VAL NAPADA ukrajinskih bespilotnih letjelica na naftne rafinerije duboko u Rusiji natjerao je Kremlj na očajničku obranu vlastitog teritorija dok ratuje sa svojim zapadnim susjedom. Ukrajinski napadi postigli su neto to se dosad smatralo nezamislivim - gurnuli su najveću petrodravu na svijetu u nestaicu goriva, pie Politico.
Prema vladinim podacima, cijene dizela za ruske potroače vrtoglavo su porasle, gotovo 10 posto samo u prolom tjednu. Cijene benzina također su dosegnule estomjesečni maksimum, vie od 20 posto u odnosu na početak godine, jer je opskrba smanjena i sve je vie pogona prisiljeno obustaviti proizvodnju.
Prole srijede dva skladita goriva u vlasnitvu ruskog energetskog diva Rosnefta, oko 500 kilometara od granice s Ukrajinom, teko su otetili dronovi. Vie od desetak rafinerija u devet ruskih regija napadnuto je na sličan način ove godine, a dunosnici u Kijevu kau da je industrija legitimna ratna meta.
"To je poput komarca. Ne moete ga pronaći i ubiti, a vraća se iz noći u noć"
"To je poput komarca. Kada ga ne moete pronaći, ne moete ga ni ubiti i vraća se iz noći u noć, a vi ćete biti iscrpljeni", rekao je za Politico Philip Ingram, bivi britanski vojni obavjetajac i dunosnik NATO-a, i dodao: "To je vrlo dobar način za smanjenje pritiska na prvoj liniji bojinice."
Rusija je zbog toga smanjila izvoz goriva na gotovo povijesno niske razine isporučivi neto vie od 712.000 tona dizela prolog tjedna u usporedbi s vie od 844.000 u istom tjednu 2023.
Za Moskvu je to i politički i vojni problem. Osim to je bitno za ruske ratne napore, jeftino gorivo ključni je dio ponude predsjednika Vladimira Putina javnosti, protuotrov za zaostale plaće i slab rubalj.
Pobjednička strategija?
Prema svemu sudeći, taj trend će se zadrati i u doglednoj budućnosti.
U razgovoru s lokalnim medijima ovog tjedna Igor Jukov, analitičar ruskog Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, rekao je da cijene vjerojatno neće uskoro pasti i da će zemlja moda čak morati dopremati benzin iz rezervi pohranjenih u susjednoj Bjelorusiji.
Prole je godine Moskva bila prisiljena uvesti zabranu izvoza benzina i dizela zbog nestaica na domaćem tritu, gdje je propisima drala niske cijene kako bi umirila vozače i umjetno potaknula poljoprivredni sektor.
Moskva pod pritiskom
Međutim, kako je gorivo postizalo sve vie cijene na međunarodnim tritima, posrednici su zarađivali prodajom jeftinog benzina u inozemstvu koji je bio namijenjen za koritenje unutar Rusije, stvarajući snano crno trite. Moskva je ublaila zabranu u studenom, ali je bila prisiljena ponovno je uvesti u oujku zbog ukrajinskih udara.
Dok je većina zapadnih zemalja prestala uvoziti rafinirano rusko gorivo poput benzina i dizela, Ujedinjeni Arapski Emirati, zajedno s nekolicinom junoameričkih i sjevernoafričkih zemalja, nastavili su ga kupovati ili kako bi iskoristili niske cijene ili kako bi ga ponovno izvozili.
Rusija pred neugodnim izborom
Sada će Moskva morati birati između maksimiziranja prihoda kojima puni svoju ratnu krinju ili osiguravanja da njezini vojnici i civili mogu napuniti spremnike svojih vojnih vozila i automobila.
"Ukrajinske âfizičke sankcijeâ mogu ubrzati one stvarne", rekla je Maria agina, stručnjakinja za rusko gospodarstvo na Međunarodnom institutu za strateke studije. "Kijev je razotkrio tehnoloku ranjivost Moskve, a udari ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruske rafinerije ubrzavaju učinak zapadnih sankcija zbog kojih se te rafinerije već bore da zamijene zapadnu opremu, rezervne dijelove i softver", dodaje.
Međutim, napori Ukrajine da ugui dotok goriva i sredstava koje Kremlj koristi za smrti i razaranja potaknuli su upozorenja Sjedinjenih Drava, a visoki dunosnici poput ministra obrane Lloyda Austina javno su upozorili na udare zbog straha od utjecaja na globalno trite energije.
Moskva je u međuvremenu pojačala napade na ukrajinsku infrastrukturu unitavajući električnu mreu zemlje i gurajući milijune ljudi u tamu. Kijev je obećao učiniti sve to moe kako bi potkopao sposobnost Rusije da vodi rat unatoč američkim upozorenjima.
Napadi "imaju učinka jer unitavaju naftnu infrastrukturu i drugu kritičnu nacionalnu infrastrukturu", rekao je Ingram, bivi britanski vojni obavjetajac. Ta strategija će se, tvrdi, "proučavati na akademijama za obuku časnika u narednim desetljećima".