Koliko je realno da Rusija plati odštetu Ukrajini?























TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

Koliko je realno da Rusija plati odštetu Ukrajini?

*
Koliko je realno da Rusija plati odštetu Ukrajini? Koliko je realno da Rusija plati odštetu Ukrajini?
Foto: EPA

REZOLUCIJA Opće skupštine UN-a poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja. Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamjenu za pristanak na isplatu reparacija, piše Deutsche Welle.

Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svjetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju uvjeriti da plati ratnu odštetu za štetu koju je njezina vojska počinila u susjednoj zemlji. Rezolucija Opće skupštine UN-a kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. studenog 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su bile suzdržane.

U rujnu je ukrajinski premijer Denis Šmihal procijenio direktnu fizičku štetu koju je do sada pretrpjela ta zemlja kao rezultat rata na 326 milijardi američkih dolara. Svotu su verificirali stručnjaci Svjetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Bruxellesu. Ona će se vjerojatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je "pravno beznačajan", kaže ruski predstavnik pri UN-u Vasilij Nebenzja.

Kada se isplaćuju reparacije?

Reparacije su ustvari kompenzacije koje država vrši za štetu prouzročenu njezinim kaznenim djelima. Stručnjak za međunarodno pravo, Paul Gragl sa Sveučilišta u Grazu, objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.

Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnje Njemačko Carstvo nakon njegovog poraza u Prvom svjetskom ratu 1918. godine. Postojala su potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, koja je trebalo isplaćivati desetljećima. Savezna Republika Njemačka, kao pravni nasljednik Njemačkog Carstva, posljednji transfer izvršila je 2010. Njemačka je i nakon Drugog svjetskog rata morala plaćati reparacije saveznicima.

Postoji nekoliko drugih primjera reparacija u modernoj povijesti. To uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990./91. Temelj za isplate bile su rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. One se smatraju presedanom, što je također naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Općoj skupštini UN, kaže Paula Rhein-Fischer s Akademije za europsku zaštitu ljudskih prava Sveučilišta u Kolnu, prenosi Deutsche Welle.

Kako bi Rusija mogla biti natjerana na isplatu odštete?

Rezolucije Opće skupštine UN-a nisu pravno obvezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Gragl. "To izražava političku namjeru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna popravi tu štetu", rekao je Gragl.

Paula Rhein-Fischer također govori o političkom signalu. Rusiju se teško može uvjeriti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. "Postoji problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih naroda (čije su odluke pravno obvezujuće - nap. urednika). On ima nadležnost samo ako su se obje države složile da postanu stranke u postupku. Jedan sud već se bavi tužbom Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali u tom slučaju će isplata odštete biti ograničena", smatra ova stručnjakinja.

Pravno obvezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao donijeti Međunarodni kazneni sud (MKS) u Haagu, smatra Rhein-Fischer. "On može suditi pojedincima za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije, pri čemu MKS (ICC) ne može suditi o zločinu agresije ruskih dužnosnika. Jer za suđenje o takvim zločinima potrebna bi bila rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koju bi Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti blokirala vetom. U razgovoru je zato uspostava posebnog tribunala", kaže Rhein-Fischer.

Optužbe protiv ruskih čelnika za druga kaznena djela koja spadaju u nadležnost suda u Haagu su već pod sudskom istragom, ali bi istrage mogle potrajati još dugo.

Prema stručnjakinji Rhein-Fischer, treća instanca koja bi teoretski mogla obvezati Rusiju da plati reparacije je Europski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se 2022. povukla iz Vijeća Europe i od tada ne podliježe presudama Europskog suda za ljudska prava. Od njezinog isključenja iz Vijeća Europe u rujnu 2022. Rusija nije više ni ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima. Sud bi jedino mogao naložiti Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između veljače i rujna 2022., objašnjava Paula Rhein-Fischer.

Ruska imovina kao reparacije?

Trenutno se razgovara i o tome bi li ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija Moskvi mogla biti iskorištena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcioniranih ruskih kompanija, imovini privatnih subjekata i deviznim rezervama Ruske središnje banke.

"Naravno da postoji pravna razlika između zamrzavanja imovine i konfisciranja imovine", kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl. "Zamrzavanje znači da se ovo događa samo privremeno." Konfisciranje ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguće bez pravnog temelja, smatra Rhein-Fischer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji kod domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.

Mirovni ugovor kao idealno rješenje

Po mišljenju Rhein-Fischer, ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično s pravne točke gledišta. Mirovni ugovor između strana u kojem se Rusija obvezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzročila je idealan. "Ali, nažalost, to je malo vjerojatno u trenutnoj situaciji", kaže ona.

2 (1 + 1)





 



OBNOVI SADRŽAJ

IZVORNI LINK

INDEX.HR











OSTALE VIJESTI
Više od 15.300 mrtvih, Turci bijesni na Erdogana. "Čini se da je prekasno..."
Preživio je potres u Siriji. "Bio je to užas koji se ne može opisati. Očaj i strah"
Pao Wall Street
Zelenski ide u Bruxelles. SAD: Srbiji je u interesu uvesti sankcije Rusiji
Erdogan o reakciji vlasti na potres: Da, nije sve bilo savršeno. Pogledajte uvjete
Biden: U SAD-u ove i iduće godine neće biti recesije
Dvije žene spašene u Turskoj nakon 62 sata ispod ruševina
Kongres: Putnici koji dolaze u SAD više ne moraju biti cijepljeni protiv korone
Musk najavio da će se uskoro vratiti pristup Twitteru u Turskoj
Njemački kancelar: Ukrajina pripada europskoj obitelji
Preko 12.000 mrtvih. 16 preživjelih beba ostalo siročad, još ima krikova iz ruševina
Na ovom letu je 16 beba. Preživjele su potres i ostale bez roditelja
Zelenski sletio u Pariz i sastao se s Macronom i Scholzom. Evo što su mu obećali
Zelenski u Parizu s Macronom i Scholzom. Macron: Vodit ćemo vas do pobjede
U pozadini korupcijske afere koja trese Ukrajinu stoji ozbiljan politički sukob
Ministar vanjskih poslova BiH: Novo Vijeće ministara zakazalo u pomoći Turskoj
Pao Twitter u Turskoj. Misli se da su razlog kritike na reakciju vlade na potres
Von der Leyen: EU će u ožujku organizirati donatorsku konferenciju za Tursku i Siriju
Al-Asadova savjetnica: Sva zapadna pomoć ide u Tursku, nama ne dolazi ništa
Hrvatski veleposlanik u Turskoj: Od ponedjeljka je bilo još 700 naknadnih potresa







SVASTARIJE

Al-Asadova savjetnica: Zapad šalje pomoć samo na područja gdje vladaju pobunjenici

Bus se zabio u vrtić u Kanadi, poginulo dvoje djece. Svjedok: Vozač je samo vrištao

Poplave od ledenih jezera prijete 15 milijuna ljudi. Ove 4 države su najugroženije

Umro je Ćiro Blažević

Potres u Turskoj i Siriji pogodio milione izbjeglica

Charlie Hebdo objavio karikaturu o potresu, izazvao bijes turske javnosti

Na ulicama Turske nakon potresa mrtva tijela, raste bijes zbog pomoći

Bosanac u Belgiji ubio bivšu ženu i dvoje male djece pa počinio samoubojstvo

VIDEO Ovako nakon potresa izgleda cesta između Gaziantepa i Adane

VIDEO Stižu nove snimke iz Turske. Novinar javljao o potresu, zgrada se srušila


osmrtnicama ba



smrtovnice