Nakon 82 dana borbe branitelji Mariupolja su izali. Hoće li ih Rusi potedjeti?
*
Nakon 82 dana borbe branitelji Mariupolja su izali. Hoće li ih Rusi potedjeti?
TJEDNIMA su čitav svijet obilazile sve sumornije vijesti i sve očajniji apeli posljednjih ukrajinskih branitelja u Mariupolju, opkoljenih u mrei tunela i bunkera pod golemom čeličanom Azovstal.
Koliko god bilo teko doći do egzaktnih i provjerljivih informacija o stanju u toj posljednjoj utvrdi, bilo je sve jasnije da vojnicima i civilima u njoj ponestaje hrane, vode i lijekova za ranjenike te da im prijeti strana smrt od gladi, eđi i ozljeda koje bi se u normalnim uvjetima mogle liječiti.
Zapovjednici glavnih preostalih postrojbi, 36. brigade marinaca i kontroverzne pukovnije Azov krajinske Nacionalne garde, uzalud su molili da Kijev ili treće zemlje osiguraju deblokadu Mariupolja vojnim putem ili humanitarno izvlačenje civila i vojnika diplomatskim putem.
Evakuacija vie stotina civila konačno je provedena početkom mjeseca, uz pomoć Crvenog kria i Ujedinjenih naroda, čiji je glavni tajnik Antonio Guterres uspio osobno isposlovati humanitarni koridor (raniji dogovori o prekidu vatre i koridorima su se redovito krili) pri prethodnom posjetu Moskvi. Sudbina nekoliko stotina ranjenika i jo većeg broja drugih vojnika ostala je, međutim, neizvjesna.
Iznenadni obrat nakon vie od mjesec dana odbijanja predaje
Branitelji su se odbijali predati i vjerovati na riječ ruskom reimu koji im je obećavao da će im ivoti biti poteđeni i da će biti tretirani u skladu s međunarodnim konvencijama o ratnim zarobljenicima. Vladimir Putin je, na kraju krajeva, krajem travnja javno naredio ruskim snagama da prestanu s napadima na Azovstal i dre ga u blokadi, ali ti su se napadi nastavili jo većom estinom.
Zapovjednici iz Azovstala i njihove supruge uzalud su molili za pomoć UN, papu Franju, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Elona Muska, među ostalima. Izgledalo je da Rusija ne eli ni čuti za njihovo putanje, pa ni za ukrajinski prijedlog njihove razmjene za ruske ratne zarobljenike. Tragičan zavretak ove drame bio je sve izgledniji.
A onda je jučer dolo do obrata kojem se malo tko nadao. Rusko ministarstvo obrane je iznenada objavilo, a RIA Novosti prenijela da je započela evakuacija ranjenih ukrajinskih vojnika iz Azovstala (po svemu sudeći prethodno dogovorena između ukrajinske i ruske strane) u bolnicu u Novoazovsku. Riječ je o gradu na teritoriju Narodne Republike Donjeck, samoproglaene separatističke paradrave na istoku Ukrajine koju priznaje samo Rusija.
U međuvremenu su i ukrajinska i ruska strana objavile da je jo 211 ljudi odvedeno u Olenivku, bivu kanjeničku koloniju oko 80 kilometara sjeverno, također pod kontrolom ruskih separatista. Ruski mediji objavili su i snimke desetak ruskih autobusa sa zloglasnom oznakom âZ", koja je postala simbol ruske âspecijalne vojne operacije", s ukrajinskim ranjenicima na putu u nepoznato.
Azov potvrdio da provodi odluku vojnog vrha "kako bi spasio ivote" vojnika
Ruski mediji naknadno su objavili i snimku vojnika iz Azovstala, uključujući ranjenike, kako se predaju ruskim snagama. Reporteri Reutersa posvjedočili su dolasku barem pet evakuacijskih autobusa u Novoazovska.
Neto prije toga, na Twitter stranici pukovnije Azov, koju ruska strana opisuje kao neonacistički bataljun i koristi kao navodni dokaz svog narativa o âdenacifikaciji" Ukrajine, osvanula je pomalo tajanstvena objava uz videoporuku zapovjednika pukovnije Denisa Prokopenka.
âBranitelji Mariupola izvrili su naredbu, unatoč svim potekoćama, vezali su nadmoćne neprijateljske snage na 82 dana i omogućili ukrajinskoj vojsci da se pregrupira, uvjebava jo ljudstva i dobije veliki broj naoruanja iz partnerskih zemalja. Nijedno oruje neće raditi bez profesionalnih vojnika, to ih čini najvrjednijim elementom vojske. Kako bi spasio ivote, cijeli garnizon 'Mariupolj' provodi odluku vrhovnog vojnog zapovjednitva i nada se potpori ukrajinskog naroda", stoji u objavi.
Prokopenko je u svojoj videoporuci samo aludirao na dogovor o predaji i evakuaciji, objanjavajući kako svaki vojni plan i zadatak mora imati âplan B" i treba âkombinirati (ostvarenje) zadatka i maksimiziranje (čuvanja) ivota i zdravlja osoblja".
âKada ste izvrili zadatak i sačuvali maksimalan broj (vojnog) osoblja - to je najvia razina zapovijedanja i upravljanja. Pogotovo kada vau odluku odobri najvii vojni vrh", zaključio je Prokopenko, očito sugerirajući da je odluka o zavretku daljnjeg oruanog otpora dogovorena s vrhom ukrajinske vojske.
Potom je Glavni stoer Oruanih snaga Ukrajine priopćenjem slubeno potvrdio tu odluku: "Garnizon 'Mariupolj' ispunio je svoju borbenu zadaću. Vrhovno vojno zapovjednitvo naredilo je zapovjednicima postrojbi stacioniranih u Azovstalu da spase ivote ljudstva...Branitelji Mariupolja su heroji naeg vremena."
Zelenskij: Ukrajini su potrebni ivi heroji
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar izjavila je da su 264 ranjena ukrajinska vojnika, od kojih su 64 teki ranjenici, spaena iz Azovstala u ponedjeljak navečer te da će biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike. Svi su oni, znakovito, izbjegavali nazvati ovo predajom, ali teko ju je protumačiti drugačije. U isto vrijeme, jasno je da je predaja u ovakvim nemogućim uvjetima potpuno razumljiva odluka ukrajinske strane.
-->
Foto: Profimedia
Koliko je ovaj obrat bio neočekivan, najbolje svjedoči izjava supruge vojnika Arsenija Fedosjuka iz Azovstala, koju je dala samo nekoliko sati ranije, da se on i njegovi suborci âspremaju za posljednju bitku jer ne vjeruju u diplomatsko rjeenje ovog pitanja".
âOni su u paklu. Svaki dan zadobivaju nove rane. Oni su bez nogu i ruku, iscrpljeni, bez lijekova", rekla je jo jedna supruga vojnika iz čeličane, Natalia Zarickaja.
Hero label is often overused. But not in this case. Carrying their wounded comrades, đşđŚ military leave the #Azovstal steelworks in Mariupol. These look 2b the 264 fighters reported earlier as leaving for occupied đˇđş. President Zelensky said we're working to "bring our lads home." pic.twitter.com/YqKkMl96ZX
Točan broj vojnika koji su jo uvijek u Azovstalu, pod zapovjednitvom Prokopenka i zamjenika zapovjednika marinaca, Serhija Voline, nije poznata, ali Reuters izvjetava kako se vjeruje da ih je bilo oko 600. To je znatno manje od hiljadu, koliko je dosad procjenjivala ukrajinska strana, i daleko manje od prethodne ruske procjene od oko 2 i pol hiljade ukrajinskih vojnika čiji otpor nisu uspjeli slomiti vojnim putem.
I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se sinoć naciji i potvrdio da je dogovorena evakuacija branitelja zaista u tijeku.
"Zahvaljujući djelovanju ukrajinske vojske, obavjetajne slube, pregovaračkog tima, Međunarodnog Crvenog kria i Ujedinjenih naroda, nadamo se da ćemo uspjeti spasiti ivote naih momaka. Među njima ima i teko ranjenih. Prua im se medicinska pomoć. elim naglasiti: Ukrajini su potrebni ivi heroji. To je na princip. Mislim da svaka (mentalno) zdrava osoba moe to shvatiti", rekao je Zelenskij u kratkom obraćanju.
Ruski političari sad govore o smrtnoj kazni, a ne razmjeni za "naciste"
U međuvremenu je Reuters izvijestio da je danas novi evakuacijski konvoj od najmanje sedam autobusa napustio Azovstal i stigao u Olenivku te da, koliko se moglo vidjeti, u njima nisu bili ranjenici. Hana Maljar danas nije otkrila koliki je broj vojnika jo u Azovstalu, ali je obećala da će otkriti vie kad se operacija spaavanja privede kraju.
Međutim, izjave ruske strane ubrzo su pobudile sumnju u to da će se zaista drati dogovora o razmjeni zarobljenika na koji se ukrajinske vlasti pozivaju. Najjača sugestija da Rusi ipak ne misle potedjeti i vratiti ukrajinske branitelje dola je danas od zastupnika ruske Dume koji su iznijeli zahtjev da se razmjena vojnika iz Azovstala zakonski zabrani.
Jedan od zastupnika koji je sudjelovao i u pregovorima s Ukrajinom, Leonid Slucki, izjavio je i da bi Rusija trebala razmisliti o smrtnoj kazni za ânacionaliste" iz Azova, dodavi da "oni ne zasluuju ivjeti nakon monstruoznih zločina protiv čovječnosti koje su počinili i koji se kontinuirano čine nad naim zarobljenicima".
"Nacistički zločinci ne bi trebali biti predmet razmjene. U naoj zemlji prema onima koji su se predali ili zarobljeni postupa se humano. Ali to se tiče nacista, na stav bi trebao ostati nepromijenjen - oni su ratni zločinci i moramo učiniti sve da ih dovedemo pred pravdu", rekao je i predsjednik Dume Vjačeslav Volodin tokom plenarne sjednice.
-->
Nije jasno na koje točno âmonstruozne zločine" se referiraju, ali neodređene i nedokazane tvrdnje o pokoljima koje je Azov navodno počinio nad ruskim civilima u Donbasu standardni su repertoar ruske propagande, prema kojoj Ukrajinci osam godina vre "genocid" nad ruskim stanovnitvom u Donbasu, a ruske snage sada tite svoj narod.
Međunarodne organizacije poput Amnesty International dokumentirale su izgledne ratne zločine poput otmica, zlostavljanja i mogućih likvidacija te neselektivnog granatiranja s ukrajinske, kao i s proruske strane, ali ni blizu razmjera ruske propagande.
"Velika pobjeda za Kremlj" ili herojski 82-dnevni otpor?
to se ubijanja zarobljenika tiče, u barem jednom slučaju iz travnja postoji snimka na kojoj, po svemu sudeći, borci ukrajinske strane zaista vre takav ratni zločin. Međutim, izgleda da su počinitelji bili gruzijski paravojni dobrovoljci, a ne regularni ukrajinski vojnici. Ukrajinski ministar vanjskih poslova na to je izjavio da će slučaj "definitivno biti istraen."
U svakom slučaju, izjave Sluckog i Volodina u suprotnosti su s ranijom izjavom glasnogovornik Kremlja Dmitrija Peskova da će ukrajinski borci koji su se predali u čeličani biti tretirani u skladu s međunarodnim standardima te da je to osobno zajamčio Putin. Zelenskij je pak u vie navrata dao do znanja da će prekinuti bilo kakve mirovne pregovore s Rusijom ako pobije posljednje ukrajinske vojnike iz Azovstala.
Govore li Slucki i Volodin u Putinovo ime ili je dolo do rijetkog neslaganja u Kremlju uslijed sve većih neuspjeha na bojitu, teko je reći. U korist prve interpretacije ipak govori i dananja vijest da ruski istrani odbor planira ispitati ukrajinske vojnike u sklopu istrage o "zločinima ukrajinskog reima" te da će ruski Vrhovni sud 26. svibnja odlučivati o zahtjevu da se pukovniju Azov proglasi terorističkom organizacijom.
âOvo je kraj posljednje enklave otpora na koju su ruske snage naile na toj junoj osovini (bojita). Sada je osiguran vitalni strateki kopneni most od Rusije do Krima. Oni sada kontroliraju sve luke u Azovskom moru. I to je vitalna pobjeda koju Kremlj sada moe predstaviti svom narodu, da pobjeđuje u ratu na ovim prostorima", komentirao je bivi britanski časnik i analitičar tvrtke McKenzie Intelligence Services, Stuart Ray, za Sky News.
-->
Neto drugačiji osvrt na zavretak bitke za Mariupolj ponudio je savjetnik Zelenskog, Mihajlo Podoljak: âBudući da je Mariupolj vezao snage Ruske Federacije 82 dana, operacija zauzimanja istoka i juga Ukrajine bila je oteana. To je promijenilo tijek rata."
Neizvjesna sudbina branitelja Mariupolja: razmjena, logori ili likvidacija
On je dodao da se i dalje vode teki pregovori o daljnjoj evakuaciji preostalih branitelja. U trenutku pisanja ovog teksta jo uvijek nije jasno je li Azovstal u potpunosti pao u ruske ruke.
Na kraju izvedbe svoje pjesme na Euroviziji ovog vikenda, pjevač ukrajinskog sastava Orkestar Kalu, Oleg Psijuk, iskoristio je to to ga gleda cijeli svijet da uputi apel: âPomozite Ukrajini, Mariupolju, spasite Azovstal! Upravo sada!".
Rijetko tko se nadao da bi njegova molba mogla biti usliana. Naalost, izvlačenje ranjenika i ostalih vojnika na okupirani, a ne na slobodni teritorij Ukrajine, nije način kojem su se on i mnogi Ukrajinci nadali. Pitanje hoće li na kraju biti vraćeni ukrajinskoj strani i dalje je vrlo neizvjesno, a druge mogućnosti su zastraujuće.
Zavrit će u nekom ruskom ili separatističkom logoru ili će biti mučeni i smaknuti bez odgode. Hoće li prije toga biti osuđeni na smrt na nelegitimnom i navrat nanos sklepanom prijekom sudu ruskih separatista, koji sami snose odgovornost za niz dokumentiranih ratnih zločina u osam godina rata protiv Kijeva, nije ni bitno.
Svojevrsna repriza srpskih pokolja hrvatskih i bonjačkih vojnika i civila u Ovčari kod Vukovara 1991. ili Srebrenici 1995., to je Haaki sud u potonjem slučaju proglasio genocidom, bila je i naalost ostaje realna mogućnost, kao to smo već pisali.
Na ruskoj strani je sada izbor: da ispotuje navodni dogovor i zadri barem minimum dostojanstva i humanosti, nakon svih zvjerstava i očitih ratnih zločina koje su njene snage već počinile, ili da učvrsti već rairenu sliku o sebi kao mjeavini posrnulog imperija i mafijake drave kojoj zakoni, ljudska prava, humanost i vlastiti interes da zauzvrat dobije svoje ratne zarobljenike ne znače nita.