VIDEO objavljen u prosincu 2020. prikazuje dvojicu elegantno odjevenih Rusa kako pijuckaju amerièki viski i razgovaraju o ubijanju Ukrajinaca.
"Ja sam nacist. Ja sam nacist. Neæu reæi da sam nacionalist, domoljub, imperijalist i tako dalje. Reæi æu to otvoreno - ja sam nacist", rekao je jedan od muškaraca, Aleksej Milèakov, koji je bio u fokusu videa objavljenog na ruskom nacionalistièkom YouTube kanalu.
"Morate razumjeti da osjeæate uzbuðenje lova kada ubijete osobu. Ako nikada niste bili u lovu, trebali biste probati. Zanimljivo je", rekao je Milèakov.
Osim što je ozloglašeni i priznati nacist, poznat po ubojstvu šteneta i razmetanjem time na društvenim mrežama, Milèakov je šef ruske paravojne skupine poznate kao Rusiè, koja otvoreno prihvaæa nacistièku simboliku i radikalne rasistièke ideologije. Milèakov i njegova skupina vjerodostojno su povezani sa zloèinima u Ukrajini i Siriji, prenosi Radio Slobodna Europa.
Zajedno s èlanovima Ruskog imperijalnog pokreta, ova skupina bjelaèkih supremacista, koju su Sjedinjene Amerièke Države prije dvije godine proglasile globalnom teroristièkom organizacijom, jedna su od nekoliko desnièarskih skupina koje se aktivno bore u Ukrajini, odnosno suraðuju s redovnom ruskom vojskom ili saveznièkim separatistièkim postrojbama.
Prema povjerljivom izvještaju njemaèke Federalne obavještajne službe, do kojeg je 22. svibnja došao èasopis Der Spiegel, brojni ruski desnièarski ekstremisti i neonacisti bore se u Ukrajini.
Iz Sirije u Ukrajinu
Njemaèki analitièari napisali su kako èinjenica da su ruski vojni i politièki èelnici prihvatili neonacistièke skupine potkopava tvrdnju ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove vlade da je jedan od glavnih motiva invazije želja za "denacifikacijom" Ukrajine, piše Spiegel.
Èak i prije invazije 24. veljaèe, sukob u Ukrajini privukao je znatan, ali nepoznat broj vojnika s desnièarskim simpatijama. Veæina pozornosti dugo je bila usmjerena na desnièarske milicije i paravojske koje su se borile na strani ukrajinskih oružanih snaga, što je fenomen koji datira još od poèetka sukoba u Donbasu 2014. godine.
Èuveni ukrajinski Azovski puk formiran je od desnièarske milicije zvane Azovski bataljun koja je postala poznata u prvim danima rata. Voðe i osnivaèi ove skupine otvoreno su zagovarali ksenofobiènu i antiimigrantsku retoriku. Simboli su bili vrlo slièni nekima koje su koristile nacistièke jedinice tokom Drugog svjetskog rata.
Kasnije je Azovski puk ukljuèen u ukrajinsku Nacionalnu gardu i ublažio je ekstremistièku retoriku, ali je zadržao reputaciju elitne borbene jedinice.
Godinama su ruski dužnosnici iskorištavali Azov i nacionalistièke figure 20. stoljeæa poput Stepana Bandere u propagandne svrhe, èesto iskrivljujuæi ili preuvelièavajuæi njihove stavove i postupke u prilog lažnoj tvrdnji da Ukrajinom dominiraju neonacisti.
Najavljujuæi invaziju 24. veljaèe, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Vlade Kijeva i Zapada kažu da je taj argument neiskren i kažu, èak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje nièim izazvane invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.
Nisu se svi pridružili skupini Wagner
Najavljujuæi invaziju 24. veljaèe, Putin ju je pokušao opravdati rekavši da su ciljevi bili "demilitarizacija i denacifikacija". Kijev i zapadne vlade kažu da je taj argument neiskren, a èak i da je istinit, ne bi opravdao pokretanje invazije na zemlju s demokratski izabranom vladom.
Meðutim, tokom godina se manje pažnje posveæivalo desnièarskim ruskim milicijama koje se bore u ime Rusije, ne samo u Ukrajini nego i u Siriji.
Iako se vjeruje da su se neki borci pridružili ruskim privatnim plaæenièkim kompanijama poput Wagnera, nepoznat broj boraca pridružio se i obuèavao pod Rusièom, kao i Ruskom imperijalnom pokretu i njegovoj paravojnoj jedinici, Ruskoj imperijalnoj legiji.
Bivšeg padobranca Milèakova struènjaci su identificirali kao jednog od voða Rusièa, zajedno s još jednim Rusom po imenu Jan Petrovskij. Neki struènjaci kažu da je ova skupina povezana s Wagnerom. Rusiè je službeno osnovan kao Sabotažna i jurišna izviðaèka skupina u Sankt-Peterburgu 2014. godine.
I Milèakov i Petrovskij borili su se protiv Ukrajine kao dragovoljci u Donbasu 2014. i 2015. i otvoreno pokazivali oznake koje su dobili u Uniji dobrovoljaca Donbasa. U to vrijeme, meðutim, Rusija je u više navrata poricala da se njezine snage bore u Donbasu tvrdeæi da su lokalne snage koje se bore protiv ukrajinskih postrojbi samo lokalni partizani.
Snimka na kojoj ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede
U rujnu 2014. godine u blizini sela Šèastja, u Luhanskoj oblasti, militanti Rusièa borili su se protiv ukrajinske paravojne skupine Ajdar. Ukrajinski medijski izvještaji govore da su deseci ukrajinskih vojnika ubijeni. Poslije su internetom kružile slike unakaženih i spaljenih tijela, a Milèakov se kasnije otvoreno hvalio kako je fotografirao tijela.
Milèakov je takoðer stekao reputaciju te iste godine kada su blogeri i novinari otkrili niz fotografija i videa starih dvije godine na kojima je prikazan kako ubija štene, odsijeca mu glavu i navodno ga jede. Tabloidni ruski list Moskovskij Komsomolec napisao je o njemu èlanak pod naslovom "Fašistièki mesar iz Sankt-Peterburga otišao se boriti na strani pobunjenika".
Poèetkom 2015. godine Kanada, Britanija i Europska unija sankcionirali su Milèakova i Petrovskog. "Milèakov je aktivno podržavao akcije i politike koje potkopavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine i dodatno destabiliziraju Ukrajinu", navodi Velika Britanija u svojoj objavi sankcija.
U oktobru 2016. Petrovskij je uhapšen u Norveškoj, gdje je živio i radio zajedno s Norvežaninom povezanim s desnièarskom grupom Soldiers of Odin. Istog mjeseca je deportiran.
Fotografije i videozapisi objavljeni na društvenim mrežama 2020. i 2021. ukazuju na to da su borci Rusièa bili u Siriji, gdje je Rusija provela vojnu operaciju i podržala sirijski režim te eliminirala tamošnje oporbene borce. Sanktpeterburški medij Fontanka krajem 2017. takoðer je pronašao fotografije Milèakova kako pliva u bazenu u blizini Palmire.
U izvještaju njemaèke obavještajne službe navodi se da su Rusièovi borci u Ukrajini od poèetka travnja.
Nema potvrde da su Milèakov ili Petrovskij u bilo kojem trenutku bili u Ukrajini nakon invazije 24. veljaèe. Meðutim, kanal na Telegramu, za koji se èini da je povezan s Rusièom, 27. svibnja je objavio fotografiju bez datuma na kojoj se navodno vide i Milèakov i Petrovskij u Ukrajini kako stoje ispred ošteæenog oklopnog vozila.
"Milèakov se vratio u akciju. Sada je negdje u prostranstvima Ukrajine, aktivno ukljuèen u denacifikaciju i demilitarizaciju", stoji u objavi.
"Prièuvni odjel"
Na dan kada je Rusija zapoèela invaziju, èelnik Ruskog imperijalnog pokreta Denis Garijev objavio je poruku na svom kanalu na Telegramu u kojoj je napisao: "Nema sumnje, mi smo za likvidaciju separatistièkog entiteta Ukrajine."
Osnovan 2002. godine u Sankt-Peterburgu od strane Stanislava Vorobjeva, Ruski imperijalni pokret podržava monarhistièku ideologiju, djelomièno izvedenu iz uvjerenja da Rusiju treba voditi potomak dinastije Romanov, obitelji posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. U travnju 2020. godine amerièki State Department uveo je sankcije toj skupini, kao i Vorobjevu, Garijevu i još jednom èovjeku.
"Skupina je omoguæila paravojnu obuku za bijele supremaciste i neonaciste u Europi i aktivno radi na okupljanju ovih grupa u zajednièku frontu protiv njihovih navodnih neprijatelja", navodi se u priopæenju State Departmenta. Pokret ima dva pogona za obuku u Sankt-Peterburgu, koji se vjerojatno koriste za uvježbavanje napada u šumi i urbanim podruèjima, taktièko oružje i obuku borbe prsa u prsa.
Nekoliko tjedana nakon Garijevljeve objave na Telegramu, centar za borbenu obuku u blizini Sankt-Peterburga, pod nazivom Partizan, objavio je regrutaciju dobrovoljaca za borbu u Ukrajini.
Garijev je takoðer stvorio srodnu organizaciju pod nazivom Prièuvni odjel, koja je prema njemaèkom obavještajnom izvještaju primala višemilijunske uplate od Ministarstva unutarnjih poslova, Federalne službe sigurnosti i Federalne službe zaštite, vladine agencije zadužene za zaštitu najviših dužnosnika Kremlja.
Kao i pripadnici Rusièa, borci Ruske imperijalne legije pridružili su se borbama na istoku Ukrajine 2014. i 2015, a prema informacijama militanata, tada je ubijeno najmanje šest èlanova skupine. Prema njemaèkim obavještajnim podacima, Garijev je ranjen u borbama sredinom travnja, a njegov zamjenik Denis Nekrasov je ubijen, vjerojatno u blizini grada Izjuma u Harkivskoj oblasti.
Aleksandar Verkhovskij, struènjak za ekstremistièke skupine u Rusiji i voditelj istraživaèkog centra SOVA, kaže da je trenutaèno u Ukrajini vjerojatno manje ruskih ekstremistièkih boraca nego u ranim godinama rata u Donbasu
"Nacionalisti su igrali kljuènu ulogu u prvoj fazi rata. Bili su znaèajan dio, ne baš veæina. Sada u Ukrajini nema mnogo dobrovoljaca iz Rusije. Možda najviše nekoliko desetaka", zakljuèio je Verkhovskij.
