ZAJEDNO S ubojitim novim koronavirusom, koji je dosad pobio vie od dvije hiljade ljudi, svijetom se proirio i val predrasuda i straha od Kineza - ili naprosto onih koji izgledaju kao Kinezi, iako to nisu.
Kad je Sammi Yang u siječnju dola pred ordinaciju svog liječnika u Berlinu, shvatila je da neto nije u redu kad su joj odmah zabranili ulazak u zgradu. Dok se druge pacijente putalo kroz vrata ambulante, ona je morala čekati vani na hladnoći. Na kraju je liječnik izaao i rekao joj: "Ovo nije osobno, ali..."
"Onda je rekao: 'Ne uzimamo kineske pacijente zbog koronavirusa'", prepričala je Yang BBC-ju: "Nisam imala anse objasniti da sam zdrava." Dodala je da nije nedavno ni putovala u Kinu.
Diskriminacija Kineza, naravno, nije neto novo - sinofobija, kako se obično naziva taj fenomen, dobro je dokumentirana već stoljećima. No stvari nisu tako jednostavne. Načini na koje se strah i zazor od Kineza manifestiraju uslijed ove epidemije otkrivaju kompleksan odnos koji Kina i njeni dravljani imaju s ostatkom svijeta.
Kineze na Zapadu zovu "virus"
Tamo gdje su Kinezi ili Azijati manjina, kao to je slučaj diljem Europe, u Sjevernoj Americi i Australiji, sinofobija se uglavnom bazira na stereotipima o Kinezima kao prljavim i neciviliziranim.
A sada su, zbog koronavirusa koji je izbio u Kini, gdje je i dalje koncentriran najveći dio zaraenih i umrlih, kineski imigranti na Zapadu postali meta novog rasističkog naziva: "virus". Yang kae da je jedna Kineskinja pretučena na ulici kada je uzvratila na dobacivanje da je "virus". Njemačka policija prijavila je napad kao rasistički.
Parlamentarni zastupnik u australskoj saveznoj dravi Zapadnoj Australiji Pierre Yang objavio je na Facebooku 7. veljače fotografije automobila američko-azijatske obitelji koji je vandaliziran, a na parkiralitu ispred njega napisan je grafit: "Virusi, gubite se."
"U ovom tekom periodu trebamo se podsjetiti da naa nacionalna briga treba biti virus, ne Australci određenog porijekla. Ovi kukavički napadi na ljude zbog njihovog rasnog porijekla ne čine nita osim to siju podjele u vrijeme kad bismo se trebali ujediniti", napisao je Yang.
U isto vrijeme, pie BBC, u tabloidima u Francuskoj i Italiji mogli su se vidjeti neumjesni naslovi poput "uta opasnost", "Panda-monium zbog kineskog virusa" i "Kineska djeco, ostanite kod kuće".
>>to su točno kineske "mokre trnice" i zato su izvor ubojitih virusa?
Gađenje, ismijavanje i lane vijesti
Naravno, antagonizmu prema Kinezima pridonijele su i vijesti da su ivotinjski prijenosnik virusa, po svemu sudeći, imi i jo nepoznati posrednik (prema nekim teorijama, zmija ili ljuskavac) i da je izvorite zaraze najvjerojatnije bila takozvana "mokra trnica" u kineskom gradu Wuhanu, na kakvima se inače prodaju ivi primjerci i meso najrazličitijih vrsta ivotinja, često svjee zaklanih - od peradi do divljih ptica, zečeva, takora, cibetki, zmija, lisica, magaraca i drugih. Uslijedile su uobičajene ale i memovi o tome da Kinezi jedu sve to hoda i tako ire zarazu.
U Australiji se na Instagramu proirila lana vijest da su kolačići za sreću, ria i "kineski Red Bull" kontaminirani.
Slična lana vijest koja se proirila je snimka medicinskog osoblja koje provjerava oboljelog od koronavirusa na otvorenom, pri čemu se, tvrdi tvitera koji je podijelio ovu snimku, čuje kako kineska policija puca na one koji pokuavaju pobjeći iz karantene. Ustvari se radilo o vatrometu za kinesku Novu godinu.
>>Sve je vie lanih vijesti i teorija urote o koronavirusu, ovo su najrairenije
Uz to su vezane i lane vijesti, poput one da su se Kinezi zarazili koronavirusom jedući juhu od imia - na temelju snimke koja je napravljena 2016., i to ne u Kini, već je kineska blogerica iz snimke bila u arhipelagu Palau. No da su kineske "mokre trnice", nazvane tako zbog krvi koja se prolijeva klanjem ivotinja na njima, itekako stvaran sanitarni i zdravstveni problem, potvrđuje i kineska privremena zabrana njihovog rada i veliki pretres posljednjih tjedana u kojem je zaplijenjeno 40 hiljada divljih ivotinja, a uhapeno gotovo 700 ljudi.
U međuvremenu se na Twitteru proirio heteg "Je ne suis pas un virus" (fra. "Ja nisam virus"), po uzoru na poznati heteg "Je suis Charlie", koji kineski imigranti u Francuskoj dijele kako bi ukazali na rasizam kojem su izloeni.
Strah od epidemije i strah od kineske dominacije
Podsjetimo, iako kod nas nije jo zabiljeen nijedan slučaj koronavirusa, osoblje kineskih restorana u Splitu poalilo se na pad prometa, ali i uznemiravanje i prijetnje preko telefona. A turisti iz Tajvana čak su počeli nositi natpis "nismo Kinezi" kako ih ljudi ne bi izbjegavali.
I u Italiji su Kinezi navodno izloeni maltretiranju, uključujući djecu u kolama, a mnogi kineski restorani su zatvoreni zbog pada prometa. Jedan talijanski Kinez reagirao je na to svojevrsnim performansom, stojeći na ulici u Firenzi s natpisima "Io non sono un virus" (Nisam virus) i "Hug a Chinese" (Zagrli Kineza).
S druge strane, antikineska retorika prisutna je i u Aziji, no strahovi su u ovom dijelu svijeta jo dublji, zahvaljujući specifičnim povijesnim i geopolitičkim okolnostima u tom dijelu svijeta. Lajtmotiv koji se protee kroz reakciju na epidemiju je strah od Kineza koji preplavljuju manje susjedne zemlje i ire zarazu u njima. Strah od epidemije mijea se s mnogo starijim strahom od kineske dominacije.
Tako su u Singapuru i Maleziji stotine hiljada ljudi potpisale peticiju kojom trae potpunu zabranu ulaska u ove zemlje. Obje zemlje su zaista uvele neki oblik zabrane ulaska. U Japanu neki na drutvenim mreama nazivaju Kineze "prljavima" i "bioteroristima". I tu se paranoja zbog epidemije nadovezala na iritaciju neuljudnim ponaanjem dijela kineskih turista.
U Indoneziji se pak iri teorija zavjere da Kinezi ele zaraziti muslimane, to se pak nadovezuje na bijes zbog zatvaranja vie od milijun muslimanskih Ujgura, kineskih dravljana, u "kampove za reedukaciju" u zapadnoj kineskoj provinciji Xinjiang.
Teorije zavjere o virusu kao oruju koje je procurilo ili puteno iz biolaboratorija u Wuhanu jo su zastupljenije u Aziji pa je tako u Junoj Koreji video na YouTubeu koji propagira tu teoriju postao viralan.
"Na Zapadu se Kinu vidi kao daleku i izoliranu pa sinofobija tamo uglavnom proizlazi iz nepoznavanja. Ali u Aziji, i posebno u jugoistočnoj Aziji, ona proizlazi iz predobre upoznatosti", komentirao je za BBC profesor Donald Low iz Hong Konga, specijalist za kinesku politiku.
Sjena Kine koja pada na susjedne zemlje see od stoljeća sukoba, teritorijalnih razmirica i valova kineske imigracije. U novije vrijeme agresivno kinesko investiranje u regiji i diljem svijeta u isti mah se pozdravlja i izaziva strah od ekonomskog iskoritavanja i dominacije. Antikineski sentimenti sve su jači čak i u Singapuru i Hong Kongu, gdje mjesecima traju prosvjedi za veću autonomiju od Pekinga, iako je i tu stanovnitvo etnički kinesko.
>>Je li kineski predsjednik Xi znao za epidemiju puno prije nego to se mislilo?
Strahopotovanje i prezir
Ustvari, stav prema Kini najbolje se moe opisati kao mjeavina "strahopotovanja i prezira", smatra prof. Low. U isto vrijeme "postoji nevjerojatno divljenje prema onome to Kinezi mogu napraviti, kao to je izgradnja bolnice u nekoliko dana", ali i "prezir prema njihovoj nemogućnosti da zaustave stvari kao to su trgovina divljim ivotinjama ili da budu funkcionalno transparentni".
>>Kineske lai o smrti hrabrog liječnika neugodno podsjećaju na Ruse i Černobil
Kineski dunosnici, barem oni lokalni, već su priznali da su bili prespori u reagiranju na početne slučajeve zaraze, a posebnu ogorčenost u Kini i izvan nje izazvao je tretman liječnika koji je umro od koronavirusa. Dr. Li Wenliang je među prvima upozorio na zarazu koja nalikuje na SARS, da bi ga policija upozorila da će biti kanjen ako nastavi iriti "dezinformacije".
Mnoge kineske aktivnosti, od gospodarske pijunae i krađe intelektualnog vlasnitva preko teritorijalnog posezanja u Junom kineskom moru do masovnog nadgledanja i online-cenzure vlastitih građana, itekako daju povoda.
"Oni ele biti voljeni, ali u isto vrijeme ele da ih se boje", zaključuje prof. Low. Pa ipak, ne treba zaboraviti da i kineski rivali često potiču sinofobiju - prije svega SAD, koji ima dugu povijest s retorikom o "utoj opasnosti".
"Sad kad se Kinu vidi kao izazivača američkoj hegemoniji, gotovo svaki aspekt onoga to kineska vlada radi snano se kritizira. A posljedica je to mnogi ljudi diljem svijeta to pokupe i to se nadovezuje na povijesno ukorijenjenu sinofobiju", smatra profesor sociologije iz Hong Konga Barry Sautman.
Kineski mediji estoko su reagirali na primjetni trend sinofobije. Istaknuti voditelj Liu Xin s dravne televizije CGTN opisao je takav odnos kao "udaranje Kine dok je na tlu". Peking je čak slubeno kritizirao SAD zbog "stvaranja i irenja straha" kroz "nepotrebnu" zabranu ulaska kineskim dravljanima. A dok epidemija ne posustane, teko da će nestati i netrpeljivost prema Kinezima.