SINGAPUR, Helsinki i Zürich najpametniji su gradovi na svijetu, sudeæi po švicarskoj analizi objavljenoj usred debate o buduænosti urbanog dizajna u postpandemijsko doba.
Od pametnih prometnih kamera i aplikacija za zajednièke vožnje automobilima do nadzora oneèišæenja i besplatnog bežiènog interneta za sve, gradovi diljem svijeta utrkuju se u prihvaæanju tehnologije, ali struènjaci kažu kako je pravo pitanje koliku korist graðani imaju od toga.
"Najpametniji svjetski gradovi ne prihvaæaju novu tehnologiju automatizmom, nego se trude da time stvarno unaprijede živote graðana", kaže Arturo Bris iz švicarskog Instituta za upravljanje razvojem (IMD) koji je drugu godinu zaredom objavio svoj Smart City Index.
Najpametniji gradovi najèešæe nisu prijestolnice zemalja
U ovogodišnjoj analizi ispitano je 13.000 ljudi iz 109 gradova koji su odgovarali na pitanja o uèinku tehnologije u šest podruèja: zdravstvu, sigurnosti, mobilnosti, aktivnostima, prigodama i upravljanju.
Nakon Singapura, Helsinkija i Züricha, do 10. mjesta poredali su se Auckland, Oslo, Kopenhagen, Ženeva, Taipei, Amsterdam i New York.
Na dnu su završili afrièki gradovi Abuja, Nairobi i Lagos. Indeks je pokazao da u mnogim zemljama najpametniji gradovi nisu njihove prijestolnice.
U Španjolskoj je tako Bilbao nadmašio Madrid, a drugi britanski grad po velièini Birmingham napreduje bolje nego London. Bris napominje kako su prioriteti gradova u korištenju tehnologije razlièiti.
U kolumbijskom Medellinu, nekoæ zloglasnom zbog narkokartela, stopa kriminala znaèajno je pala nakon uvoðenja besplatnog bežiènog interneta, što je graðanima olakšalo da prijavljuju zloèine, kazao je Bris.
Covid-19 ubrzao prijelaz prema pametnim gradovima
I premda su mnogi gradovi u svijetu uveli sheme za zajednièke vožnje automobilima kako bi smanjili prometne gužve, u tome je posebno uspješna bila Moskva jer je svim korisnicima car sharinga zajamèila besplatno parkiranje.
Struènjaci kažu da je covid-19 ubrzao prijelaz prema ukljuèivijim, zelenijim, pametnijim gradovima, no Bris predviða i trend okretanja prema manjim gradovima.
"Mislim da se kreæemo prema svijetu u kojem æemo biti raspršeniji. Bit æemo sigurniji ako budemo živjeli u manjim gradovima", rekao je.
Istraživanje je pokazalo i da je teško postiæi da megagradovi postanu pametni.
"Manji gradovi imaju prednost. U sluèaju Singapura, Helsinkija i Züricha, njihova im velièina omoguæuje da znaèajno ulože u tehnologiju dostupnu svim graðanima", rekao je Bris.
