POSLJEDNJIH sedam godina, od 2015. do 2021., bit će najvjerojatnije najtoplije dosad, objavila je jučer Svjetska meteorološka organizacija (WMO), upozorivši da planet stupa na "nepoznat teren".
Godišnje izvještavanje o stanju klime "otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima", komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.
"Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na cijelom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju."
Važna konferencija o klimi
Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna treba biti "prekretnica za čovječanstvo i za planet", dodao je u priopćenju.
U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1.09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će "najvjerojatnije" ipak biti između petog i sedmog mjesta.
Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.
Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002.-2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijevog stupnja od sredine 19. stoljeća, kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.
Ekstremne vremenske prilike
"Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom", komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvještavanja.
Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +.5 Celzijevih stupnjeva.
No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1.5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.
Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.