Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Američka opsesija nuklearnim napadom na uragane traje desetljećima
Američka opsesija nuklearnim napadom na uragane traje desetljećima
S.M.
Foto: EPA
U NEDJELJU navečer, Jonathan Swan iz Axiosa objavio je vijest da Donald Trump, u jednom od mnogih svojih razmišljanja, razmatrao dosad najgoru ideju – baciti atomsku bombu na uragane. Ideja se očito više puta pojavila u njegovoj administraciji, kako je Swan naglasio, među ostalim i tokom sastanka o spremnosti na uragane u Bijeloj kući.
"Shvatio sam. Shvatio sam. Zašto ih ne bismo uništili atomskom bombom? Počinju se formirati uz afričku obalu, dok se kreću preko Atlantika, mi bacimo bombu u središte uragana i to ga zaustavlja. Zašto to ne možemo učiniti?", rekao je predsjednik, prema Swanovu izvoru, piše web stranica wired.com.
Ova ideja, kako god strašna bila, zapravo ima dugu povijest
Čak i u sustavu Bijele kuće, osmišljenom da brzo i autoritativno reagira na predsjednikove kaprice, pitanja ili zapovijedi, nitko nije znao što učiniti s idejom koja je tako očigledno luckasta. Kao što je jedan Swanov izvor rekao: "Mogli ste na tom sastanku čuti kako komarac prdi. Ljudi su bili začuđeni. Nakon što je sastanak završio, zapitali smo se što da radimo s tom idejom". (Trump je u ponedjeljak na Twitteru negirao ove navode).
Istina je, međutim, da ova ideja, kako god strašna bila, zapravo ima dugu povijest. Prije 70 godina, bila je to ideja vodilja američke znanstvene misli. Ono što Trumpovo navodno okretanje atomskom napadu na uragane čini jedinstvenim, šire gledano, jest to što nijedan političar nije to ozbiljno smatrao dobrom idejom još otkako je 73-godišnji predsjednik nosio pelene.
Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki, kad su SAD oslobodile destruktivnu tehnologiju, snažniju od bilo čega u povijesti, isprva je pokrenuo razuzdano uzbuđenje zbog snage atoma. Knjige su cvjetale reklamirajući novu snagu sunca. "Nakon što je bomba bačena, znanstveno-fantastične priče o atomskoj propasti toliko su se raširile da su ih urednici počeli odbijati bez čitanja", objasnio je pisac Isaac Asimov.
Proizvođač zobenih pahuljica General Mills pokrenuo je akciju i ponudio djeci, koja pošalju poklopac pahuljica i 15 centi za poštarinu, "prsten s atomskom bombom", s kojim će vidjeti kako se "pravi atomi razbijaju na dijelove". General Mills je jamčio da prsten zapravo ne može raznijeti ništa. Oko 750.000 djece uskoro je trčalo po susjedstvu praveći se kako pokreću nuklearne eksplozije. Glazba s atomskom tematikom postala je zaseban žanr, atomski kokteli pojavili su se u američkim barovima, prvo u Press Clubu u Washingtonu, mješavina Pernoda i džina, a na svoje su došli i oglašivači. Povjesničar Paul Boyer se u svojoj ranoj povijesti atomskog doba "By the Bomb’s Early Light" (U prvoj svjetlosti bombe) prisjeća jednog proizvođača nakita koji je reklamirao broš "bisernu bombu" i naušnice koja su bile "odvažne kao i bacanje prve atomske bombe".
Mnogi su znanstvenici zamišljali svijet u kojem bi ljudi rutinski mogli koristiti nuklearno oružje
Inženjeri su sanjali dan kad će nuklearni motori zamijeniti automobile na benzinski pogon, kad će grumen urana-235 veličine vitaminske tablete moći godinama pogoniti obiteljski auto. U tim ranim godinama atomskog doba, mnogi su znanstvenici zamišljali svijet u kojem bi ljudi rutinski mogli koristiti nuklearno oružje za probijanje Zemlje i mijenjanje klime. Desetljećima prije nego su klimatske promjene postale glavna briga, knjiga "Almighty Atom: The Real Story of Atomic Energy" (Svemogući atom: Stvarna priča o atomskoj energiji) sugerirala je korištenje nuklearnog oružja za topljenje polarnih ledenih površina, što bi "cijelom svijetu dalo vlažnu, topliju klimu".
Misaoni eksperimenti su eksplodirali oko toga kako se snaga atoma može iskoristiti za konačno oslobađanje ljudske sposobnosti nadzora i preoblikovanja okoliša kroz geoinženjering.
"Prvi put u povijesti svijeta, čovjek ima na raspolaganju energiju u količinama dovoljnim da se nosi sa silama Majke prirode", objasnio je znanstveni pisac David Dietz. Atomska umjetna sunca, montirana na visoke čelične tornjeve, osigurala bi rast usjeva i jamčila lijepo vrijeme. Radijacija je bila samo jedan od detalja kojeg bi se rješavalo usput, rekao je Dietz.
Julian Huxley, brat romanopisca Aldousa Huxleyja i poznati biolog, koji će postati utemeljitelj i ravnatelj UNESCO-a (UN-ove obrazovne, znanstvene i kulturalne organizacije), bio je posebno entuzijastičan. U jednoj je trenutku predlagao da se nuklearno oružje iskoristi za poplavljivanje Sahare, kako bi suhi krajolik procvjetao. Zalagao se za "atomski dinamit" za uređenje Zemljine površine.
Eddie Rickenbacker, letački as iz Prvog svjetskog rata i svojedobno jedan od najpoznatijih Amerikanaca, predlagao je da je nuklearno oružje iskoristi kako bi se rudarimo omogućio pristup dragocjenim mineralima duboko ispod antarktičkog leda. Mjesec dana prije rođenja Donalda Trumpa, majsko izdanje Mechanix Illustrateda 1946. godine, sugeriralo je da su Antarktik i Arktik samo nekoliko nuklearnih toplinskih valova udaljeni od savršenstva. Profesor sa Sveučilišta Columbia objasnio je da su ledene kape "neprirodno stanje" slično "običnoj prehladi", koje utječu na Zemljinu "glavu" i "noge".
Sovjetski znanstvenici predlagali velike crpke na nuklearni pogon da bi se zagrijao Arktički ocean
S druge strane rastućeg Hladnog rata, Sovjetski Savez nije bio ništa manje oduševljen geoinženjerskih mogućnostima nuklearne energije i atomskog oružja. Zapravo, staljinistička sovjetska vlada bila je posebno oduševljena idejom požurivanja klimatskih promjena zbog mogućnosti otvaranja hladnog sibirskog istoka uspješnoj poljoprivredi i donošenju suptropskih kultura na obale Crnog mora.
U svojoj knjizi iz 1956. godine "Sovjetska električna energija" autor Arkadij Borisovič Markin sugerira da bi "nuklearna eksplozija mogla otvoriti nove kanjone kroz planinske lance i brzo stvoriti kanale, rezervoare i mora, te odraditi ogromna iskopavanja". Autor je odbacio zabrinutosti, pretpostavljajući da će znanost ubrzo "pronaći metodu zaštite od radijacije". Sovjetski znanstvenici predlagali su premostiti Beringov prolaz i kako koristiti velike crpke na nuklearni pogon da bi se zagrijao Arktički ocean.
Amerikanci fascinirani nuklearnim oružjem
Fascinacija američke javnosti nuklearnim oružjem nastavila se i u 50-im godinama. Štoviše, kroz cijelo to desetljeće, SAD su redovito održavale detonirale atomske oružje u pustinjama sjeverno od Las Vegasa, u susjedstvu sadašnjeg Područja 51. Jedna je prvih turističkih atrakcija u Las Vegasu bila je prilika da se rano ustanete, izađete ispred hotela i gledate bljesak i gljivu kako se diže u zrak nakon detonacije.
Naknadni učinci radijacije, nevidljivog i neizbježnog otrova koji se širi nuklearnim eksplozijama, ubrzo su postali bjelodani. S to svijesti, rani nuklearni entuzijazam je splasnuo, posebice kad su bombe iz nuklearnih postale termonuklearne, a snaga bombi od kilotona (odnosno hiljada tona TNT-a) s hidrogenskim bombama prerasla u megatone, odnosno milijune tona TNT-a.
U kratkom razdoblju tokom Eisenhowerove ere, američka vlada ozbiljno je istraživala mirnodopsku uporabu atoma. Taj se program nazivao Plowshare, prema biblijskoj frazi o pretvaranju mačeva u plugove. Otprilike u to vrijeme, u razgovor je ušlo bombardiranje uragana. Prema povjesničaru Međunarodnog špijunskog muzeja, Vinceu Houghtonu, čije je knjiga "Nuking the Moon" (Nuklearni napad na Mjesec) otkrila detalje o suludim vojnim i obavještajnim planovima, američki meteorolog Jack Reed, jedan od prvih lovaca na uragane, prvi je ozbiljno razmišljao o atomskim napadima na uragane. Njegova je kalkulacija bila da bi možda jedna ili dvije bombe od 20 megatona bile dovoljne da se uragan odmakne od obale. Zalagao se za testiranje njegove teorije, ali nijedan ga političar nije podržao. Frustrirani Reed je svoju ideju proglasio mrtvom samo zato što je bila "politički nekorektna".
Kako je porasla svijest da problem radijacije nije samo "jedan od detalja", doneseni su strogi parametri oko testiranja nuklearnog oružja u atmosferi. Ubrzo su ideje poput ove Trumpove bačene na rubove znanstvenog razmišljanja. Štoviše, Reedova bi ideja danas bila zabranjena međunarodnim pravom na temelju Ugovora o mirnodopskim nuklearnim eksplozijama.
Postoji vrlo malo dokaza da bi uspješna detonacija atomske bombe mogla učiniti bilo što da promijeni stvaranje uragana
Pa ipak, privlačnost nuklearnog udara na uragane nikad zapravo nije nestala. Pitanje je takvo da mu je Nacionalna administracija za oceane i atmosferu (NOAA) posvetila web stranicu: "Tijekom svake sezone uragana pojavljuju se prijedlozi da se nuklearno oružje iskoristi kako bi se uništilo oluje. Osim činjenice da to vjerojatno ne bi moglo promijeniti oluju, ovaj pristup zanemaruje problem ispuštanja radijacije koje bi se zbog vjetrova kretala prilično brzo, utjecala na kopnena područja i uzrokovala razorne ekološke probleme. Nepotrebno je reći da to nije dobra ideja".
Ideja ima dovoljnu snagu da su meteorolozi NOAA-e ukazali kako postoji vrlo malo dokaza da bi uspješna detonacija atomske bombe mogla učiniti bilo što da promijeni stvaranje uragana. Radi se o sustavima koji su preveliki i previše snažni i što je najvažnije, nuklearna eksplozija ne bi utjecala na temeljnu dinamiku.
Čak se i za Donalda Trumpa lansiranje 80 atomskih bombi godišnje čini ekstremnim
Kao što NOAA kaže, među brojnim razlozima zbog kojih atomski udar na uragan ne bi napravio nikakvu razliku je sama količina energije unutar oluje. "Ispuštanje topline odgovara detonaciji nuklearne bombe od 10 megatona svakih 20 minuta", što znači da uragan već svakog sata oslobađa energiju snage Caru bombi, najvećem nuklearnom oružju koje je ikad detonirano, sovjetskoj bombi tako snažnoj da je uzrokovala opekline trećeg stupnja 100 kilometara od udara. Osim toga, smanjivanje uragana katastrofične kategorije 5 na kategoriju 2 tražilo bi, prema izračunu NOAA-e, premještanje pola milijarde tona zraka.
NOAA ukazuje kako je teško procijeniti što će se uopće pretvoriti u uragan. Svake godine na Atlantiku se stvara otprilike 80 slabih tropskih valova ili depresija, a samo ih nekoliko preraste u uragane. Nemoguće je prepoznati metu. A čak se i za Donalda Trumpa lansiranje 80 atomskih bombi godišnje čini ekstremnim.
0 ( + )
*
Američki policajci uhitili djevojku, spavali s njom i pustili je. Na slobodi su
Američki policajci uhapsili djevojku, spavali s njom i pustili je. Na slobodi su
R.I.
Screenshot: Eyewitness News ABC7NY
DVA bivša policajca iz New Yorka izbjegla su zatvor premda su priznali da su imali seksualne odnose s 18-godišnjakinjom koju su priveli zbog posjedovanja marihuane, javlja BBC.
Osuđeni na pet godina uvjetno, ali izbjegli zatvorsku kaznu
Eddie Martins i Richard Hall uhapsili su djevojku zbog posjedovanja marihuane te su s njom imali seksualne odnose u stražnjem dijelu policijskog kombija u zamjenu da je puste na slobodu.
Osuđeni su na pet godina uvjetne kazne, ali su izbjegli služenje zatvora u roku od jedne do tri godine, koliko su tražili tužitelji. Bivši policajci su prvo bili optuženi za silovanje, no te optužbe su odbačene.
Ovog četvrtka bivši policijski službenici priznali su krivnju za nedozvoljeno ponašanje tokom radnog vremena i druge optužbe za koje ih se teretilo vezano uz ovaj događaj.
Zaustavili djevojku, pronašli joj marihuanu, uhapsili je i imali seksualne odnose s njom
U srpnju 2017. godine policajci su djevojku zaustavili dok je vozila automobil u kojem su se nalazili i njeni prijatelji. U autu su pronašli marihuanu te su je uhapsili. Potom su se dogovorili da će imati seksualne odnose u zamjenu za njeno puštanje, a hapšenje nisu prijavili.
Optužbe za silovanje su odbačene
Nakon toga djevojka je otišla u bolnicu na pregled, a testovi su pokazali prisutnost DNK-a obaju policajaca na njenom tijelu. No optužbe za silovanje su odbačene zbog nedostatka dokaza.
Odvjetnik djevojke Michael N. David izjavio je kako je "potpuna nepravda" što su policajci izbjegli zatvorsku kaznu.
Nakon ovog događaja ispravljena je zakonska rupa prema kojoj su policajci mogli imati seksualne odnose s osobama koje su pritvorene ako su oni bili dobrovoljni. No to se nije moglo retroaktivno primijeniti na Martinsa i Halla koji su 2017. godine dali ostavke u policiji.
0 ( + )
*
Trump kaže da Amerika nema veze s neuspjehom lansiranja iranskog satelita
Trump kaže da Amerika nema veze s neuspjehom lansiranja iranskog satelita
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump je rekao da Sjedinjene Države nisu upletene u neuspjelo lansiranje rakete u Iranu.
U tweetu popraćenom fotografijom satelita Trump je napisao da se ta "katastrofalna nesreća dogodila tokom posljednjih priprema" za lansiranje rakete Safir iz Semnana, na sjeveru Irana.
The United States of America was not involved in the catastrophic accident during final launch preparations for the Safir SLV Launch at Semnan Launch Site One in Iran. I wish Iran best wishes and good luck in determining what happened at Site One. pic.twitter.com/z0iDj2L0Y3
Raketa je eksplodirala na lansirnoj rampi u četvrtak u svemirskom centru u sjevernom Iranu, rekao je iranski dužnosnik. Jedan američki dužnosnik je isto tako rekao kako je Iran pretrpio neuspjelo lansiranje satelita.
"Iranu izražavam sućut i želim im da otkriju što se dogodilo", napisao je.
Iran tvrdi da je njegov raketni program namijenjen civilnoj uporabi u svemiru. Ali za rakete se koristi tehnologija slična onoj balističkih projektila dugog dometa pa je Washington sumnjičav.
Između Irana i Sjedinjenih Država traju jake napetosti nakon američkog jednostranog povlačenja u svibnju 2018. iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu potpisanom tri godine ranije.
0 ( + )
*
Brazilski predsjednik poslao sina u SAD po pomoć za Amazoniju, još čeka odgovor
Brazilski predsjednik poslao sina u SAD po pomoć za Amazoniju, još čeka odgovor
R.I.
Foto: EPA
BRAZILSKI predsjednik Jair Bolsonaro rekao je danas kako bi kasnije tokom dana mogao imati vijesti o zahtjevu za pomoć u borbi protiv požara u Amazoniji koji je uputio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, javlja Reuters.
Ministar vanjskih poslova i predsjednikov sin jučer otputovali u SAD
Bolsonaro je rekao kako će imati više informacija nakon što se ministar vanjskih poslova Ernesto Araujo i njegov sin Eduardo Bolsonaro susretnu s američkim predsjednikom, no još se ne zna kad će se to točno dogoditi.
Njih dvojica otišli su u Washington u četvrtak navečer, a Eduardo Bolsonaro je prije polaska rekao novinarima kako će s američkim predsjednikom razgovarati o amazonskoj krizi. Inače, predsjednikov sin trebao bi uskoro biti imenovan na mjesto brazilskog ambasadora u SAD-u.
Bolsonaro je novinarima rekao i kako će razgovarati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kasnije danas.
Bolsonaro najavio razgovor s Merkel, od Macrona traži ispriku
"Danas je na rasporedu i telefonski razgovor s Angelom Merkel. Spreman sam razgovarati s nekim ljudima, ali ne s našim dragim Macronom, osim ako se ne ispriča", rekao je Bolsonaro misleći na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Ranije ovog tjedna Bolsonaro je izjavio kako neće prihvatiti ponudu od najmanje 20 milijuna dolara za pomoć u borbi protiv požara, koju je objavio Macron tokom summita lidera G-7, osim ako francuski predsjednik ne povuče, kako je rekao, "uvrede" na njegov račun. Dva predsjednika javno su se sukobila zbog brazilskog odnošenja prema amazonskim požarima, a njihove međusobne optužbe spustile su se i na osobni nivo.
Bolsonaro je rekao danas i kako želi zabraniti stvaranje novih domorodačkih zajednica u Brazilu, a da će postojeće ići na provjeru. Također je rekao i da bi sljedeći tjedan mogao otputovati u Amazoniju.
0 ( + )
*
VIDEO Uragan Dorian ojačao do treće kategorije, pogledajte snimke iz svemira
VIDEO Uragan Dorian ojačao do treće kategorije, pogledajte snimke iz svemira
Hina,K.K.
Foto: EPA
URAGAN Dorian približava se SAD-u nakon što je prošao kraj Portorika te britanskih i američkih Djevičanskih otoka.
Pojačana je prognoza njegovog rasta. Tako se jučer očekivalo da će do udara porasti na uragan treće kategorije, dok se danas već prognozira da će do udara biti uragan četvrte kategorije.
Oko 20 sati po našem vremenu uragan Dorian je postao uragan treće kategorije. To znači da se vjetrovi u njemu kreću brzinom od maksimalnih 186 km/h.
Očekuje se da će udariti u obalu Floride. Ako udari u obalu Floride kao uragan četvrte kategorije, bit će to najjači uragan koji je pogodio Floridu još od davne 1992. godine, kada ju je pogodio uragan Andrew, javlja CNN.
Uragan Andrew je pogodio Floridu 1992. godine i tada je klasificiran kao uragan četvrte kategorije. Ipak, 2005. je njegova klasifikacija promijenjena te je postao uragan pete kategorije.
Tijekom njega je poginulo 26 ljudi.
Tropical-storm-force winds from #Dorian could begin in parts of Florida *as early as* Sunday morning. Now is the time to think about what kinds of preparations you might need to make and listen to advice from your local emergency officials https://t.co/yChCF6oWL9pic.twitter.com/KAFnJSd0Gy
Pokušavaju zaštititi sustav opskrbe strujom. Najmanje devet sveučilišta je zatvorilo svoje kampuse ususret Dorianu te će ostati zatvoreni do utorka.
Guverner Floride Ron DeSantis je nedavno održao presicu u kojoj je potvrdio kako je širom Floride došlo do nestašice goriva te je dodao kako se vlasti trude popraviti to.
Iz New Yorka pristižu vatrogasci koji će pomagati stanovnicima Floride tokom udara uragana.
Proglašeno izvanredno stanje
Guverner Floride pozvao je u petak stanovnike te savezne američke države da osiguraju zalihe hrane, vode i lijekova za najmanje tjedan dana i da se pripreme za nestanak električne struje i telekomunikacijskih veza jer se početkom idućeg tjedna očekuje dolazak uragana Doriana.
"Mislim da se s prilično velikom sigurnošću može reći da će to biti snažan uragan", rekao je guverner Floride Ron DeSantis na novinskoj konferenciji, pozivajući stanovnike da se pripreme za "višednevnu" oluju.
Na Floridi je proglašeno izvanredno stanje, mobilizirano je 2500 pripadnika Nacionalne garde, a 1500 je u pripravnosti. Još nije naređena evakuacija, ali će biti kada bude poznata ruta kojom će se oluja kretati.
Izvanredno stanje proglašeno je i u 12 okruga susjedne Georgije kako bi se moglo pomoći stradalima u oluji.
U međuvremenu, oko uragana se jasno vidi iz svemira:
Nacionalni centar za uragane: Očekujte udare već od nedjelje ujutro
Nacionalni centar za uragane detaljno prati kretanje i razvoj uragana Dorian. Nedavno su izvijestili kako će uragan Dorian donijeti jake vjetrove jačine tropske oluje već u nedjelju ujutro.
Podsjetili su sve stanovnike Floride koji će se naći na udaru da provjere koliko zaliha imaju te da ih naprave prije nego što bude prekasno.
Osim toga, najavljuju i da su uvjeti opasni po život jako vjerojatni ne samo u Floridi nego i na sjeverozapadu Bahama. Pod tim misle na storm surge, odnosno podizanje razine vode te opasne i jake vjetrove.
Očekuje se kako će takvi uvjeti u Floridi trajati nekoliko dana.
U Grčku pristiglo najviše migranata u posljednje tri godine
U Grčku pristiglo najviše migranata u posljednje tri godine
Hina
Foto: EPA
VIŠE od tucet čamaca s migrantima pristalo je danas na grčki otok Lesbos, što je prvi takav masovni dolazak migranata iz susjedne Turske u tri godine, kazali su dužnosnici, zbog čega je Grčka pozvala na razgovor turskog veleposlanika.
Godine 2015., na vrhuncu migrantske krize, hiljade ljudi stizale su svaki dan na grčke obale. Njihov broj jako se smanjio nakon što su EU i Ankara postigli dogovor u ožujku 2016. o zaustavljanju migrantskog vala.
Gotovo polovica migranata pristiglih u EU iskrcala se u Grčkoj
Od 56.000 migranata i izbjeglica koji su ove godine stigli u Europu, gotovo polovica ih se iskrcala na grčkim otocima, a ta brojka zadnjih je mjeseci porasla, pokazuju podaci UN-a.
Na Lesbos je u četvrtak stiglo 16 čamaca s oko 650 ljudi, od kojih 13 u manje od sat vremena, po policiji i UNHCR-u.
To se nije dogodilo od 2016., rekao je glasnogovornik UNHCR-a u Grčkoj.
Ministar vanjskih poslova Nikos Denidas pozvao je u petak na razgovor turskog veleposlanika u Ateni kako bi mu "izrazio veliko nezadovoljstvo Grčke" zbog toga, kazali su diplomatski izvori. Veleposlanik je rekao da je Turska "predana" dogovoru s EU-om te da se njezina politika nije promijenila, kazali su izvori.
U EU je 2015. stiglo više od milijun migranata i izbjeglica, bježeći od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku i u Africi. Uglavnom su stizali preko Turske.
Većina ljudi koji su došli na Lesbos u četvrtak bit će smještena u kampu Moriji, najvećem prihvatnom centru u Europi, u kojem se već nalazi gotovo četiri puta više ljudi nego što je predviđeno za taj kamp. Uvjeti života ondje su zbog toga jako teški.
Pet prihvatnih centara na otocima
U augustu je u Grčku stiglo oko 7000 migranata, najviše u tri godine. Većinom je riječ o obiteljima iz Afganistana.
U Moriji je sada više od 10.000 ljudi. Grčka ima na otocima pet prihvatnih centara i svi su prenapučeni.
U njima je više od 25.000 ljudi, također najviše u tri godine. U svakom je dva do tri puta više ljudi nego što im kapaciteti dopuštaju.
Grčka vlada kazala je da će ubrzati proceduru obrade zahtjeva za azilom kako bi ublažila situaciju.
0 ( + )
*
Nitko ne zna kamo ide iranski tanker, Turci tvrde da se kreće prema Libanonu
Nitko ne zna kamo ide iranski tanker, Turci tvrde da se kreće prema Libanonu
Hina, R.I.
Foto: EPA
TURSKA je danas izjavila kako iranski tanker, koji se našao u središtu sukoba Teherana i Washingtona, kreće prema Libanonu, iako iz Bejruta tvrde da ne znaju ništa o tome, piše Reuters.
Tanker Adrian Darya, koji se prije zvao Grace 1, promijenio je smjer za 180 stupnjeva i krenuo je prema turskoj luci Iskenderun, 200 kilometara od sirijske rafinerije Baniyas. Od početka se pretpostavljalo da je upravo ova luka odredište tankera koji već danima pluta Mediteranom. Naime, ovo je već treći put u deset dana da tanker mijenja smjer.
Turci tvrde da tanker ide u Libanon
No turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je kako tanker, koji inače plovi s 2 milijuna barela nafte, ide prema glavnoj luci Libanona. Dodao je i kako je pričao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom o koordinatama tankera.
"Vrlo pomno pratimo tanker", rekao je Cavusoglu.
Turski ministar je zatim rekao da Libanon ne mora nužno biti krajnje odredište broda.
"Nisam rekao da taj tanker ide u libanonsku luku", rekao je na tiskovnoj konferenciji.
"Po koordinatama plovi prema teritorijalnim vodama te zemlje, ali to ne znači da će se zaustaviti u nekoj libanonskoj luci", dodao je, opetujući da Turska nije krajnje odredište.
Libanonci tvrde kako nemaju informacije o tome da tanker ide u njihovu zemlju
No, libanonski ministar financija Ali Hassan Khalil rekao je za Reuters kako ih nitko nije obavijestio o tome da iranski tanker Adrian Darya putuje prema Libanonu.
SAD tvrdi da je tanker pod kontrolom Iranske revolucionarne garde
Očigledna konfuzija oko kretanja i konačne destinacije tankera rezultat je straha od dozvole uplovljavanja u njihove luke. SAD tvrdi kako je tanker pod kontrolom Iranske revolucionarne garde, elitne vojne jedinice Irana koja je pod direktnim vodstvom vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija, a koju oni smatraju terorističkom organizacijom. Stoga su poručili zemljama u regiji da ne pomažu tankeru.
Podsjetimo, sredinom augusta tanker je pušten iz Gibraltara nakon što je pet tjedana bio zadržan zbog sumnje da prevozi naftu za Siriju, čime bi bile prekršene sankcije EU-a. Tanker se prvobitno uputio prema grčkoj luci Kalamata, a onda prema luci Mesrin u Turskoj.
No, malo je vjerojatno da bi tanker mogao uploviti u luku Bejrut jer ona nije predviđena za tako velike tankere kojima je potrebna puno veća morska dubina za pristajanje. Pretpostavlja se da bi bilo potrebno da tanker prebaci teret u obližnju luku Tripoli, koja se nalazi sjeverno od Bejruta, odnosno bliže sirijskoj obali.
Iran tvrdi da ne zna kamo ide tanker
Glasnogovornik iranske vlade u ponedjeljak je izjavio kako je Iran prodao naftu koja se nalazi na tankeru čiji vlasnik nije poznat te da će on odlučiti o tome kamo ide.
No kad je tankeru dozvoljeno da isplovi iz Gibraltara, iranske vlasti rekle su Velikoj Britaniji kako nafta nije bila namijenjena za Siriju.
Nakon što je isplovio, prvo se pretpostavljalo da ide u grčku luku Kalamata, a potom u turski Mersin. U četvrtak je naglo promijenio smjer, gotovo za 180 stupnjeva od turske obale. No jutros, kad se nalazio sjeverno od Cipra, napravio je sličan potez te je ponovo potpuno promijenio smjer.