Foto: AFP
PALESTINSKA vlast ići će u Vijeće sigurnosti i sljedećeg tjedna tražiti puno članstvo u Ujedinjenim narodima, unatoč neskrivenoj prijetnji američkog veta, potvrdio je danas viši dužnosnik Fataha Mohammed Shtayyeh.
Ovom najavom razriješene su višemjesečne spekulacije o tome kakvu će diplomatsku strategiju odabrati Palestinci. "Idemo u UN, i idemo u Vijeće sigurnosti. Tražit ćemo puno članstvo na temelju granica iz 1967. godine", kazao je Shtayyeh. Predsjednik Palestinske vlasti Mahmoud Abbas u petak će u Ramali detaljno izložiti sve aspekte zahtjeva.
Puno priznanje Palestini će omogućiti pravo glasa u UN-u, kao i članstvo u Međunarodnom kaznenom sudu i drugim međunarodnim tijelima. I dok s priznanjem u Općoj skupštini ne bi trebali imati problema, jer je prema navodima glavnog palestinskog pregovarača Saeba Erekata preko 120 zemalja obećalo podršku, problem će predstavljati činjenica da takav zahtjev mora prvo proći kroz Vijeće sigurnosti. A tamo vreba SAD, koji je u više navrata najavio spremnost da uloži veto na takav zahtjev, i dalje forsirajući tezu o nužnosti povratka pregovorima, kako bi se pronašlo rješenje o stvaranju dvije države. Bez obzira što ti pregovori već skoro 20 godina nisu donijeli nikakav rezultat.
Pregovori koji ne vode nikud
Ne samo to, nego se Izraelci i Palestinci više ne mogu dogovoriti ni za pregovore o ponovnom pokretanju pregovora. Palestinci ne žele odustati od zahtjeva da osnova pregovora bude zaustavljanje izgradnje izraelskih naselja na Zapadnoj obali, te granice iz 1967. godine kao polazna točka teritorijalne raspodjele, dok izraelski premijer Netanyahu ne želi sjesti za stol ukoliko mu prije toga budu postavljeni ikakvi uvjeti. Drugim riječima, pregovori su zašli u slijepu ulicu.
Status zemlje promatrača donosi prednosti, ali i nedostatke
Palestinci bi u slučaju američke odbijenice, što je prilično izvjesno, mogli tražiti status "zemlje promatrača", što bi im donijelo diplomatski status kakav ima i Vatikan. Ovakav potez ih ne bi učinio punopravnom državom članicom, ali bi im omogućio put prema sudjelovanju u nekim drugim organizacijama, između ostalog i međunarodnom kaznenom sudu. Bez obzira nato što bi im to omogućilo podizanje tužbi protiv Izraela, a to je značajno diplomatsko oružje, istovremeno bi to značilo i odgovornost pred tim istim sudom, a veliko je pitanje bi li ovakva Palestinska vlast mogla adekvatno kontrolirati sve militantne frakcije na svom teritoriju. A izručenje vlastitih građana moglo bi predstavljati unutarnjopolitički problem par excellence.
Hamas izostavljen iz odluke
Uostalom, Palestinci i u ovom trenutku djeluju svakako samo ne ujedinjeno. Hamas je već reagirao na odluku Palestinske vlasti da traži puno članstvo, kritizirajući Abbasa, i čitavi Fatah, da se o tome nisu konzultirali s njima. "To je unilateralna odluka Abbasa, kao što je i sporazum iz Osla bio jednostrana odluka. Bez obzira da le će ići u Opću skupštinu ili Vijeće sigurnosti, to s nama nema nikakve veze i za nas ne pravi nikakvu razliku", kazao je Salah Bardawil, Hamasov dužnosnik u Gazi.
Što će političko priznanje zaista promijeniti na terenu?
To je još jedan problem, koji se neće moći riješiti u UN-u. Što će priznanje, bilo kakve vrste, značiti za svakodnevni život Palestinaca? Koje će to promjene donijeti u Zapadnoj obali, a koje u Gazi? Hoće li Hamas ikad pristati na kompromisno rješenje i priznati Izrael kao židovsku državu? Hoće li Izrael ikad ispoštovati odluku UN- i povući svoje sigurnosne snage iz spornih područja. I prepustiti Palestincima područja koja danas i subjektivno i objektivno smatraju svojima?
Previše je tu pitanja koja će ostati otvorena čak i nakon nekakvog političkog priznanja, ali za Palestince je u ovom trenutku to nešto o čemu će misliti poslije. Danas je odlučeno da će, pokeraškim žargonom rečeno, ići "all in", iako znaju da će SAD gotovo sigurno pozvati njihov blef. Bitno da se igra.
