MASOVNE migracije ljudi nedvojbeno su najveća priča naeg vremena, a The Guardian donosi tekst o tome kako se definiraju pojedine kategorije ljudi koji odlaze iz svoje domovine te problematizira pitanje trenutne migrantske krize.
Migranti, iseljenici, traitelji azila, izbjeglice, IRO - koja je razlika?
Ovi termini često su pretrpani značenjima, odnosno koriste se pogreno kako bi sugerirali određene motive ili priču koja se iza njih skriva.
Prema UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, razlika između izbjeglica i traitelja azila je jasna. Traitelj azila napustio je svoju domovinu te trai zatitu od progona, a izbjeglici je takva zatita već pruena.
Izbjeglice imaju pravo na međunarodnu zatitu, dok je traenje azila ljudsko pravo kojim se garantira da svatko moe ući u drugu zemlju i zatraiti azil.
Interno raseljene osobe (IRO, tokom Domovinskog rata u Hrvatskoj se koristio termin prognanici) su oni koji bjee unutar svoje domovine; izbjeglice koje nisu u mogućnosti ili ne ele prijeći granicu.
Kad je riječ o migrantima, definicije su dosta nejasne. Neki smatraju da je migrant onaj koji je na putu u potrazi za boljim ivotom. No ako ta osoba bjei od neimatine i gladovanja kako bi preivjela, je li ona migrant ili izbjeglica?
Međunarodna organizacija za migracije (The International Organization for Migration - IOM) stoga definira migranta kao bilo koju osobu koja se kreće prelazeći međunarodne granice ili boraveći unutar drave neovisno o svom legalnom statusu i o tome je li kretanje dobrovoljno ili ne, to mu je uzrok te kolika je duljina boravka.
Iseljenik je slabo definiran pojam koji zapravo označava bilo koga tko ivi izvan zemlje u kojoj se rodio. No u praksi to je postala oznaka za migrante iz bogatih zemalja.
-->
Koliko ih ima sveukupno i po kategorijama?
Trenutno svjedočimo najvećim zabiljeenim migracijama. U 2017. godini oko 258 milijuna ljudi, ili jedna od 30 osoba, ivjeli su izvan drave u kojoj su se rodili.
U 2000. godini bilo ih je 173 milijuna, a prema projekcijama iz 2003., pretpostavljalo se da će do 2050. godine biti 230 milijuna internacionalnih migranata. Prema posljednjim projekcijama, do 2050. godine bit će 405 milijuna međunarodnih migranata.
No ni ti podaci nisu u potpunosti precizni. Sredinom 2017. godine bilo je 25,9 milijuna izbjeglica i traitelja azila. No registrirane izbjeglice predstavljaju tek dio ukupnog broja onih koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog različitih razloga, od rata do prirodnih katastrofa.
Sveukupno, najmanje 66 milijuna ljudi prisilno je izmjeteno, a od toga je oko 40,3 milijuna IRO-a.
to se tiče iseljenika, procjene se poprilično razlikuju. State Department procjenjuje da oko 9 milijuna građana SAD-a ivi izvan domovine, u Britaniji ih je oko 5 milijuna.
I konačno, oko deset milijuna ljudi je bez domovine, odnosno bez ikakvog oblika dravljanstva.
Koje drave primaju najvie migranata, a iz kojih zemalja odlazi najvie ljudi?
Prema podacima IOM-a, SAD, Njemačka, Rusija, Saudijska Arabija i Velika Britanija zemlje su s najvie migranata u 2015. godini. U SAD-u je oko 46 milijuna ljudi koji su rođeni izvan drave, a u Njemačkoj oko 12 milijuna.
Indija, Meksiko, Rusija, Kina i Banglade su zemlje odakle odlazi najvie ljudi. Skoro polovica međunarodnih migranata dolazi iz Azije, iako je jo uvijek za ljude iz Azije i Afrike uobičajenije da se sele unutar svojih kontinenata.
Koje zemlje imaju najvie izbjeglica i gdje one odlaze?
Povijesno gledajući SAD je primio vie izbjeglica nego sve druge zemlje zajedno, iako se posljednjih godina taj broj smanjuje. U 2016. godini SAD je primio 85.000 izbjeglica. Te godine tadanji predsjednik Barack Obama obvezao se primiti 110.000 izbjeglica u 2017. godini, 57 posto vie nego 2015.
No novi predsjednik Donald Trump u 2017. godini smanjio je tu brojku na 45.000. Prema podacima International Rescue Committee, SAD će ove godine primiti tek 21.292 izbjeglice.
Suprotno tome, neke od najsiromaniji i najnestabilnijih zemalja kao to su Jordan, Libanon, Pakistan i Uganda sada su dugoročna utočita za najveći broj izbjeglica
Prema podacima UNHCR-a, Turska je trenutno vodeći domaćin u prihvaćanju izbjeglica, u zemlji ih ima 3,5 milijuna. Slijede Uganda i Pakistan koje obje imaju 1,4 milijuna.
Sveukupno 57 posto izbjeglica dolazi iz samo tri zemlje: Sirije (6,3 milijuna), Afganistana (2,4 milijuna) i Junog Sudana (2,3 milijuna). Istovremeno Kolumbija je domaćin najvećem broju IRO-a - u 2017. godini bilo ih je 7,6 milijuna.
No brojne izbjeglice ne ulaze u slubene statistike. Primjerice, slubene brojke obično ne uključuju palestinske izbjeglice jer one ne spadaju u UN-ovu klasifikaciju. Kad je donesena konvencija 1951. godine za njih je napravljen poseban dogovor kako bi se izbjeglo ono to se upravo dogodilo: trajno prihvaćanje njihove izmjetenosti. Broj palestinskih izbjeglica varira ovisno o izvoru, ali se pretpostavlja da ih ima između 5,3 i 6,5 milijuna, otprilike svaka treća izbjeglica je iz Palestine. SAD je prolog mjeseca objavio da ukida financiranje glavnog programa za palestinske izbjeglice.
Koliko dugo ljudi ostaju izbjeglice i IRO?
Ne samo da se broj izbjeglica i migranata podcjenjuje već se to čini i s vremenom koje ti ljudi provedu raseljeni, odnosno u tzv. privremenim situacijama.
Palestinske izbjeglice koje su bile prisiljene napustiti svoje domove 1948. godine jo uvijek ive u kampovima u Siriji, kao i eritrejske i etiopijske izbjeglice koje od sredine ezdesetih ive u kampovima u Sudanu te afganistanske izbjeglice koje su u pakistanskim kampovima od sovjetske invazije 1979. godine.
Osim toga, mnoge zemlje iz kojih je velik broj ljudi prisiljen napustiti teritorij zbog rata, kao to su Sirija, Juni Sudan, Irak i Jemen, ujedno su i same domaćini velikom broju interno razmjetenih osoba.
Kakav je politički odgovor na njihovu situaciju?
Migracije su politički neprihvatljivije nego ikad u vremenu od kraja Drugog svjetskog rata. Antiimigracijski odgovori vlada diljem Europe, Amerike i Australije poslali su jasne znakove dravama na granicama da mogu izgraditi zidove i otjerati one koji trae sigurnost.
Osim toga, postoji dodatna komplikacija koja se tiče onih koji bjee od prirodnih katastrofa kao to su poplave ili opustinjavanje. Konvencija iz 1951. godine ove ljude ne smatra izbjeglicama, no kako je Bill Frelick iz Human Right Watcha rekao: âAko je nečiji ivot u opasnosti, uistinu ne bi trebalo biti vano je li to zbog oruja, poplave ili potresa."
Postoji li zemlja koja se pozitivno ističe u ovom vrtlogu zbivanja? Naalost, stručnjaci kau da ne.
âNe znam ni za jednu zemlju koju bih mogao izdvojiti kao primjer i reći: âOni to dobro rade.â Moe se reći da su neki aspekti negdje bolji nego drugdje. Velika Britanija se vjerojatno moe smatrati boljom u odnosu na ostale. No na odgovor na traitelje azila nije u potpunosti dobar i općenito se s vremenom srozava", rekao je Frelick.
Kada krijumčarenje stupa na scenu?
Neprijateljski stav prema migracijama rezultirao je dramatičnim smanjenjem legalnih puteva u posljednjih dvadeset godina to je dovelo do porasta krijumčarenja ljudi. Sada se pretpostavlja da je to posao vrijedan 150 milijardi dolara svake godine.
Najvie se ljudi krijumčari na području od juga prema sjeveru Amerike (pretpostavlja se da godinje u SAD uđe oko 3 milijuna ilegalnih migranata), od Afrike i Bliskog istoka do Europe te od june Azije do Europe.
Smrtni slučajevi uobičajeni su u ovom poslu. Prema podacima IOM-a, skoro 30.000 ljudi umrlo je tokom puta u posljednjih pet godina, a najvie je slučajeva zabiljeeno na Mediteranu, u sjevernoj Africi i Srednjoj Americi.