NAKON što je američki predsjednik Donald Trump ušao u iznenadni trgovinski rat s Kanadom, a u isto vrijeme se trudi postati veliki prijatelj Sjevernoj Koreji, zemlji koja ima nuklearno oružje, Kanađani su postavili zanimljivo pitanje - koliko brzo možemo napraviti atomsku bombu?
Naime, u kanadskom listu National Post osvanuo je članak s naslovom "Koliko brzo Kanada može napraviti atomsku bombu". Autor Tristin Hopper kao povod za takvo pitanje navodi upravo ideju da bi Kanađani, u svjetlu ponašanja američkog predsjednika prema Kanadi i Sjevernoj Koreji, možda trebali razmisliti o tome da i sami nabave nuklearno oružje ako žele da ih Trump doživi malo ozbiljnije nego u zadnje vrijeme.
No, članak počinje jasnom ogradom od ideje da bi Kanada trebala takvo što napraviti, te ističe da svi izvori citirani u priči misle da je kanadska nuklearna bomba "nevjerojatno grozna ideja" koja je "loša za svakoga i na svaki način".
"Vaš svijet bi se promijenio"
U članku se navodi kako je za Kanađane, koji su pratili Trumpov trgovinski rat i svađu s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom nakon nedavnog propalog sastanka G7, ali i sastanak Trump - Kim u Singapuru te Trumpovo salutiranje sjevernokorejskim generalima i izjavama u kojima je hvalio Kim Jong-una, prirodno pitanje: A što ako i mi nabavimo nuklearno oružje?
"Vaš svijet bi se promijenio", rekao je za National Post Mitchell Reiss, bivši ravnatelj za planiranje politika u američkom State Departmentu.
Taj čin bio bi promatran kao toliko nepotrebno provokativan da bi vrlo vjerojatno rezultirao izbacivanjem Kanade iz NATO-a. Kanadska atomska bomba također bi značila kršenje cijelog niza međunarodnih sporazuma. Čim bi se informacija o tome da Kanada radi na nuklearnom oružju pročula, Otava bi se mogla pozdraviti s cijelom mrežom savezništava i trgovinskih partnerstava, navodi se u članku.
Nuklearna Kanada "promijenila bi nacionalni karakter i način na koji svijet vidi Kanadu", dodao je Reiss.
Kanadska nuklearna bomba jest moguća
No, unatoč svemu tome, kanadska nuklearna bomba zaista jest moguća. Kanada je, naime, članica uskog kruga zemalja koje ne posjeduju nuklearno oružje, ali bi ga mogle proizvesti relativno lako - ako to požele, piše National Post.
Ta činjenica je bila istinita još od 1950-ih. Kanada je, naime, bila ključna zemlja partner u Projektu Manhattan, u kojem su Sjedinjene Države uspješno proizvele atomsku bombu tokom Drugog svjetskog rata.
Kanadska tehnologija također je bila ključna u naporima još jedne zemlje da proizvede nuklearno oružje. Indija je 1974. detonirala svoje prvo nuklearno oružje koristeći plutonij koji je proizveden u doniranom reaktoru koji je dobila upravo od Kanade.
No, Kanađani se nisu nikad ozbiljnije pozabavili idejom proizvodnje vlastite nuklearne bombe.
To ne znači da se nuklearno oružje nije nikad nalazilo u Kanadi. Naime, u 20-godišnjem periodu tokom Hladnog rata u kanadskim vojnim bazama je, za slučaj otvorenog rata sa Sovjetskim savezom, bilo smješteno oko 200 američkih nuklearnih bojevih glava. Od 1984. u Kanadi nema nikakvog nuklearnog oružja. Te je godine, naime, Kanada vratila nuklearne bojeve glave SAD-u.
Kanada ima (gotovo) sve što joj treba za atomsku bombu
Na površini se čini da Kanada ima sve što joj je potrebno za izgradnju atomske bombe - dovoljno uranija, dovoljno inženjera i snažan sektor nuklearne energije. Najveća nuklearna elektrana na svijetu nalazi se upravo u Kanadi.
Ono što Kanadi nedostaje su pogoni za proizvodnju nuklearnog goriva, odnosno plutonija ili obogaćenog uranija, piše National Post.
John Luxat, ravnatelj kanadskog Centra za napredne nuklearne sisteme, rekao je Postu kako bi Kanadi trebale "godine" da razvije vlastita nuklearna oružja.
"Znanje koje je Kanada pribavila u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, iako značajna, uvijek su bila fokusirana na komercijalnu primjenu nuklearne energije i zapravo nam ne daje neku veliku prednost u smislu resursa i vremena koje je potrebno da izgradimo komplekse s nuklearnim oružjem", rekao je Luxat.
Potrebni su im skupi kompleksi centrifuga
Kako bi obogatila uranij, Kanadi bi trebali izuzetno skupi kompleksi centrifuga za čiju su izgradnju potrebni posebni materijali, poput aluminija vrlo visoke izdržljivosti. Samim činom kupovanja takvih materijala, Kanada bi dala do znanja međunarodnoj zajednici na čemu radi.
Sjeverna Koreja i Iran su, primjerice, izbjegli taj problem kupnjom potrebnih materijala na crnom tržištu te zatvaranjem vrata međunarodnim inspektorima. Čak i kad bi to napravila, dodao je Luxat, "Kanadi bi trebalo puno godina za uspostavljanje potrebnog postrojenja".
Kanada ima mogućnost izgradnje objekta za odvajanje plutonija u svojim ogromnim zalihama potrošenog nuklearnog goriva. "Samo 1 posto potrošenog goriva je plutonij tako da bi se morale obraditi tone goriva kako bi se stvorio plutonij za nuklearno oružje", kazao je Leonard Spector iz centra za sprječavanje širenja nuklearnog oružja u Washingtonu.
Jedini način je ilegalna kupovina
To zahtijeva puno vremena i bilo bi to teško sakriti od javnosti. Prema riječima Spectora, sve potrošeno nuklearno gorivo je pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Ukratko, jedini način na koji Kanada može u tajnosti može razviti atomsku bombu bio bi ilegalnom kupovinom nuklearne tehnologije.
SAD se kroz povijest pokazao kao veliki protivnik širenja nuklearnog naoružanja, čak i kad se radi o njegovim saveznicima. Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća pritisak SAD-a je bio ključan za zaustavljanje švedskog nuklearnog programa naoružanja.
Kad se govori o Kanadi, problem je i u njezinoj vojsci koja nije opremljena za bilo kakve zadatke s nuklearnim oružjem. Bilo kakav pokušaj razvijanja nuklearne bombe i njezine upotrebe bio bi odgođen samom činjenicom da ona mora veličinom odgovarati na kanadski bombarder CF-18. Kanada nema bombardera koji bi mogli nositi nuklearne glave niti projektile dugog dometa, a isto je i s podmornicama.