"PRIKLJUČENJE Europskoj Uniji će biti uskličnik na našoj državnosti i međunarodnom priznanju", izjavio je za ugledni list Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač u procesu priključenja Uniji.
"Samo 15 godina nakon što je proglasila neovisnost, Hrvatska ulaže nevjerojatne napore u pokušaju priključenja europskom ekonomskom i političkom bloku", navodi Financial Times u opsežnom prilogu o Hrvatskoj, gdje se između ostalih nalazi i tekst pod naslovom: "Težak put od neovisnosti do pristupa Europskoj Uniji"
"Nade za ulaskom U EU prožimaju gotovo svaki aspekt političkog i gospodarskog života zemlje sa 4,5 milijuna stanovnika, čija Vlada je postavila ambiciozan cilj dostizanja visokih EU standarda do kraja 2008"
Napominje se da je premijer Sanader težište svog djelovanja usmjerio na dobijanje članstva u Uniji za vrijeme sljedećg saziva sabora, kao i da je EU je pred Hrvatsku postavio 35 zahtjeva u poglavljima, što je najviši broj uvjeta koji je dosad postavljen pred jednu zemlju.
Hrvatski pregovarači ističu kako su se približili kraju početne faze "screeninga", u kojem Europska Komisija detektira potencijalne nesrazmjere između zakona EU i zakona zemlje kandidata. Hrvatska je počela proces screeninga zajedno sa turskom prije godinu dana, a obje zemlje su prešle poglavlje 25 o znanosti u lipnju.
Finacial Times ističe da se proces pregovora sa Hrvatskom i Turskom vodi odvojeno i da je Hrvatska prva sljedeća koja će pristupiti nakon Rumunjske i Bugarske, a Drobnjak hvali Finsku, kao predsjedavajuću zemlju Unije, koja je pokazala "iznimnu učinkovitost" u pregovorima.
Međutim, nad hrvatskim pristupom EU se nadvila sjena: Vlada u Zagrebu je povisila očekivanja, a apetit Bruxellesa prema proširenju Unije se smanjio. "Kapacitet" koji će Unija primijeniti pri proširenju, konačne granice EU i "zamor" zbog proširenja smetaju Hrvatskoj.
Sljedeće godine, pristupom Rumunjske i Bugarske, broj zemalja će se povećati na 27, iako će ove dvije zemlje biti podvrgnute dodatnim zahtjevima nakon pristupa, a neovisni analitičari tvrde da je Hrvatska ekonomski zdravija od Bugarske i Rumunjske.
"Dok te zemlje nude stratešku prednost luka na Crnom Moru, Hrvatska, u obliku bumeranga, jedinstveno je pozicionirana na mediteranskim i podunavskim brodskim rutama.
FT kao moguću zapreku, koja bi mogla usporiti hrvatski ulazak u EU navodi neriješena granična pitanja sa Slovenijom, jedinom zemljom bivše Jugoslavije koja je ušla u EU.
Državni tajnik u MVP-u, Hido Bišćević je za list izrazio uvjernje da "Slovenija neće zloupotrijebiti predsjedništvo u Uniji, koje će preuzeti 2008", jer u procesu screeninga, na birokratskoj razini, pojedine zemlje članice mogu iskoristiti utjecaj.
"Među građanima Hrvatske je put dostizanja ciljeva EU, bez jasno određenog vremenskog roka naštetio stupnju potpore ulasku u Uniju. Međutim, evntualno "zeleno svjetlo" iz Bruxellesa bi povećalo entuzijazam u Hrvatskoj", citira Financial Times izvor u hrvatskoj Vladi.
Posebni prilog o gospodarstvu FT je naslovio "Zapad protiv istoka, priča o dvije općine", parafrazirajući Dickensov roman Priča o dva grada u kojem suprotstavlja uspješnu istarsku općinu Buzet bez nezaposlenih s ratom opustošenom općinom Dvor na Uni, u kojoj je zaposleno tek 420 osoba.
U tekstu o turizmu kao važnoj gospodarskoj djelatnosti, britanski list ističe težnju Hrvatske da se profilira u zemlju elitnog turizma navodeći da tu treba više ulagati, ponajprije snažno povećati kapacitete i kvalitetu.
"Istinski luksuz može se pronaći, i to se mora platiti, ali posjetitelji isuviše često pronalaze osrednjost ili nešto gore", piše FT.
U prilogu je i priča o sportu u Hrvatskoj, te se može pročitati intervju sa Slavenom Bilićem, izbornikom naše nogometne reprezentacije. "Vjerojatno se radi o slanom morskom zraku. Najbolji hrvatski sportaši dolaze iz Splita i okolice. Barem tako kažu Splićani." - piše FT na početku Bilićevog intervjua.
Z.A. |