Xijev ˝kineski san˝ je ugroen. Posljedice za svijet mogle bi biti nesagledive
*
Xijev "kineski san" je ugroen. Posljedice za svijet mogle bi biti nesagledive
UNATOČ popularnom vjerovanju, javno iskazivanje nezadovoljstva u Kini nije rijetkost. Godinje se odri vie od hiljadu trajkova, demonstracija i prosvjeda. S obzirom na veličinu Kine i broj stanovnika, to ne treba čuditi. Praktički bi bilo nemoguće sve kontrolirati, barem ne bez upotrebe sile.
Ali većina tih prosvjeda je lokalna i nije usmjerena na političko vodstvo zemlje. Većinom se prosvjeduje zbog neisplate plaća, rasta cijena i lokalne korupcije, ali se ne propitkuje sredinja vlast, vrh Komunističke partije Kine.
Trenutni prosvjedi protiv covid-19 lockdowna i politike "nultog covida" su prerasli u neto puno ozbiljnije od beskonačnih malih iskaza nezadovoljstva neisplatom plaća i sličnim temama, koji su u Kini uobičajeni.
Ove godine su se u Kini odravali i drugi prosvjedi, također povezani s dubokim strukturnim problemima. Koncept "kineskog sna", koji je jo 2012. najavio Xi Jinping i koji je postao dio neslubene ideologije Komunističke partije, ozbiljno je poremećen. Prosvjedi protiv lockdowna su samo vrh sante leda problema koji su se nakupili u Kini.
Masovni prosvjedi, najveći od 1989.
Direktni povod nedavnih prosvjeda je poar u stambenoj zgradi koji je odnio deset ivota. Dogodio se u gradu Urumqiju, na sjeverozapadu zemlje. Na drutvenim mreama su se pojavile snimke koje pokazuju da je vatrogasnim kamionima blokiran pristup zgradi u kojoj je izbio poar, a zbog mjera lockdowna i kontrola uspostavljenih kao dio politike za borbu protiv covida-19.
A deadly fire in Urumqi, the capital of China's Xinjiang region, has unleashed the most defiant eruption of public anger against the ruling Communist Party in years. In Shanghai, some residents even called for the party's leader, Xi Jinping, to step down. https://t.co/ZPhxcYYkgr
Ubrzo su počele kruiti glasine o tome da nije samo vatrogasnim kamionima bio onemogućen pristup gorućoj zgradi nego je i samim stanarima bio onemogućen bijeg. To je izazvalo bijes na drutvenim mreama, a potom i prosvjede u Urumqiju, a poslije i u ostalim dijelovima Kine.
Komunistička partija se oko prosvjeda zabrinula dovoljno da je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian izjavio: "Na drutvenim medijima postoje snage sa skrivenim motivima, one povezuju poar s lokalnim odgovorom na covid-19." Proreimski mediji su pak inzistirali na tome da su stanovnici zgrade mogli pobjeći.
#China protests sparked by death/fire in west Uyghur city Urumqi blamed on #Covid curbs. Beijingers sing "Farewell" éĺŤ as vigil. White paper to protest censors. (Residents using law to push back on authorities. Argue vigils OK since peaceful. Demand notices to fight lockdowns.) pic.twitter.com/FnCSSQ2Zja
Prosvjedi su se proirili na većinu gradova, uključujući glavni grad Peking i najveći grad angaj, i prerasli su u svenacionalni prosvjed protiv politike "nultog covida". Za razliku od većina drava Europske unije, koje su pokuale smanjiti irenje virusa da se ne bi preopteretio zdravstveni sustav, Kina je odabralo potpunu eliminaciju covida-19.
Morale su se uvoditi puno stroe politike da bi se to postiglo, a unatoč njima se virus nastavlja iriti. Slubeno je Kina prijavila jako malo preminulih, ali je cijena toga bila najotrija politika lockdowna na svijetu. Dok je većina drava do 2022. gotovo sasvim ukinula protupandemijske mjere, Kina ih je pojačala.
Jedan od simbola su prazni listovi bijelog papira, koje prosvjednici dre u tiini ili dok skandiraju. Pretpostavlja se da se time izbjegava cenzura. Kako je sloboda govora ozbiljno ograničena u Kini, bijeli papir predstavlja sve to prosvjednici ele reći, ali ne mogu. Praksa je preuzeta iz prosvjeda u Hong Kongu 2020., kada su prosvjednici bijelim papirima pokuavali izbjeći slogane koji su zabranjeni novim zakonom o sigurnosti.
Blank sheets of paper have become an iconic item during China Covid protests
Many are now referring to the movement as the "white paper revolution" or the "A4 revolution"
Za komentar eskalacije prosvjeda smo se obratili Ivici Bakoti, profesoru sa sveučilita Capital Normal i suradniku Zagrebačke kole ekonomije i managementa, gdje sa Zvonimirom Stopićem vodi institut CroAsia.
Smatra da unatoč političkim porukama koje su se na prosvjedu u angaju mogle čuti tokom skupa protiv politika lockdowna ne bi trebalo predimenzionirati njihov politički značaj. "Prvenstveno, ovdje se radi o anti-covid protestu, tj. valu nezadovoljstva običnih građana restrikcijama, vladinim mjerama i nesporazumima u implementaciji mjera koje je gotovo svaka zemlja imala priliku upoznati na domaćem terenu u posljednje dvije godine. Zbog provođenja specifične politike tzv. nulte tolerancije i pratećeg povećanja drutvene kontrole Kina donedavno zapravo nije ni iskusila ovu vrstu, katkad kaotične, reakcije građana", smatra Bakota.
Podsjeća da kineski pristup uključuje trenutno zatvaranje i izolaciju lokalnih zajednica u slučaju najmanjeg izbijanja zaraze. "Ova politika se temeljila na neizdrivom udaru koji bi iole fleksibilniji odnos prema pandemiji nanio kineskom zdravstvenom sustavu. U usporedbi s drugim zemljama koje su krenule putem relaksacije povremeno gubeći kontrolu nad sustavima civilne i zdravstvene zatite, Kina se odlučila za nastavak striktnog odravanja kontrole osiguravajući tako svojim građanima korona-free otok usred svijeta koji je krenuo prema suivotu s virusom."
Navodi da Kina u konačno poputanje mjera kreće otprilike u oujku 2023., a najave su dole nekoliko dana nakon nedavno odranog 20. kongresa Komunističke partije Kine. Razumljiva je drutvena frustriranost "neaurnoću, nefleksibilnoću i nekoordiniranoću". "...onaj poznati informacijski i koordinacijski kaos koji, kako se čini, nije potedio ni jednu zemlju kroz period prilagođavanja i poputanja mjera, dolazi polako i u Kinu. Tek treba vidjeti kako će se Kina na to naviknuti i prilagoditi.", zaključuje.
Prosvjedi protiv banaka, ljudi ostali bez uteđevine
Ovi prosvjedi su moda najveći u Kini od prosvjeda na trgu Tiananmen 1989., ali nisu jedini ove godine, unatoč lockdownu i politici nultog covida.
U prvoj polovini srpnja su odrani prosvjedi stotina tedia koji su od banaka zahtijevali isplatu svojih uloga, a nasilno su ugueni od strane policije. Na snimkama se vidi da su ih sigurnosne snage fizički udaljile s prosvjeda ispred zgrade podrunice Narodne banke Kine u gradu Zhengzhouu, glavnom gradu regije Henan.
Naime, neke regionalne banke su zaustavile sve isplate svojim klijentima, isprva se pravdajući tehničkim problemima. Sve je počelo jo u travnju, kada su četiri lokalne banke u regiji Henan obustavile isplate nakon tzv. juria na banke, kada su panični tedie masovno krenuli podizati svoja sredstva.
Ispostavilo se da se radi o sloenoj prevari koja je uključivala privatnu financijsku grupu koja je lairala podatke dogovarajući se s bankovnim osobljem i nezakonito izvlačeći sredstva. Kineski bankarski regulator je optuio jednog od glavnih dioničara četiriju banaka za nezakonito privlačenje novca od tedia.
Nekim klijentima banaka su regionalne vlasti obećale isplatiti dio uteđevine, do 100.000 juana (oko 15 hiljada dolara), ali mnogi su ostali bez većine svojih sredstava.
Odbija se vraćanja kredita za nekretnine, stvorio se nekretninski balon
Deseci hiljada ljudi su prestali vraćati nekretninske kredite zbog kanjenja izgradnje stanova koje su platili unaprijed. Vie od 200 nekretninskih projekata diljem Kine je u riziku od propadanja, a kroz 2022. su stalno stizale vijesti o velikim nekretninskim kompanijama u Kini koje nisu mogle vratiti dug.
U Kini je nekretninskim kompanijama doputeno prodavati nekretnine prije dovretka izgradnje, a potranja je dovoljno velika da se tako moe financirati velik dio trokova gradnje. Ali to dovodi i do toga da kupci često moraju početi vraćati kredit koji su podigli u banci prije nego to se uopće usele u novu nekretninu jer ona jo nije ni izgrađena.
Taj način daleko olakava financiranje gradnje jer je protok kapitala od kupaca prema nekretninskim kompanijama puno bri i lake je financirati gradnju. Ali kada izgradnja kasni, kao kroz 2022., ljudi se prepadnu da su dali novce za neto to neće nikada biti izgrađeno.
Kineske sredinje vlasti su osigurale fond pomoći prezaduenom nekretninskom sektoru da bi se svi projekti proveli do kraja. Također se apelira na banke i druge financijske institucije da olabave uvjete za kredite kako bi se pomoglo nekretninskom sektoru da zavri projekte, a banke trebaju surađivati s lokalnim vlastima da bi se omogućila dodatna likvidnost nekretninskom sektoru.
Kina je jako osjetljiva na nekretnine, kulturoloki i ekonomski. Procjenjuje se da do 30 posto BDP-a otpada na nekretninski sektor, izgradnju, odravanje i indirektne djelatnosti. Taj udio je upola manji u SAD-u i EU.
Opsjednutost Kineza nekretninama, ali i praksa umjetnog pumpanja BDP-a kojom razni lokalni i regionalni dunosnici pokuavaju napredovati u partijskoj hijerarhiji, dovela je do nastanka nekretninskog balona. Kina ima na desetke tzv. gradova duhova, a procjenjuje se da ima od 50 do 65 milijuna praznih nekretnina.
Masovni prosvjedi u Kini, najveći od 1989.
Kina je posljednjih desetljeća bila sinonim za gospodarski rast, silu u usponu i poboljanje ivotnih uvjeta. S dobrim razlogom, jer je napravljen ogroman napredak samo u generaciju-dvije. Od drutva koje je bilo jednu prirodnu katastrofu od masovne gladi postala je neformalna "tvornica svijeta".
Ali taj gospodarski rast dolazi kraju, to dovodi do opasnosti da Kina ostari prije nego to se obogati. To bi značilo preuzimanje svih problema razvijenog svijeta (EU, SAD, Japan), ali bez njegovog standarda. Za komentar o kineskim problemima smo upitali Davida Lekaja, poslovnog savjetnika za euroazijsko trite.
"Kineski građani su inače dosta plaljivi i nisu skloni solidariziranim prosvjedima, ali učestala zatvaranja dovode do masovnog gubitka radnih mjesta srednje klase koju čini 400+ milijuna građana. Prisutna je i visoka stopa nezaposlenosti kod mladih koji tek izlaze na trite rada", otkriva nam.
"Kina danas vie novaca uplaćuje za kupovinu čipova iz SAD i Tajvana nego za uvoz nafte. Njeno gospodarstvo je ovisno o čipovima, a da se napravi čip, potrebno je hiljadu koraka i morat ćete ih sve napraviti kako treba. Za to je potrebno kumulativno znanje koje Kina nema", upozorava Lekaj.
"Kina je već dosegla vrhunac svog rasta i sada je počela padati. Međutim, niti je rast Kine bio uobičajen niti će pad biti normalan. To je ukratko objanjenje svega to se događa s Kinom i onoga to će se događati", zaključuje.
Drutveni ugovor sve slabiji, "kineski san" je u opasnosti
Ove godine Svjetska banka predviđa rast BDP-a Kine od 2.8 posto, daleko od 5.1 posto koliko se predviđalo početkom godine i jo dalje od slubene ciljane stope Komunističke partije od 5.5 posto. Dodue, kada je postalo jasno da je rast od 5.5 posto neodriv, partija je prestala spominjati ciljanu stopu rasta, to se rijetko događalo u povijesti.
Davno su prola vremena kada je BDP Kine godinje rastao po dvocifrenim stopama. Posljednja takva godina je 2010., a od tada je Kina nakupila ogroman dug ne bi li spriječila smanjivanje stope rasta. Gledajući ukupni javni dug izraen udjelom u BDP-u, koji uključuje dravu (lokalnu, regionalnu i centralnu), građane i kompanije, Kina je podjednako zaduena kao SAD i EU. Istodobno je standard manji.
Pojavio se, i to na velika vrata, tipični problem razvijenog svijeta, demografija. A Kina jo nije u punom smislu postala dio razvijenog svijeta, iz čega proizlazi da će ostariti prije nego to se obogati. Ukupni broj radnika je već počeo padati, a za koju godinu će početi padati i ukupni broj stanovnika.
Početkom godine je stigao novi zabrinjavajući podatak iz kineskog Dravnog zavoda za statistiku. U 2021. je rođeno tek 10.6 milijuna djece, najmanje otkad je Komunistička partija preuzela vlast 1949. Za usporedbu o koliko velikom demografskom slomu se radi, 2017. se rodilo vie od 17 milijuna djece.
Xi Jinping je na 20. kongresu Komunističke partije dobio treći mandat, a očito je da snano dri kontrolu. Drutveni ugovor između Komunističke partije i stanovnitva Kine je da će prva osigurati snaan ekonomski rast, a drugi će biti posluni partiji.
Inzistiranje na strategiji nultog covida, koja je dovela do nedavne erupcije prosvjeda diljem Kine, ekonomsko usporavanje, rairena korupcija te problemi u nekretninskom i financijskom sektoru remete Xijevu viziju "kineskog sna", s nesagledivim posljedicama za cijeli svijet.