"IZBJEGLICE predstavljaju najveću opasnost po nau privredu, kulturu, javni red i mir, unutarnju i vanjsku sigurnost. Sada je vrijeme da ih poaljemo kući", napisao je proli tjedan na Twitteru Sinan Ogan, predsjednički kandidat ultranacionalističkog i desničarskog saveza ATA. Tko god je mislio da će takve populističke izjave izazvati negodovanje i kritike u Turskoj, bit će okiran. Jer Ogan je dobio mnogo podrke za svoj tvit, pie Deutsche Welle.
Prema procjenama, u Turskoj trenutno ivi oko 5.5 milijuna izbjeglica. Nakon pandemije, ekonomske krize i razornih potresa, oni nisu dobrodoli. Izbjeglice su odigrale značajnu ulogu u predizbornoj kampanji Sinana Ogana. U svojim postovima na drutvenim mreama često prikazuje Sirijce kao kriminalce i opasne ljude, dok istovremeno hvali turski identitet.
Na prvom krugu izbora u nedjelju, 14. svibnja, Ogan je zauzeo treće, odnosno posljednje mjesto. Iznenađenje je da je ipak dobio 5.1 posto glasova. Recep Tayyip Erdogan je dobio 49.5 posto, a njegov izazivač Kilicdaroglu, kandidat najvećeg oporbenog saveza, dobio je oko 45 posto glasova.
S neočekivano visokim udjelom glasova od 5.1 posto, nacionalist Sinan Ogan bi sada mogao utjecati na ishod drugog kruga izbora. Neizvjesno je hocĚe li on dati izbornu preporuku i, ako je bude, hocĚe li ga njegovo biračko tijelo posluati. O njegovim biračima se vrlo malo zna. Ipak, Ogan definitivno ima u rukama dobre karte.
Ni Erdogan ni Kilicdaroglu ne mogu ga ignorirati - polazeći od toga da obojica ele pobjedu u drugom krugu.
Sinan Ogan je ostvario svoj cilj
Sinan Ogan je od početka imao za cilj da se izbori odluče tek u drugom krugu. Tako eli natjerati Erdogana i Kilicdaroglua na pregovore pod svojim uvjetima. Ogan eli skupo "prodati" svoju podrku. "Kada dođe vrijeme, nećemo besplatno sjesti za pregovarački stol", rekao je on prije izbora. Kao protuuslugu za podrku iznio je zahtjeve za ministarske poloaje u novoj vladi.
Trenutno se Ogan konzultira s vrhom svog saveza. Nakon toga će vjerojatno započeti pregovore s Erdoganom i Kilicdarogluom. Prije izbora Ogan je obojicu snano kritizirao zbog navodne suradnje s Kurdima.
Ove na vlasti je optuio da surađuju s prokurdskom islamističkom strankom HĂDAPAR, a oporbeni savez je kritizirao jer je za svog kandidata Kilicdaroglua dobio podrku prokurdske stranke HDP. Ogan smatra da je HDP, treća najjača snaga u parlamentu, blizak terorističkoj organizaciji PKK.
Ideoloki gledano, Ogan je blii islamističko-konzervativnom Erdoganu nego liberalno-sekularnom Kilicdarogluu. Međutim, ako Ogan ipak preporuči glasanje za kandidata oporbe, sigurno će to povezati s dodatnim uvjetima kao to je odustajanje od podrke Kurdima. Hoće li Kilicdaroglu to moći prihvatiti, vrlo je upitno jer birači HDP-a su većinski glasali upravo za lidera opozicije.
U Turskoj od 2018. je predsjedničkim sustavom predviđeno da je predsjednik drave istovremeno i predsjednik vlade, imenuje i otputa ministre i visoke dravne slubenike prema vlastitom nahođenju. Također ima ovlasti za donoenje predsjedničkih uredbi i popunjavanje mnogih poloaja u pravosuđu, financijskom ili obrazovnom sektoru. Kritične institucije poput obavjetajne slube ili moćne vjerske organizacije Diyanet su direktno podređene predsjedniku.
Dakle, 28. svibnja se ne odlučuje samo o predsjedniku već i o efu vlade koji će idućih pet godina voditi zemlju i oblikovati unutarnju i vanjsku politiku.
Tko je Sinan Ogan?
Sinan Ogan je rođen u gradu IgdÄąru na istoku Anatolije. Studirao je ekonomiju i upravne znanosti na Sveučilitu Marmara u Istanbulu. Nakon studijskog boravka u Moskvi radio je kao znanstvenik na sveučilitima u Azerbajdanu. Ogan je također bio ef Odjela za rusko-ukrajinske studije u Centru za strateke studije o euroazijskoj regiji (ASAM).
Ogan zapravo potječe iz ideologije Sivih vukova, čija je prvobitna organizacija Stranka nacionalističkog pokreta, MHP, najveći partner Erdogana. Bio je i član MHP-a i čak je bio njegov zastupnik u parlamentu. Nakon unutarstranačke borbe za moć, 2017. je konačno isključen iz stranke. Od tada je bez stranačke pripadnosti i pokuava se samostalno profilirati kako bi privukao kritičare vlade iz nacionalističkih krugova.
U oujku se to i dogodilo. Četiri manje političke stranke su pod vodstvom desno-populističke Stranke pobjede osnovale ATA savez. Za predsjedničkog kandidata je izabran 55-godinji Sinan Ogan.