju zatvorene zbog straha da bi erupcija mogla otopiti glečer i izazvati ozbiljne poplave.
Agencija za civilnu zaštitu u subotu se nalazi pod drugom najjačom razinom uzbune, kazao je njezin glasnogovornik August Gunnar Gylfason.
Arapske zemlje protiv džihadista: "Islam nije izgovor za ubijanje"
Arapske zemlje protiv džihadista: "Islam nije izgovor za ubijanje"
Foto: EPA
MONARHIJE u Perzijskom zaljevu oštro su osudile vjerski ekstremizam kakav u Iraku i Siriji provode radikalni džihadisti Islamske države (IS), izjavio je u subotu kuvajtski ministar vanjskih poslova Sabah Khaled Al-Sabah.
"Oštro osuđujemo one koji koriste islam kao izgovor za ubijanje i masovno raseljavanje Iračana i Sirijaca", kazao je šeik Sabah na otvaranju sastanka Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva u subotu u Džedi. Dodao je da članice Vijeća (Saudijska Arabija, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar i Oman) podržavaju rezoluciju UN-a iz augusta koja se odnosi na sprečavanje regrutiranja i financiranja džihadista koji djeluju u Siriji i Iraku.
Kuvajtski ministar, čija zemlja predsjeda Vijećem, također je pozdravio prekid vatre između Izraela i Hamasa koji je u utorak stupio na snagu te pozvao međunarodnu zajednicu da "zaštiti palestinski narod", ukine blokadu Gaze i pomogne obnovi te palestinske enklave. Također je pozvao na nastavak mirovnih pregovora u cilju "uspostave nezavisne palestinske države s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, na temelju granica iz 1967".
Žene iz etnoreligijske skupine Jazida "prodaju se" borcima IS-a
Deseci žena, pripadnica etnoreligijske skupine Jazida, koje je u Iraku zarobila Islamska država (IS) bile su prisiljene prijeći na islam, a potom su "prodane" i silom udate u Siriji za borce ekstremnih islamističkih skupina, izvješćuje u subotu nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava.
IS, koji sije teror na područjima Iraka i Sirije pod svojom kontrolom, posljednjih je tjedana oteo oko 300 žena i djevojčica Jazida i "podijelio ih svojim borcima", tvrdi ta nevladina udruga.
"Od tih 300 žena, najmanje 27 je prodano i udato za borce IS-a u sjevernim provincijama Alepa i Rake te Hasake na sjeveroistoku", dodaje udruga koja raspolaže s raširenom mrežom civila, vojnog i medicinskog osoblja u Siriji od kojih prikuplja informacije.
"Nakon što je primorana prijeći na islam, svake se žena proda za oko 1000 dolara", precizira nevladina udruga.
Jazidi su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi. Ta nemuslimanska zajednica postala je meta IS-a na sjeveru Iraka, nakon što je ta radikalna skupina pokrenula sveobuhvatnu ofenzivu. U augustu je posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjere i uvjerenja Heiner Beilfeldt spomenuo informacije o likvidacijama i otmicama stotina žena i djece koje provodi Islamska država. Izbjeglice Jazidi su potvrdili te navode.
Dogovor na vidiku? Iran bi mogao odustati od nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija
Dogovor na vidiku? Iran bi mogao odustati od nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija
Foto: EPA
ŠEST svjetskih sila razmotrit će načine za postizanje sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma s Iranom na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku u rujnu, izjavila je u subotu visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton.
Razgovori u svrhu okončanja iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu počeli su u februaru. Međutim, Iran i šest sila nisu uspjeli postići sporazum do 20. lipnja - prvotnog roka koji su si sami nametnuli.
Britanija, Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i SAD dogovorili su se da će produžiti pregovore do 24. studenoga.
Očekuje se da će Ashton nastaviti voditi nuklearne pregovore s Iranom i nakon svog odlaska s visoke dužnosti u Europskoj uniji krajem oktobara.
"Vode se razgovori o tome (iranskom nuklearnom pitanju)", rekla je Ashton na tiskovnoj konferenciji odgovarajući na pitanje hoće li se nuklearni pregovori održati u New Yorku sredinom rujna.
"Iskoristit ćemo priliku za pregovore i u vrijeme održavanja Opća skupština UN-a u New Yorku", kazala je ona na kraju dvodnevnog neformalnog skupa ministara vanjskih poslova EU-a u Milanu.
Ashton bi se trebala sastati s iranskim ministrom vanjskih poslova Džavadom Zarifom u Bruxellesu u ponedjeljak.
Iran je saopštio u subotu da će nove američke sankcije nametnute nekim iranskim i stranim bankama i poduzećima imati negativne posljedice na nuklearne pregovore.
"Te akcije nisu u skladu sa sadašnjim procesom nuklearnih pregovora", rekla je glasnogovornica iranskog ministarstva vanjskih poslova Marzieh Afham, a prenijela je IRNA.
SAD je u petak kaznio niz iranskih i drugih stranih tvrtki, banaka i zrakoplovnih kompanija zbog toga što su kršile sankcije protiv Teherana.
Svijet u strahu od otvorenog rata Rusije i Ukrajine
Svijet u strahu od otvorenog rata Rusije i Ukrajine
Foto: Hina
RUSIJA mora prestati lagati i raspirivati sukob na istoku Ukrajine, poručila je u četvrtak američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Power je navela čitav niz indicija koje dokazuju izravnu upletenost ruskih snaga u sukobu, upozoravajući da bi, "kada se ništa ne bi učinilo protiv te prijetnje, to skupo stajalo".
Konstatirajući da se Rusija "oglušuje" na upozorenja Zapada u vezi Ukrajine, Power se upitala kako u takvim uvjetima uvjeriti druge zemlje u ruskom susjedstvu da im je sigurnost zajamčena.
"Pitanje je ne što možemo reći Rusima nego što možemo učiniti da slušaju", kazala je.
Putin hvali pobunjenike: "Vi ste vojska Novorusije"
Predsjednik Rusije Vladimir Putin se, međutim, ne doima zabrinuto reakcijama Zapada. Štoviše, Putin se prvi put javno obratio ukrajinskim pobunjenicima i pohvalio ih zbog "velikog uspjeha", prenosi britanski Telegraph.
U govoru koji se lako može shvatiti kao prikriveno proglašenje pobjede, Putin je ukrajinske separatiste nazvao "vojskom Novorusije". Novorusija je naziv koji su pobunjenici nadjenuli svojoj samoproglašenoj državi, a ujedno i povijesni naziv ruskog carstva.
Od pobunjenika je Putin zatražio da osiguraju koridor kroz koji sigurno mogu proći opkoljene ukrajinske snage na istoku zemlje. "Tako ćemo izbjeći nepotrebne žrtve. Dopustimo im da napuste područje sukoba, da se vrate svojim obiteljima i da se ranjenicima pruži hitna medicinska pomoć", rekao je Putin.
Također, Putin je obećao da će Rusija nastaviti pružati humanitarnu pomoć civilima na istoku Ukrajine.
Podsjećamo, Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da se ruska vojska direktno uključila u sukobe u Ukrajini. Strahuje se da od otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.
Grant: Dokazi su nepobitni
Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant također je osudio "izravno rusko vojno uplitanje" i zatražio od Moskve da "odmah povuče svoje vojne snage i oružje" s ukrajinskog teritorija.
On smatra da su "dokazi nepobitni". Kao primjer je naveo satelitske snimke NATO-a raketnih sustava i ruskih specijalnih snaga Specnaz raspoređenih na istoku Ukrajine "već nekoliko mjeseci".
S druge strane, ruski veleposlanik Vitalij Čurkin optužio je SAD da je u Ukrajinu poslao "na desetke savjetnika" te da ukrajinska vojska "bombardira civile" u područjima koja drže separatisti.
"Moja poruka Washingtonu je prestanite se miješati u unutarnja pitanja suverenih država", rekao je.
NATO: U Ukrajini se bori više od hiljadu ruskih vojnika
Predložio je da Vijeće usvoji deklaraciju kojom bi zatražilo "trenutačni prekid vatre" i "širok politički dijalog" u Ukrajini.
Izvanredni sastanak VS UN-a zatražila je Litva.
NATO procjenjuje da se u Ukrajini bori više od hiljadu ruskih vojnika, dok to Moskva odlučno niječe.
Vijeće sigurnosti zbog podjela u svojim redovima i ruskog veta do sada nije usvojilo nijedno službeno zajedničko stajalište o ukrajinskoj krizi, osim rezolucije o padu zrakoplova Malaysian Airlinesa u Ukrajini.
Obama optužio Rusiju ali odbacio vojnu akciju
Američki predsjednik Barack Obama optužio je u četvrtak Rusiju da podržava, obučava, naoružava i financira separatiste u Ukrajini, ali je odbacio mogućnost američke vojne akcije protiv Rusije te, umjesto toga, najavio moguće proširenje sankcija.
Obama je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući najavio da će sa saveznicima razmotriti mogućnost širenja ekonomskih sankcija protiv Rusije, nakon što su ukrajinske vlasti optužile Moskvu da je poslala vojsku u jugoistočnu Ukrajinu, gdje se vode žestoke borbe između ukrajinskih i proruskih snaga.
No, izbjegao je ruske vojne akcije nazvati "invazijom" i isključio mogućnost američkog vojnog angažmana u Ukrajini, istaknuvši da se mora pronaći diplomatsko rješenje, izvijestila je agencija Reuters.
"Smatram da su akcije koje smo vidjeli prošlog tjedna nastavak onoga što se dešava već mjesecima", rekao je Obama i optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ignorira mogućnosti za diplomatsko rješavanje sukoba.
Sankcije koje su Rusiji nametnule SAD i europski saveznici pogodile su rusko gospodarstvo, a "postoje načini da ih produbimo ili proširimo", napomenuo je Obama najavivši da će o tome raspravljati sa saveznicima na summitu zemalja NATO-a u Walesu idućeg tjedna.
Također je najavio da će idućeg mjeseca u prvi službeni posjet Washingtonu doći ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.
Predsjednik Ukrajine: Rusija je započela vojnu invaziju!
Predsjednik Ukrajine: Rusija je započela vojnu invaziju!
Foto: FAH
UKRAJINSKI separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine, prenose agencije.
Petro Porošenko, predsjednik Ukrajine, optužio je Rusiju da je započela vojnu invaziju na njegovu zemlju. "Otkazao sam radni posjet Turskoj jer je počela invazija ruskih snaga na Ukrajinu", stoji u Porošenkovoj izjavi koja je objavljena na njegovim službenim internetskim stranicama.
Pozivajući se na ukrajinske vojne izvore, agencija Reuters je javila da se u Novoazovsku nalaze postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac takozvanog Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.
"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.
Jedan je drugi izvor iz Novoazovska, grad na Azovskom moru, rekao da vlast u gradu imaju predstavnici DNR-a. "Tenkovi se kreću po gradu, ali nema nikakvih borbi", rekao je taj izvor koji se predstavio kao Mikola.
Ruski vojnici "na godišnjem odmoru" bore se uz separatiste
Čelnik proruskih separatista Aleksander Zakarčenko potvrdio je da se ruski vojnici bore na strani pobunjenika protiv ukrajinske vojske ali je naglasio da su oni na godišnjem odmoru.
"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.
Agencija Reuters prenijela je da su proruski separatisti zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu, istočno od Donecka, s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine. Ukrajinski vojni izvor potvrdio je pobunjeničko zauzimanje Savur-Mohile. "Da, imamo takve informacije", rekao je izvor.
Ruski protuzračni raketni sustav u Ukrajini
Diplomat NATO-a kazao je u srijedu navečer da je na istoku Ukrajine, koji nadziru proruski separatisti, uočen ruski protuzračni raketni sustav SA-22 ili Pantsir-S1.
"Sustav SA-22 je sada u tome području", rekao je diplomat, dodajući kako se sumnja da je jedan drugi raketni sustav, sustav zemlja-zrak SA-11 ili Buk, srušio putnički zrakoplov Malaysia Airlinesa 17. srpnja, pri čemu je poginulo 298 ljudi.
Sustav Pantsir-S1 (ili SA-22 po klasifikaciji NATO-a) može pogoditi sve zračne mete na 20 kilometara udaljenosti i visini od 15 kilometara. Može gađati četiri mete u isto vrijeme a njegovi projektili mogu doseći brzinu od 1300 metara u sekundi.
Diplomat, koji je želio ostati neimenovan, također je spomenuo "ukrajinske informacije", po njegovu mišljenju vjerodostojne, o "malim ruskim vojnim postrojbama koje ulaze na ukrajinski teritorij."
"Nije riječ više samo o tenkovima i oklopnim vozilima (...) Ruski vojnici ulaze u Ukrajinu", rekao je, dodajući i da "Rusija topništvom i raketama napada ukrajinske oružane snage s ruskog teritorija i u Ukrajini."
SAD: Traje ruska protuofenziva
Sjedinjene Države ocijenile su u srijedu da novi vojni upadi preko ukrajinske istočne granice upućuju na to da je u dva ukrajinska grada vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije.
"Ti upadi upućuju na to da je u Donecku i Luhansku vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.
Ukrajina je zarobila još jednog ruskog vojnika na istoku zemlje, koji je priznao da je pružao vojnu potporu separatistima, prenio je Interfax, pozivajući se na izvor iz državne službe sigurnosti SBU.
Vojnik, 19-godišnji član jedne motorizirane brigade ruskih oružanih snaga, rekao je tokom ispitivanja da je njegova postrojba slala vojnu opremu, uključujući projektile Grad i oklopna vozila, proruskim separatistima.
Moskva takve optužbe uporno opovrgava.
Merkel traži transparentnost
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u srijedu da je potrebno razjasniti izvješća o novim ruskim vojnim upadima na ukrajinski teritorij.
"Zadnja izvješća o prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju moraju biti objašnjena", rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert. "Naglasila je veliku rusku odgovornost za smanjenje napetosti i kontrolu vlastitih granica."
Jacenjuk: Zamrznite rusku imovinu dok okupacija ne završi
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je u četvrtak Sjedinjene Države, Europsku uniju i zemlje skupine G7 da zamrznu rusku imovinu sve dok se ruske snage ne povuku s ukrajinskog teritorija.
Jacenjuk je na sastanku ukrajinske vlade pozvao "Sjedinjene Države, EU, zemlje G7, da zamrznu rusku imovinu i financijska sredstva sve dok Rusija ne povuče svoje snage, opremu i agente".
On je isto tako rekao da će ministarstvo financija poduzeti mjere za jačanje deviznih rezervi i stabilizaciju grivnje.
Litva traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti
Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini, priopćila je američka misija pri toj međunarodnoj organizaciji.
OESS je u Beču potvrdio održavanje sastanka posvećenog "najnovijem razvoju događaja u Ukrajini", u trenutku kada se sve više govori o direktnom sudjelovanju ruskih vojnika u događajima na istoku zemlje.
Ukrajinske vlasti optužuju ruske trupe da djeluju na njihovom teritoriju kao potpora proruskim separatistima. Poljska i NATO tvrde da imaju dokaza za to, dok Moskva to odlučno niječe.
SAD i Francuska: Ruske postrojbe u Ukrajini neprihvatljive
Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je prisustvo ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".
Litva je u četvrtak optužila Rusiju za "očiglednu vojnu invaziju" Ukrajine.
"Litva snažno osuđuje evidentnu invaziju oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinski teritorij (...) i predlaže da se o tom pitanju razgovara na Vijeću sigurnosti UN-a što je moguće prije", kazalo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova.
Ukrajina optužila Rusiju za invaziju, pobunjenici napreduju
Ukrajina je u četvrtak optužila Rusiju da je napala njezin jugoistok kako bi pružila potporu tamošnjim proruskim pobunjenicima, koji su nastavili teritorijalno napredovanje i najavili zauzimanje grada Mariupola na Azovskom moru, prenose agencije.
Ukrajinsko sigurnosno i obrambeno vijeće objavilo je da su pogranični grad Novoazovsk i drugi dijelovi ukrajinskog jugoistoka pali su ruke ruskih vojnika koji su zajedno s proruskim pobunjenicima pokrenuli protuofenzivu. "Protuofenziva ruskih snaga i separatističkih jedinica nastavlja se na jugoistoku", objavilo je vijeće.
Rusija negira da je poslala vojnike u Ukrajinu. Rusko ministarstvo obrane odbilo je komentirati vijesti o ruskim tenkovima u Novoazovsku. "Ruske su vlasti mnogo puta rekle da tamo nema ruskih snaga. Rusija ne sudjeluje u tom oružanom sukobu", kazao je Reutersu ruski diplomatski izvor.
Do posljednje eskalacije petomjesečne krize u Ukrajini došlo je svega dva dana nakon sastanaka dvojice predsjednika Porošenka i Vladimira Putina i dogovora da će zajedno raditi prema pokretanju mirovnog procesa.
Snage proruskih separatista učvrstile su u četvrtak kontrolu nad područjem u istočnoj Ukrajini uz Azovsko more, a cilj im je zauzeti ukrajinski lučki grad Mariupol, rekao je čelnik samoproglašene Narodne republike Doneck Aleksander Zakarčenko.
Zakarčenko je u razgovoru za Reuters kazao da se oko 3000 ruskih dragovoljaca bori u redovima proruskih pobunjenika, te dodao da među stranim dragovoljcima ima i Srba, Francuza i Turaka.
"Danas smo došli do Azovskog mora, do obale, a proces oslobađanja naše domovine, koju su privremeno okupirale ukrajinske vlasti, nastavit će se", rekao je samoproglašeni premijer u Donecku, glavnom uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.
Kako je objavljeno ranije u četvrtak, ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine.
"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam hiljada"
Ukrajinski vojni izvori kazali su da u separatističkoj ofenzivi sudjeluju postrojbe redovne ruske vojske. "U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije", rekao je jedan borac Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.
"Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama", rekao je taj izvor.
Zakarčenko je kazao da je nova bojišnica koja je otvorena na jugu Ukrajine uz Azovsko more "ekonomski, vojno i politički jedini front na koji trebamo staviti naglasak".
"Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam hiljada", rekao je Zakarčenko.
Mariupol se nalazi na Azovskom moru, preko puta Krimskog poluotoka koji je Rusija anektirala u ožujku. U gradu se trenutno nalazi sjedište prokijevskih ukrajinskih vlasti koje su pobunjenici istjerali iz Donecka.
Zakarčenko je opovrgnuo optužbe Porošenka da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu, ali je potvrdio da u njegovim postrojbama ima ruskih dragovoljaca.
"Bilo je i ima dragovoljaca iz Rusije. Oni dolaze odasvud, ne samo iz Rusije: imamo Srbe koji se bore, imamo Francuze koji se bore, imao Turke, imamo čak i Talijana koji ima dozvolu za privremeni boravak u Ukrajini", rekao je Zakarčenko.
Također je rekao da se ruski vojnici koji se bore u Ukrajini nalaze na "godišnjem odmoru".
"Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži", rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.
Upitan želi li i službenu podršku ruske države, Zakarčenko je rekao: "S jedne strane, to bi za nas pojednostavilo stvari. Rat bi brzo završio. S druge strane, jasno mi je da to nije realno, da to nije moguće."
"Međunarodna zajednica jednostavno to ne bi dopustila ... da budem iskren, mi smo sami sposobni postići svoje strateške i taktičke ciljeve. Naša ofenziva to jasno pokazuje", rekao je.
Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog "očigledne ruske invazije" na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini.
Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je prisustvo ruskih vojnika u Ukrajini nazvao "nedopustivim i neprihvatljivim".
OESS: Kijev optužuje, Moskva opovrgava
Ukrajinski izaslanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u četvrtak je rekao da su redovne ruske postrojbe zauzele grad Novoazovsk na jugoistoku Ukrajine, što je njegov ruski kolega opovrgnuo ustvrdivši da nijedna ruska postrojba nije prešla ukrajinsku granicu, prenose agencije.
Istodobno je predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Norbert Roettgen u Berlinu rekao da Europa mora na eskalaciju nasilja u Ukrajini odgovoriti novim sankcijama Rusiji, dok je NATO objavio da najmanje 1000 ruskih vojnika djeluje na ukrajinskom teritoriju.
Ukrajinski izaslanik pri OESS-u Ihor Prokopčuk rekao je novinarima da je "zabilježena izravna invazija ruske vojske na istočne regije Ukrajine". Govoreći na marginama izvanrednog zasjedanja OESS-a u Beču, Prokopčuk je rekao: "Grad Novoazovsk, kao i brojne druge gradove u toj regiji, zauzele su ruske snage".
Dodao je da Ukrajina sadašnji razvoj događaja smatra "činom agresije". "Koristit ćemo se svim sredstvima dostupnim prema međunarodnom pravu, prema povelji UN-a, kako bismo obranili svoj teritorij", rekao je Prokopčuk.
Ruski izaslanik pri OESS-u Andrej Kelin rekao je međutim novinarima tokom zasjedanja 57-člane organizacije da "nijedna ruska postrojba nije prešla ukrajinsku granicu".
Osim male postrojbe od desetak ruskih vojnika koji su slučajno prešli granicu prije nekoliko dana, "ondje nema ruskih vojnika", rekao je Kelin.
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Roettgen, blizak suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je u razgovoru za Reuters da bi EU na sastanku ovog vikenda trebao uvesti nove sankcije Rusiji kao mjeru prevencije.
"Moraju se uvesti nove sankcije kao odgovor, i o tome se treba raspravljati na summitu i, u idealnom slučaju, treba odmah dogovoriti sankcije. Bilo kakvo oklijevanje (ruski predsjednik Vladimir) Putin će smatrati europskom slabošću i to će ga ohrabriti da nastavi", rekao je Roettgen.
"Sada imamo situaciju u kojoj je jasno da je Rusija vojno nazočna u Ukrajini s tenkovima i vojnicima", rekao je.
NATO je u četvrtak objavio da vjeruje kako je više od 1000 ruskih vojnika angažirano na teritoriju Ukrajine. Vojni dužnosnik NATO-a, koji nije želio biti imenovan, rekao je na briefingu za novinare da se ruska akcija u Ukrajini može okvalificirati kao "upad", a ne kao "invazija".
"Procjenjujemo da više od 1000 ruskih vojnika trenutačno djeluje na teritoriju Ukrajine. Oni podupiru separatiste i bore se uz njih", rekao je dužnosnik u stožeru NATO-a u Monsu na jugu Belgije.
Dužnosnik je novinarima pokazao satelitske snimke datirane 23. augusta na kojima se vide ruski lanseri projektila razmješteni unutar ukrajinskog teritorija.
"Ovo je sofisticirano oružje koje zahtijeva dobro uvježbanu posadu. Potrebni su mjeseci kako bi se obučili vojnici. Izuzetno je malo vjerojatno da tu vrstu obuke imaju separatističke snage", rekao je. "Rusija pokušava spriječiti poraz separatista i želi zadržati to područje. Nedavna eskalacija, te čak i izravno uključivanje ruskih postrojbi unutar Ukrajine, usmjereno je prema tome", rekao je dužnosnik NATO-a.
Više od 100 ruskih vojnika ubijeno u Ukrajini
Više od stotinu ruskih vojnika ubijeno je u augustu u jednoj bitci u Ukrajini pomažući proruske separatiste u borbi protiv ukrajinskih snaga, reklo je u četvrtak dvoje članova vijeća za ljudska prava ruskog predsjednika, a ruske su vlasti spriječile prosvjed supruga vojnika sjeverno od Moskve koja niječe da pomaže pobunu separatista protiv Ukrajine.
Oko 300 ljudi ranjeno je 13. augusta blizu grada Snižne u pokrajini Doneck kada je konvoj kamiona sa streljivom bio pogođen raketama Grad, kazali su Ela Poljakova i Segej Krivenko iz Ruskog predsjedničkog vijeća za ljudska prava.
"Konvoj ruskih vojnika napadnut je raketama Grad i više od 100 ljudi je ubijeno. Sve se to dogodilo u gradu Snižne u pokrajini Doneck", kazao je Krivenko.
I Poljakova je dobila podatke o više od stotinu ubijenih ruskih vojnika u tom napadu, javlja Reuters.
Ruske vlasti zabranile su prosvjed ženama ruskih vojnika koje su pred vojnom bazom 331. regimente 98. zračne divizije u Kostromi, 330 kilometara sjeverno od Moskve tražile objašnjenja gdje su im supruzi.
"Jedino nam pristaju reći da oni nisu u Rusiji", rekla je Valerija Solokova, supruga vojnika iz te regimente.
Početkom tjedna, 15 vojnika vraćeno je u Rusiju ranjeno, a ostali u lijesovima, tvrdi Solokova za AFP.
Predsjednica Odbora majki ruskih vojnika Valentina Melnikova kazala je za oporbenu televiziju Dožd da se gotovo 15.000 ruskih vojnika bori u Ukrajini uz proruske separatiste.
Rusija odbacuje tvrdnje Kijeva i Zapada da se njezini vojnici bore uz bok separatista na istoku Ukrajine. No, nekoliko neovisnih ruskih medija objavilo je vijest o tajnom ukopu dvojice padobranaca na sjeveru Rusije ubijenih na istoku Ukrajine gdje Rusija službeno nije poslala svoje vojnike.
"Te informacije provjeravaju nadležne vlasti", ustvrdio je u srijedu navečer glasnogovornik Kremlja Dmitrij Pjeskov, javlja agencija Itar-Tass.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nazvao je ruske akcije na istoku Ukrajine "agresijom" koja je stvorila najveću sigurnosnu krizu u Europi zadnjih desetljeća te je pozvao na akciju.
"Najbolje je ako akcije poduzme cijela međunarodna zajednica", rekao je Sikorski koji drži da akcije moraju biti "odlučne, ali razborite", jer bi posljedice mogle biti "nesagledive".
Veleposlanici 28 zemalja članica NATO-a i Ukrajine održat će hitan sastanak u petak kako bi razgovarali o krizi u Ukrajini, kazao je u četvrtak dužnosnik tog saveza.
Sastanak će se održati na zahtjev Ukrajine koja je optužila Rusiju da doprema vojnike na jugoistok zemlje kako bi se borili na strani proruskih pobunjenika.
Ukrajina nije članica NATO-a, ali sa savezom redovito održava sastanke u sklopu Povjerenstva NATO-Ukrajina.
Rusija niječe da ima svoje snage na istoku Ukrajine
Rusko ministarstvo obrane zanijekalo je u četvrtak prisustvo ruskih postrojbi na istoku Ukrajine.
Te optužbe "nemaju nikakve veze sa stvarnošću", rekao je glasnogovornik ministarstva, general Igor Konašenkov, a prenosi Interfax.
"Primili smo na znanje te lažne informacije i moramo razočarati njihove autore preko Atlantika i neke koje ih podržavaju u Rusiji, riječ je o jedinstvenoj fronti u klevetanju ruskog ministarstva obrane", rekao je.
Rusija uporno niječe tvrdnje Kijeva i Zapada da je poslala vojnike da se bore zajedno sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine.
Kijev je u ponedjeljak objavio da je uhapsio desetoricu ruskih padobranaca na svojem teritoriju, dvadesetak kilometara od granice, što je za Rusiju bio "nesretni slučaj".
Američki veleposlanik u Kijevu ustvrdio je u četvrtak da "sve veći broj ruskih postrojbi izravno intervenira u borbama na ukrajinskom teritoriju".
Nekoliko ruskih neovisnih medija izvijestilo je da su na sjeveru Rusije u tajnosti pokopana dvojica padobranaca koji su po tvrdnjama njihove rodbine poginuli u Ukrajini.
Ukrajina vraća obvezno služenje vojske
Ukrajina će ponovno uvesti obvezni vojni rok od ove jeseni, ali novaci neće služiti vojsku u područjima u kojima se vode borbe s proruskim separatistima, odlučilo je u četvrtak ukrajinsko vijeće za obranu i sigurnost.
Vijeće u odluci ne navodi koliko dugo će vojni rok trajati, prenosi Interfax.
Služenje vojske bilo je obvezno za sve Ukrajince starije od 18 godina, no bivši predsjednik Viktor Janukovič, svrgnut s vlasti uličnim prosvjedima u februaru, prekinuo je tu praksu i uveo profesionalnu vojsku.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam humanitaraca
Bijela kuća: Ogorčeni smo izraelskim napadom u kojem su ubijeni humanitarci
Katalonski predsjednik predložio novi referendum o neovisnosti. Ovo bi bilo pitanje
Biden i Xi pričali telefonom. "Cilj je kontrola napetosti između dvije supersile"
Rusi napadaju na istoku, vode se žestoke bitke. Ključna ukrajinska linija propada
02.04.2024
Tri osobe nestale u lavini na švicarskom skijalištu
Iran odgovorio nakon napada na konzulat: Teheran će odlučiti o tipu kazne agresora
Novi rekord: Znanstvenici 48 sekundi održavali temperaturu od 100 milijuna stupnjeva
Izrael uništio iranski konzulat u Siriji. Iran: U napadu je ubijen brigadni general
Netanyahu sutra izlazi iz bolnice nakon operacije bruha
Snažni vjetrovi poharali jug Poljske. Poginulo petero ljudi, među njima i dvoje djece
01.04.2024
U crkvi u Italiji curio plin, 25 ljudi završilo u bolnici
Kličko: Moguća je nova ruska ofenziva na Kijev
Srbin u Beču snimio video curice k
|