TUZLARIJE - TUZLA DANAS 24.10.2018.
Servisne informacije
.... i malo tuzlarija
Časne sestre su se više puta oglašavale u vezi samostana Josipovac koji im je u procesu nacionalizacije oduzet i kojeg žele natrag. Zainteresovala sam se za ovaj slučaj i na kraju došla do vrlo pesimističkog zaključka, a to je da sumnjam da će od njihovog zahtjeva nešto biti. Bar ne u skorije vrijeme. Prvo, uslov je usvajanje Zakona o denacionalizaciji kojeg nema ni na vidiku. Mislim da su ga svojevremeno neki iz SDA predlagali.
Da se vratimo malo na početak. Oduzimanje imovine u Jugoslaviji vršeno je prvo na osnovu Zakona o nacionalizaciji privatnih preduzeća koji je donesen 1948. godine, zatim na osnovu izmjena i dopuna istog zakona iz 1948. i na kraju Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta iz 1958. godine. Nacionalizacija (privatna imovina prelazi u javnu, državnu) rađena je uz naknadu. Prema nekim izvorima naknada je bila daleko ispod vrijednosti objekata, zemljišta i ostalog.
Iako nacionalizaciju mnogi vežu sa prošlost socijalističkih zemalja, nacionalizacija se sprovodila i u kapitalističkim zemljama. Velika Britanija je jedna od zemalja gdje je urađena velika nacionalizacija koja je trajala od 1947. do 1951. godine. Tada je nacionalizirana cijela industrija uglja, eletkrične centrale, industrija gasa i 107 firmi crne metalurgije. Dolaskom Miterana osamdesetih godina prošlog vijeka u Francuskoj je provedena nacionalizacija privatne imovine koja se odnosila na banke i osiguravajuća društva. Nacionalizacija se radila i u Njemačkoj, Švedskoj, a i u Africi i Aziji.
Da se vratim još malo dalje u prošlost pa da spomenem agrarnu reformu koja je izvršena u staroj Jugoslaviji u periodu 1919 - 1941. Ovom reformom stvoren je zemljišni fond od 1.924.307 hektara koji je raspoređen na 614.603 porodica, uglavnom u Bosni i Hercegovini. Zemlju su dobili bivši kmetovi, bivši beglučani, beskućnici, solunski dobrovoljci, invalidi srpske vojske i ostali zemljoradnici.
Mnogi imaju u familiji nekoga ili su čuli priču o bogatom pradjedu koji je imao ogromno imanje. Begovi i ostali tada su ostali bez zemlje. Naravno, sad treba ići dalje pa se pitati kako su oni došli do zemlje? Kako su svi koji su imali ogromne posjede došli do zemlje? Koliko je neka nekretnina puta mijenjala vlasnika raznim reformama, nacionalizacijom i sl.?
Osim nacionalizacije primjenjivala se (negdje i sada) i konfiskacija koja je bila krivična mjera, obično se primjenjivala kada su u pitanju državni neprijatelji. A poznat je i pojam ekspropijacije koji se sprovodio (ili sprovodi, zavisi od zemlje) na osnovu zakona o opštem interesu.
I ovako nabacane činjenice govore koliko je to sve zamršeno. Priča o nacionalizaciji je klupko koje se ne može lako odmotati. Nije čudo što nije donesen Zakon o denacionalizaciji jer se zbog principa i pravde ne bi mogao do kraja primjenjivati. Naselja, dijelovi gradova su izgrađeni na zemljištu koje je pripadalo nekad nekome. Kako to rješiti? Srušiti sve? Šta sa onima koji su kupili stan u zgradi koja je napravljena na zemljištu koje je nacionalizovano?
Od agrarne reforme i nacionalizacije došlo se u drugu krajnost. Kod nas se sad privatno ništa ne smije ni taknuti i kada je od opšteg interesa ni kada ugrožava sigurnost građana. Imamo more zgrada koje su u stanju raspadanja u gradu ali su nečije, i zbog zamršenih imovinskih odnosa propadaju, urušavaju se dijelovi fasada i ostaje tako. Ne mogu se proširiti mnogi putevi jer bi trebalo uz put "zakačiti" i metar privatnog zemljišta, tako je i sa pristupnom rasvjetom na aerodromu, kružnim tokom kod Lipnice i da ne nabrajam, primjera je puno. Sve to govori da bi se trebalo kvalitetno urediti ova oblast ali sve je to na dugom štapu. Mnogo šta se gura pod tepih, suštinski problemi nisu prioriteni.
Političari predlažu i usvajaju zakone, na kraju je "sve po zakonu", kako bi rekao bivši premijer Nedžad Branković. Često kad ih nešto lično zainteresuje, predlažu neke zakone, možda tako nekad usvoje i Zakon o denacionalizciji ali za sada kako bi Čenga rekao, zakon nije problem, zakona nema.
Pozdrav
S.M.
SLIKE TUZLE
Porodilište - u toku protekla 24 sata rodeno je 11 beba, 7 djevojčica i 4 dječaka
Hitna služba - u toku protekla 24 sata obavljeno je 168 intervencija
Vatrogasci - imali su 3 intervencije
MUP TK - javni red i mir je narušen 1 puta, prijavljeno je 5 krivičnih djela, zabilježeno je 7 saobraćajnih nezgoda
U Poliklinici za transfuziologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, 24.10.2018. godine krv je darovalo 27 osoba
|
