Policija nemilice ubija mlade Iranke na ulicama. One i dalje mariraju
TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI
Policija nemilice ubija mlade Iranke na ulicama. One i dalje mariraju
Policija nemilice ubija mlade Iranke na ulicama. One i dalje mariraju Foto: Twitter/Kylie Moore-Gilbert
MASOVNI prosvjedi diljem Irana nisu prvi takvi, ali bi lako mogli postati najopasniji za reim koji je doao na vlast u Islamskoj revoluciji 1979.
Reuters i drugi zapadni mediji izvijestili su jo u subotu da je u sukobima policije i protestanata ubijeno najmanje 50 ljudi, a broj se u međuvremenu zasigurno povećao.
Njih je, podsjetimo, izazvala vie nego sumnjiva smrt 22-godinje Mahse Amini. Njena obitelj i aktivisti uvjereni su da joj je policija nanijela ozljede glave od kojih se nedugo nakon toga sruila u policijskoj stanici u Teheranu, zavrila u komi i tri dan kasnije preminula u bolnici, navodno od srčanog udara.
Otac Amini rekao je za BBC da je policija objavila editiranu snimku nadzorne kamere te da ga je uvjeravala da kamere koje su policajci nosili na sebi nisu radile zbog istroene baterije te da nisu mogli odvesti Mahsu u bolnicu ranije jer nisu mogli naći ključeve kola hitna pomoći. Osporio je i slubeni medicinski izvjetaj prema kojem je njegova kći imala zdravstvene probleme zbog kojih joj je pozlilo. Iranske vlasti i dalje poriču da je bila pretučena.
"Zaprimljeni su izvjetaji nadzornih organa, sasluani su svjedoci, pregledane su videosnimke, prikupljena su vjetačenja i utvrđeno je da nije bilo premlaćivanja", izjavio je ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi.
Uhapena jer je neprikladno nosila maramu pa umrla u policiji
Nju je uhapsila takozvana moralna policija zato to je âneprikladnoâ nosila hidab, tradicionalnu islamsku maramu koju ene u Iranu moraju nositi u javnosti po zakonu. Iranke sad u znak protesta masovno skidaju marame s glavu, mau njima i pale ih, prkoseći jo jednom ovom islamističkom zakonu i brutalnom načinu na koji se kanjavaju one ene koje ga prekre.
Budući da je Amini kurdskog porijekla, prosvjedi su najmasovniji na sjeverozapadu zemlje gdje kurdska manjina ivi, ali proirili su se u 80 gradova diljem zemlje. Nastave li se, mogli bi premaiti i one iz 2019. koji su također imali za cilj ruenje Hameneija i njegovog reima. Nakon nekoliko mjeseci krvavo su ugueni, uz procjene od čak 1500 ubijenih protestanata.
Iako su ene prve krenule na ulice, mukarci su im se pridruili i prosvjed je uskoro prerastao iz zahtjeva za ukidanjem obaveze noenja marame u zahtjev za ruenjem islamističkog reima predvođenog 83-godinjim ajatolahom Alijem Hameneijem, koji je na čelu drave kao njen vrhovni vladar od 1989. do danas.
Kako je to artikulirao iransko-američki politički analitičar u Zakladi Carnegie, Karim Sadadpour, ovdje je prije svega riječ o ârevoltu iranskih unuka protiv djedova koji vladaju njihovom zemljomâ. Drugim riječima, o sukobu mladih, progresivnih i obrazovanih ena te starih, konzervativnih mukaraca, bilo da su sami islamski klerici ili su islamistički nastrojeni.
Jo najmanje tri djevojke i četvero djece ubijeno u prosvjedima
Nije trebalo dugo čekati da obračun iranske policije i ostalih reimskih snaga sigurnosti s prosvjednicima eskalira i da na nasilje i pale dijela protestanata uzvrate otvaranjem vatre bojevim streljivom. A budući da je mobilni internet isključen u velikom dijelu zemlje, a strani reporteri nemaju mogućnost izvjetavati s ulica iranskih gradova, pravi broj ubijenih je zasad vrlo teko utvrditi. Grupe za ljudska prava tvrde da je broj mrtvih već preao 75.
U snimci koju je podijelila nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjeditem u Oslu vidi se uniformirani pripadnik iranskih snaga sigurnosti kako iz kalanjikova puca na prosvjednike - ne u zrak - na bulevaru Ferdovsi u Teheranu. A to je samo jedna od niza snimki na kojima se vidi ili čuje otvaranje vatre u smjeru protestanata, kao i prosvjednici pogođeni mecima. Policija pak tvrdi da je dosad ozlijeđeno vie od 100 policajaca samo u sjevernoj pokrajini Gilan.
A kako Sadadpour navodi, među ubijenima su, uz Amini, jo najmanje tri djevojke čije je fotografije objavio kao kontrast starim mukim klericima i dunosnicima koji uglavnom nisu izabrani na demokratskim izborima, ali svejedno dre glavne poluge vlasti. Iranski dunosnici priopćili su u ponedjeljak da je dosad uhapeno vie od 1200 ljudi.
Amnesty International tvrdi da je među ubijenim prosvjednicima najmanje četvero djece i optuuje iranske vlasti za "mučan obrazac" "namjernog i nezakonitog pucanja bojevim streljivom na prosvjednike", odnosno "nemilosrdni nasrtaj vlasti na ljudske ivote pod mrakom gaenja internetaâ, prenosi Guardian.
âPrerano je procijeniti hoće li tekući prosvjedi u Iranu dovesti do promjena. Ali potpuno je neodrivo da ene u Iranu - koje su mnogo obrazovanije od mukaraca - nastave ivjeti pod reimom rodnog aparthejda kojim vladaju reakcionarni starciâ, zaključuje Sadadpour.
Iranci skandiraju "smrt Hameneijuâ
U svakom slučaju, nema znakova da prosvjedi posustaju. Aktivistički Twitter profil 1500 Tasvir objavio je u ponedjeljak, među ostalim, snimku na kojoj Iranci navodno sa svojih prozora skandiraju âsmrt Hameneijuâ. A svjedoci su za agenciju France-Presse potvrdili da su prosvjednici i jučer navečer marirali ulicama Teherana i drugih gradova.
âOva hrabra ena skinula je hidab i neustraivo krenula prema snagama sigurnosti u znak protesta protiv brutalne smrti Mahse Amini. Pozivam feministkinje i borce za slobodu diljem svijeta da nam se pridrue, podravajući iranske ene i ustanak naroda protiv reimaâ, napisala je na Twitteru istaknuta iransko-američka aktivistkinja za enska prava Masih Alinedad, uz snimku ene koju policajac brutalno obara na tlo i tuče palicom.
âto hoćemo od Zapada?
1. Prestanite pregovarati s naim ubojicama o nuklearnom sporazumu
2. Opozovite sve svoje veleposlanike iz Irana
3. Prestanite legitimizirati Islamsku republiku, umjesto toga dajte glas iranskom narodu koji se suočava s orujem i mecima kako bi rekao ne reimuâ, navela je kakvu podrku očekuje od zapadnih zemalja u jo jednoj objavi, uz snimku svog gostovanja na Fox Newsu.
Iran za prosvjede opet optuuje Ameriku i Europu
Prozvala je i zapadne političarke, deklarirane feministkinje, koje nose hidab na sastancima s iranskim političarima. To se, dodue, ne moe reći za čuvenu novinarku CNN-a Christiane Amanpour koja je odbila zahtjev iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da tokom intervjua nosi hidab. Tema intervjua trebalo je biti upravo krvavo guenje prosvjeda u Iranu. Amanpour je zahtjev da nosi maramu na američkom tlu odbila, a Raisi je zauzvrat otkazao intervju u zadnji tren.
Iranski reim, s druge strane, jo jednom optuuje SAD i druge zapadne zemlje za orkestriranje pobune u Iranu, ba kao to je tvrdio za tzv. Zelenu revoluciju 2009. i velike prosvjede 2019.
"Washington uvijek pokuava oslabiti stabilnost i sigurnost Irana, iako je u tome bio neuspjean", rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani i dodao da SAD eli zloupotrijebiti tragični incident u znak podrke "izgrednicima" i da su ignorirali "prisutnost milijuna ljudi na ulicama i trgovima zemlje u znak podrke sustavu".
Tko će naslijediti ajatolaha Hameneija?
Ipak, predsjednik Raisi izjavio je, u očitom pokuaju smirivanja protestanata, da Iran osigurava slobodu izraavanja i da je naredio istragu smrti Mahse Amini. No uz tu smrt iranska bi policija i pravosuđe trebali nepristrano istraiti i smrti desetaka protestanata, to svakako nije za očekivati.
U isto vrijeme, najavio je da će se "odlučno obračunati" s prosvjednicima. Iransko ministarstvo vanjskih poslova jučer je pak priopćilo da je pozvalo britanskog veleposlanika da prosvjeduje zbog navodne neprijateljske atmosfere koju stvaraju britanski mediji na perzijskom jeziku. Pozvalo je norvekog veleposlanika zbog nedavnih izjava predsjednika norvekog parlamenta Masuda Gharahkhanija. Sve to svjedoči o rastućoj nervozi u Teheranu.
Svar za Teheran dodatno komplicira navodno loe zdravlje Hamenija koje je potaklo spekulacije o njegovom mogućem nasljedniku. Jonathan Piron, povjesničar specijaliziran za Iran u instittutu Etopia u Bruxellesu, ocijenio je za France 24 da je najizglednji kandidat za nasljednika upravo Raisi, koji kao predstavnik konzervativne struje ređima uiva Hameneijevo povjerenje.