ZNANSTVENICI upozoravaju da je krajnje vrijeme da nadlene institucije ozbiljno shvate problem globalnog zagrijavanja koje će imati katastrofalne posljedice po čovječanstvo, pie BBC koji je tu vijest donio pod naslovom "Znanstvenici o klimatskim promjenama: Idioti, pokrenite se".
Umjesto eljenog ograničavanja temperature na razini do 1,5 stupnjeva, znanstvenici su u svom izvjetaju objavili da se temperatura sve vie pribliava razini od 3 stupnja. Znanstvenici strahuju da bi povienje temperature na globalnoj razini moglo ostaviti dalekosene, ubrzane i nezapamćene posljedice na sve aspekte drutva i to u veoma kratkom roku.
Nakon tri godine istraivanja i tjedan dana pregovora između znanstvenika i svjetskih političkih čelnika na summitu u Junoj Koreji, Međuvladini panel o klimatskim promjenama izdao je posebno izvjetavanje o učincima globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Planet u krizi
Saetak izvjetavanja od 33 stranice u određenoj mjeri sadri opis mučnih pregovora između klimatologa koji pokuavaju predočiti rezultate vlastitih istraivanja i političara koji se vie brinu za gospodarstvo i ivotne standarde.
Unatoč neizbjenim kompromisima, na summitu su jasno i glasno definirane njegove ključne poruke. Jim Skea, supredsjednik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, izjavio je: "Prva vana stvar je činjenica da smanjenje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih ima znatno vie pozitivnih učinaka u usporedbi s limitiranjem na 2 stupnja. Ono doista umanjuje utjecaj klimatskih promjena u bitnim aspektima".
"Druga stvar koju je vano naglasiti su velike promjene koje su potrebne ako elimo smanjiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, a koje drastično mijenjaju energetski sustav, metode obrađivanja zemlje, a, u konačnici, i metode prijevoza", dodao je.
Znanstvenici su iskoristili podatke iz svojih istraivanja kako bi političarima predočili ugroenog svijeta koji je u takvo stanje doveo čovjek. Dosad se ovaj problem smatrao rjeivim ako čovjek tokom ovog stoljeća uspije odrati razinu zagrijavanja ispod 2 stupnja.
No, čini se da je stanje mnogo alarmantnije nego to se dosad mislilo. Novo istraivanje pokazalo je da je prekoračenje optimalne temperature od 1,5 stupnjeva blie nego ikad - mogli bismo ga doivjeti za samo dvanaest godina, do 2030. godine.
to moemo učiniti?
Znanstvenici su u izvjetaju također naglasili da sve ove promjene polaze od pojedinca te potiču ljude da promijene svoj stil ivota, da vie koriste javni prijevoz, izbjegavaju avionske letove te kupuju lokalno i sezonsko voće i povrće. Velike je promjene teko postići, ali svatko se mora uključiti u proces spaavanja planeta na kojem ivimo, navode.
"Moda ćete reći da ne moete utjecati na to kako se koristi obradivo zemljiteâ, kae Debra Roberts, druga supredsjednica Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, "ali moete utjecati na ono to jedete, a samim time određujete kako će se pojedino zemljite koristitiâ.
Ističu i kako ograničenje rasta temperature na 1,5 â zahtjeva pet radikalnih koraka:
1. Globalne emisije ugljikovog dioksida moraju se do 2030. godine smanjiti 45 posto u odnosu na razine izmjerene 2010. godine
2. Obnovljivi izvori energije bi trebali pruati 85 posto električne energije u svijetu do 2050. godine
3. Koritenje ugljena trebalo bi se smanjiti skoro na nulu
4. Oko sedam milijuna četvornih kilometara zemlje (područje neto manje od Australije) morat će se koristiti za uzgoj energetskih usjeva
5. Globalne neto emisije trebale bi biti na nuli
Nita od gore navedenog neće biti ni lako, a ni jeftino. Znanstvenici navode da će ograničenje temperature na 1,5 â kotati otprilike 2,4 trilijuna dolara, od 2016. do 2035. godine. Taj se iznos čini golem, ali stručnjaci kau da je zapravo manji od onoga to će trebati platiti za uklanjanje ugljikova dioksida kasnije u ovom stoljeću, ako sad nita ne poduzmemo.
to će se dogoditi ako nita ne učinimo?
Ako se planet zagrije za dva stupnja, prvo će nestati koraljni grebeni, a visina mora će se svugdje u svijetu podići za 10 centimetara. Rast temperature utjecat će i na kiselost oceana te na mogućnost uzgoja itarica, npr. penice i rie. Ledene se kape na polovima tope sve bre i čini se da nam se ubrzano pribliava ono najgore to globalno zagrijavanje donosi, a njegove ćemo posljedice najvjerojatnije osjetiti za vlastita ivota.
Sad je na političarima teka odluka - hoće li nagovoriti svoje birače da su revolucionarne promjene prijeko potrebne ili će sve skupa ignorirati i reći da su znanstvenici u krivu?
Koliko nam je vremena ostalo?
Nije nam uopće ostalo puno vremena, ali odluka je u rukama političkih vođa. Ciljevi na koje su se političari obvezali u Parikom sporazumu vie naprosto nisu dovoljni za zaustavljanje globalnog zagrijavanja. Ako elimo zadrati rast temperature na 1,5 â, moramo djelovati bre i radikalnije. Ovo je godina u kojoj moramo odlučiti to ćemo učiniti, zaključuje BBC.