ASTRONOMI širom svijeta nedavno su snimili misterioznu svemirsku eksploziju golemih razmjera, oko 100 puta sjajniju od supernove.
Eksplozija se dogodila na udaljenosti od oko 200 milijuna svjetlosnih godina, a u svemir je odaslala zračenje u gotovo svim dijelovima elektromagnetskog spektra i čestice visokih brzina od oko 20.000 km u sekundi čija se temperatura procjenjuje na oko 8900 Celzijevih stupnjeva. Trajala je neočekivano kratko. Uobičajeno velike eksplozije zvijezda vrhunac dosežu kroz nekoliko tjedana, no ova ga je postigla u samo dva dana i zatim počela slabjeti.
Nitko ne zna što je
Fenomen koji je nazvan AT2018cow i dobio je nadimak Krava, prvi je zabilježio teleskop ATLAS promatračnice Keck u Mauna Kei na Havajima, no promatranju se ubrzo pridružilo 20-ak drugih teleskopa (dolje snimka ATLAS-a).
Supernove u svojim bljeskovima mogu stvoriti više svjetlosti i energije od našeg Sunca za cijelog njegovog životnog vijeka, odnosno više od cijelih galaksija. Smatraju se najsjajnijim eksplozijama u svemiru, no Krava ih je nedvojbeno zasjenila.
Astronomi su u početku mislili da se eksplozija dogodila u Mliječnom putu jer je tako sjajna, međutim, kineska spektroskopska analiza pokazala je da potječe iz galaksije poznate kao CGCG 137-068 u zviježđu Herkula.
Postoji mogućnost da je odaslala gravitacijske valove kakvi se očekuju u eksplozijama supernova, no nažalost detektori LIGO-a koji bilježe takve pojave, bili su isključeni zbog radova na održavanju.
-->
Moguće objašnjenje
Svemirske eksplozije obično imaju određena prepoznatljiva svojstva, odnosno potpise koji se mogu iščitati iz spektralnih linija njihova zračenja. Ove linije otkrivaju atome koji imaju karakteristične frekvencije u kojima apsorbiraju zračenja. No zanimljivo je da Krava nema nikakvih prepoznatljivih spektralnih linija.
Znanstvenici pretpostavljaju da bi jedno moguće tumačenje moglo biti da je riječ o relativno rijetkoj supernovi Tipa Ic. U takvim eksplozijama masivne zvijezde odbacuju vanjske slojeve helija i vodika ili su oni gravitacijom odvučeni iz njih, dok njihova jezgra kolabira. Supernove Tipa Ic razlikuju se od ostalih u kategoriji po tome što nemaju spektralnu liniju silicija, karakterističnu za Ia, ni helija tipičnu za Ib, ni vodika koje imaju supernove Tipa II.