TUZLARIJE - VIJESTI

17.01.2017.
Odato poštovanje istinskom borcu za ljudska prava, Martinu Luteru Kingu
Američki nacionalni praznik, 15. januar, dan kada se rodio Martin Luter King, godinama se obilježava i u Tuzli. Tako je bilo i danas kada je ispred biste Martina Lutera Kinga, koja se nalazi u blizini zgrade "Jupiter", položeno cvijeće, te odata počast jednom od najvećih boraca za ljudska prava, dobitniku Nobelove nagrade za mir.

Tuzlarije


- Mi smo prije trinaest godina tražili od ambasade SAD-a u BiH da nam poklone spomenik Martina Lutera Kinga. Uvijek je važno, svakoga dana, a posebno sada podsjećati na veličinu života i djela čovjeka koji je govorio da se mržnja ne može pobijediti mržnjom, jer se ni mrak ne može pobijediti mrakom nego svjetlom, a tako se i mržnja može pobijediti samo ljubavlju. On je govorio da čovječanstvo mora razviti metodu rješavanja konflikata među razlikama, a da osnova te metode treba da bude ljubav. I u BiH trebamo zastupati, umjesto mržnje među narodima, ljubav i bratstvo među narodima. Mi smo svi u Bosni i Hercegovini braća i sestre po majci, a naša majka je država Bosna i Hercegovina. Ideju ljubavi i bratstva promoviraju mnogi filozofi, mislioci, borci za ljudska prava ali jedan od najznačajnijih među njima je nobelovac Martin Luter King. Tu ideju je lako promovirati jer je ona prirodna, ljudska, a imamo i saveznike koji će nas podržati u toj ideji, i najjačeg saveznika, Vladu i narod SAD-a, izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Tuzlarije


Obilježavanju dana rođenja Martina Lutera Kinga, prisustvovali su predsjedavajući Gradskog vijeća Tuzla Aleksandar Vujadinović, zamjenik ambasadorice SAD-a u BiH Paul Horovitz i ataše za kulturu i obrazovanje Drew Giblin.

-Ja zahvaljujem gradonačelniku Imamoviću koji me je pozvao da danas obilježimo ovaj dan. Kao što je gradonačelnik Imamović rekao, propovijedajmo filozofiju ljubavi i nenasilja. Napravimo da sve naše zajednice, kao i ljudi koji žive u ovim zajednicama, žive i rade zajedno kako bismo izgradili jaču zajednicu. I zajednicu koja može dostići puno više ciljeve i koja može dostići puno više postižući i bolju disciplinu. Nakon ove komemoracije, odlazimo na Univerzitet u Tuzli kako bismo odali počast i kako bismo odali priznanje svim volonterima koji se trude i rade na postizanju mira i ljubavi u ovoj zemlji kao i našoj zemlji. To su ljudi koji se svojim volonterskim radom zalažu za sve ono za šta se zalagao i Martin Luter King nekada, i mi im na ovaj način želimo odati priznanje, jednako kao i građanima Tuzle koji pokušavaju na taj način da žive i danas. Mislim da je Martin Luter King bio prilično napredan u svojim idejama kojima nam je pokazivao i objašnjavao na koji način to da radimo. Isto tako mislim da i u ovoj zemlji ali i u ovom gradu, u Tuzli, postoje ljudi koji su zaista voljni da žive i da rade na takav način. Samo tako možemo postići prosperitet, izjavio je zamjenik ambasadorice SAD u BiH, Paul Horovitz.

Tuzlarije


Martin Luter King Junior rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, saveznoj državi Georgiji. Pohađao je Morehose koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim državama. Kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovanja u sjemeništu Crozer u Pensilvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svom razredu te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao visoki tečaj iz filozofije religija.

Sjajnog govornika slušalo je 250.000 ljudi u Washingtonu 1963. godine kada izrekao čuveni govor "I Have A Dream”. Protivio se ratu u Vijetnamu kao i svim nepravdama. Jedan je od najmlađih dobitnika Nobelove nagrade za mir, koju je primio 1964. godine. Ubijen je u svojoj 39. godini života 1968. snajperskim hicem dok je bio na balkonu hotelske sobe u saveznoj državi Tennessee. Njegovoj sahrani prisustvovalo je preko 300.000 ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme "Napokon slobodan”.

On, i poslije njegovi sljedbenici, postigli su da se za relativno kratko vrijeme od diskriminacije crnog stanovništa dođe do proglašenja prvog crnog predsjednika Sjedninjenih država Amerike – Obame.

Posthumno je 1977. dobio i priznanje "Predsjednička medalja slobode", a 2004. i Kongresnu zlatnu medalju.

Bista Martina Lutera Kinga Jr. postavljena je u Tuzli 2003. i od tada se svake godine obilježava rođendan Martina Lutera Kinga.

S.M.