OD 2006. Zaklada Bertelsmann svake dvije godine procjenjuje oko 140 zemalja na temelju toga razvijaju li se prema demokraciji ili autokraciji. Trenutna studija pokazuje, autokracije su sada u većini, pie u analizi DW.
Same brojke su otrenjavajuće, prema novoj studiji, kvaliteta demokracije pogorala se u posljednjih 20 godina u 137 zemalja koje se mogu opisati kao zemlje u razvoju ili kao tzv. zemlje u usponu. Prema "Indeksu transformacije Zaklade Bertelsmann", sada imamo 63 demokracije naspram 74 autokracije, odnosno drava u kojima nema slobodnih izbora niti funkcionalne pravne drave.
Samo u posljednje dvije godine, obiljeene novom geopolitičkom situacijom, ruskim agresorskim ratom na Ukrajinu i pandemijom koronavirusa, izbori u 25 zemalja bili su manje slobodni i poteni nego prije. Sloboda izraavanja i sloboda tiska su sve vie ograničene u 39 zemalja.
Na predstavljanje Indeksa transformacije Fondacija je pozvala i njemačkog kancelara Olafa Scholza. S obzirom na to da je desničarski populizam u porastu i u Njemačkoj, Scholz je rekao da je zadovoljan to su stotine hiljada ljudi nedavno zbog toga izlazile na ulice. âTo nije dolo odozgo ili od stranaka. Moramo razmiljati o obrani demokracije, i to nije igra, to se ne radi na internetu, vecĚ smo to mi. Demokraciju moramo mi sami zatititiâ, rekao je.
"Pandemija je pogorala efekte"
Sabine Donner jedna je od autorica studije. Ona za DW govori o učinku koji je pandemija koronavirusa, s policijskim satom i privremenim smanjivanjem građanskih sloboda, imala na demokratski razvoj: âPandemija je bila prilika da se jo vie ograniče prava i da se jo vie moći koncentrira na vlade. Ali u osnovi, pandemija nije stvorila probleme koji već nisu postojali."
Prema Zakladi Bertelsmann, studija je najveće i najopsenije istraivanje te vrste. Studija se temelji na 5000 stranica izvjetavanja o zemljama koje zaklada sastavlja uz pomoć 300 stručnjaka, sveučilita i think tankova u oko 120 zemalja. Ispituje se stanje demokracije, gospodarski razvoj i djelovanje vlade. Sve tri kategorije trenutno su na povijesno najnioj razini.
Pozitivan trend, postojeće demokracije se polako bude
No, Sabine Donner ne eli očajavati, unatoč svim negativnim izvjetajima. Ona primjećuje da u etabliranim demokracijama raste svijest da svijet postaje sve manje slobodan: âU posljednje dvije do četiri godine, građani i vlade, demokratske drave, uključujući i nas ovdje u Njemačkoj, postali su oprezniji u pogledu izazova koji proizlaze iz autokracije. A ti izazovi su znatno snaniji nego prije deset godina. Ali mislim da smo sami za to krivi."
Jesu li demokracije prespore i nefleksibilne?
Autoritarni vladari vole svoje postupke opravdavati tvrdnjom da su demokracije preglomazne, nedovoljno fleksibilne i da vie ne mogu drati korak s globalnom konkurencijom. Studija se suprotstavlja ovim tvrdnjama, ako procijenite djelotvorno djelovanje vlade, poput djelovanja u pandemiji, onda su loe organizirani i korumpirani reimi poput Kambode, Venezuele ili Zimbabvea proli najgore. Svih 45 zemalja s najniom učinkovitoću ne spadaju u demokracije.
Kako smatra Sabine Donner, činjenica da se autokracije ne ponaaju razboritije od demokracija u kriznim vremenima također je vidljiva u ponaanju Kine tokom pandemije: âVidjeli smo to u pandemiji korone, kada je postalo jasno da stroge karantene ne funkcioniraju. I vidjeli smo da je bilo velikih prosvjeda, unatoč svoj represiji. Ne samo da je u autokraciji tee prepoznati pogrene postupke, nego ih je tee i ispraviti, a autokracije mogu biti i pod pritiskom jer stanovnitvo nije zadovoljno rezultatima", tvrdi.
Građanske inicijative su ključne
Građanske aktivnosti ljudi koji podravaju slobodne izbore, slobodu tiska i podjelu vlasti ostaje ključno kada je u pitanju suzbijanje autokratskih tendencija. Ako ovdje postoji kontinuirani pritisak, obrana od autokratskih tendencija moe biti uspjena. U studiji se kao primjeri navode nedavni izbori u Keniji i Zambiji te u Poljskoj i Moldaviji.
Kulturni ili vjerski utjecaji igraju manju ulogu. Drugim riječima: mogu li muslimanske zemlje poput onih u Zaljevskoj regiji same potisnuti autokratske tendencije? âNe znam zato to ne bi uspjelo. Uzmimo Tajvan ili Junu Koreju, kojima se dugo upravljalo autokratski i koji su se u početku ekonomski modernizirali. A sada su vrlo stabilne i uspjene demokracije. Ne postoji automatski mehanizam koji to sprječava", kae Sabine Donner.
Pozitivni primjeri: Juna Koreja, Kostarika, Čile, Urugvaj
Tako ni ne čudi glavni zaključak studije: sve zemlje zapravo jo uvijek najbolje prolaze ako u njima vlada demokracija i vladavina prava. U priopćenju koje prati objavu Indeksa transformacije 2024. o dravama poput June Koreje, Kostarike, Čilea, Urugvaja i Tajvana. âUsidrene u vladavini prava, strateki orijentirane, njihova javna uprava ne samo da osigurava dobre rezultate u obrazovanju i zdravstvu i u poboljanju ivotnog standarda, nego i kad je u pitanju jačanje demokracije", govori se u izvjetaju.
A tamo gdje demokracija već funkcionira, vlade, prema studiji, moraju traiti konsenzus od najirih mogućih skupina stanovnitva i to vie nego prethodnih godina. Čak i ako to postaje sve tee u klimi koja se sve vie polarizira.