AMERIKANCI će morati smanjiti svoju prosječnu potrošnju govedine za oko 40 posto, a Europljani za 22 posto, kako bi svijet mogao hraniti 10 milijardi ljudi, koliko se procjenjuje da će ih živjeti na ovom planetu 2050. godine. To znači da svaka osoba može pojesti jedan i pol hamburger tjedno, prenosi CNN.
Ovaj izračun proizlazi iz World Resource Institutea, globalne istraživačke neprofitne organizacije koja podržava bolje korištenje prirodnih resursa kako bi se rastuća populacija mogla održati. Istraživanje se bavi poljoprivredom, klimatskom krizom, siromaštvom, spolom i drugim temama.
Do 2050. na Zemlji će živjeti gotovo 10 milijardi ljudi
U završnom izvješću „Stvaranje održive budućnosti hrane“, koje je objavljeno u srijedu, pobliže se sagledavaju jazovi u proizvodnji hrane i globalnoj potražnji, te se daju neke konkretne preporuke o tome kako izbjeći katastrofu. Konzumiranje manje govedine jedna je od sugestija u izvješću od 568 stranica.
Do 2050. godine na Zemlji će živjeti oko 9,8 milijardi ljudi, dok ih je 2010. godine bilo samo sedam milijardi. Potražnja za hranom premašit će porast populacije, te će se povećati za više od 50 posto kako ljudi u zemljama u razvoju budu imali sve veće prihode, stoji u izvješću. Očekuje se da će potražnja za mesom i mliječnim proizvodima rasti još brže, za gotovo 70 posto. Globalna potražnja za mesom preživača, odnosno govedinom, ovčetinom i kozletinom, trebala bi porasti za čak 88 posto.
Kako bi se održao korak s potražnjom, prema izvješću, farmeri bi morali proizvoditi 56 posto više kalorija iz uroda nego 2010. godine, a to znači da će biti potrebno iskoristiti obradivu zemlju površinom dvostruko veću od Indije. Zatvaranje tih praznina, piše u izvješću, bit će teže nego što se misli.
Proizvodnja govedine zahtijeva mnogo resursa
Autori sugeriraju da postoji nekoliko načina da se ljudi zaštite od gladi i zadrže kontrolu nad klimatskom krizom, a najdjelotvorniji je način da smanje potrošnju mesa preživača. Proizvodnja govedine, ovčetine i kozletine zahtijeva mnogo zemlje i resursa. Po gramu proteina, za takvo meso potrebno je 20 puta više zemlje i ono generira 20 puta više emisije stakleničkih plinova nego biljke mahunarke, suhi grah, suhi grašak, slanutak i leća.
Krave rastu i razmnožavaju se sporije od svinja i peradi, što znači da moraju jesti puno više i da trebaju više zemlje i vode. Govedina je odgovorna za 41 posto emisije stakleničkih plinova u stočarstvu, na koje pak odlazi 14,5 posto globalne emisije, proizlazi iz podataka Ujedinjenih naroda. To je više od izravne emisije iz prometnog sektora.
U Sjedinjenim američkim državama, govedina čini samo oko tri posto kalorija u prosječnoj prehrani, ali koristi 43 posto svih poljoprivrednih površina. Izvješće predlaže da ljudi koji žive u zemljama kao što je SAD, u kojima se jede mnogo govedine u usporedbi s ostatkom svijeta, ne moraju sasvim odustati, ali svakako trebaju smanjiti potrošnju.
Svaki Amerikanac u prosjeku pojede 27 kilograma govedine godišnje
Amerikanci su 2010. godine prosječno jeli oko 27 kilograma govedine godišnje, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Da bi se postiglo smanjenje na 40 posto, potrebno je smanjiti unos na oko 11 kilograma godišnje. Ako prosječan hamburger teži oko 110 grama, to znači da Amerikanci smiju pojesti otprilike jedan i pol hamburger tjedno.
