U RASPRAVI o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama Europske unije, održanoj danas u Europskom parlamentu, niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s BiH nazivajuæi ga "sramotnim".
U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grèkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske uæi u Europsku uniju.
Procjene govore da se u BiH nalazi izmeðu sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije treæine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajuæi u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.
Eurozastupnici, pretežito lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeæi njihova prava i ocijenili da je vraæanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani "pushback", "sramotno".
EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske graniène policije, istaknulo je više eurozastupnika.
Portugalka Isabel Santos je u ime kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata, uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog "sramotnih postupaka graniènih policija država èlanica".
"Pushbackovi se više ne mogu tolerirati"
Sophia in't Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeæe da ne èine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i sprijeèili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.
Migranti su nasilno vraæani iz Hrvatske u Bosnu, a "nezakoniti pushbackovi se više ne mogu tolerirati", rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graniènu i obalnu stražu.
Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio "neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjerujem hrvatskoj graniènoj policiji".
Tineke Strik je u ime Zelenih pozvala Komisiju da "okonèa nekažnjivost pushbackova", a èlanice da prestanu žmiriti pred njima", dok je Malin Bjoerk u ime Ljevice rekla da druge èlanice "trebaju Hrvatskoj jasno reæi da neæe uæi u Schengen dok ne prestanu brutalnosti".
Te brutalnosti nisu navodne, ustvrdila je, pozivajuæi se na 1500 stranica svjedoèanstava o njima i zakljuèila da postoje "sramotno nasilje Europske unije na granicama, politika pushbackova i izostanak solidarnosti".
Ressler: Neutemeljeni i politièki motivirani napadi na Hrvatsku
HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanje prema migrantima ustvrdio da je rijeè o "neutemeljenim i politièkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grèku, Frontex, ali u suštini na europsku politiku zaštite granice".
"Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graniènog i institucionalnog kapaciteta Bosne i Hercegovine, ali i u ne uvijek dovoljnom europskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu", nastavio je Ressler.
Ocijenio je da EU treba inzistirati na politièkoj volji i ulaganjima u BiH na jaèanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. "Jedino tako može se izbjeæi neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo", zakljuèio je.
Tonino Picula iz SDP-a je u raspravi ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske "sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dotrajali daytonski sustav".
EU-ova "financijska podrška je potrebna, ali novèana pomoæ neæe riješiti u osnovi politièki problem", upozorio je i napomenuo da "Bosna i Hercegovina, Hrvatska i ostale graniène zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu" u EU.
Povjerenica za unutarnje poslove: Kriza bi se izbjegla da je BiH odgovorno reagirala
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u uvodu rasprave navela da Komisija i hrvatske vlasti vode "stalan dijalog" te da uskoro oèekuje uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.
Kriza s migrantima u BiH je "nepotrebna i mogla se izbjeæi da su vlasti u BiH odgovorno reagirale", rekla je povjerenica te ih pozvala da "pokažu politièku volju i naðu dugotrajna rješenja", ukljuèujuæi uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.
Gradonaèelnik Bihaæa Šuhret Fazliæ prošlog je tjedna odbio moguænost da se ilegalni migranti smjeste u kamp Bira u ovom gradu iako ima najbolje uvjete te je potpuno izgraðen i opremljen sredstvima Unije. Nedavno je potpuno protivljenje smještaju migranata na podruèje Republike Srpske izrazio i predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeæa Europske unije, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias u svom je obraæanju eurozastupnicima ocijenila da stanje na vanjskim granicama "zabrinjava" te da je za trajno rješenje potrebna reforma sustava azila u EU.