TUZLARIJE - D O S J E

08.03.2012.
Na namjeru političara da podignu stopu PDV-a, stručnjaci kažu:
Povećanje stope PDV-a pogubno je za ekonomiju i građane


Probni balon o mogućem povećanju stope PDV-a, u ime vladajuće garniture u javnost je pustio njen najkompetentniji dužnosnik, federalni ministar finansija Ante Krajina. Ako je cilj bio da se oprezno najavi namjera i ispita kakva bi bila reakcija javnosti i stručnjaka, odgovor je već dobijen, pozitivnih reakcija nema.

Kako piše Deutsche Welle, moguće povećanje stope PDV-a sa 17 na 23 posto, zabrinulo je analitičare koji smatraju da bi to bilo pogubno za ekonomiju, ali i građane BiH koji bi se prvi našli na udaru poskupljenja. Analitičari tvrde da ni mnogo razvijenije privrede ne bi mogle podmiriti potrebe glomaznog administrativnog aparata kakav je bosanskohercegovački.

Prema ocjeni zamjenika ministra finansija BiH Fuada Kasumovića, deficiti u budžetima na svim nivoima dostižu skoro milijardu KM. „Vlast se radije opredjeljuje za zaduživanje, nego za reforme kojima bi pokrila gubitke“, tvrdi Kasumović.

„Ako ne želi reforme, vlast u BiH će morati ići u dva pravca. Jedan je produženje ugovora sa MMF-om (Međunarodnim monetarnim fondom), što će biti veoma teško jer će MMF tražiti razne uštede, a drugi je povećanje stope PDV-a (Poreza na dodanu vrijednost)“, kaže Kasumović.

Direktor sarajevskog Instituta za strateška ekonomska istraživanja Anton Jekauc uporedio je povećanje stope PDV-a sa „gašenjem požara kerozinom“. „To je način razmišljanja ljudi koji nemaju nikakvu viziju izlaska iz postojećeg stanja i koji ne brinu za posljedice da bi ostvarili sopstveni interes“, rekao je Jekauc za portal Sarajevo-x.com.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran smatra da bi povećanje stope PDV-a imalo izrazito negativan uticaj na privredu i standard stanovništva. „Bio bi to nastavak promašene politike da se budžetski deficiti pokrivaju novim zaduženjima ili novim opterećenjima građana i privrede. To bi, nezavisno od recesijskih kretanja, BiH vodilo u dalje ekonomsko propadanje“, smatra Gavran.

Kako navodi DW, prethodna vlast u BiH nije poslušala savjet MMF-a da se raniji višak prihoda od poreza (prema nekim procjenama, u periodu od 2005. do 2008. godine ostvaren je višak od blizu dvije milijarde KM) namijeni kapitalnim ulaganjima. Novac je, kako tvrde analitičari, potrošen na povišice plata, regrese, vozne parkove te druge troškove administracije i vlasti.

R E A G O V A NJ A


CPI - Centar za zastupanje građanskih interesa

Dodatno poresko opterećenje vodi nas u propast



Poreska opterećenja u Bosni i Hercegovini u 2011, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko su veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana BiH znatno niži. Ukupni naplaćeni poreski prihodi u BiH prošle godine iznosili su visokih 38, 4 posto BDP-a, dok je npr. u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31, 4 posto BDP-a. Visok iznos poreskih opterećenja u BiH ne ostavlja praktično nimalo prostora za njihovo daljnje podizanje. Stoga, vlasti u BiH rješenje za fiskalnu krizu prije svega trebaju tražiti na rashodovnoj strani tj. kroz racionalizaciju i preraspodjelu javne potrošnje. Svaki potez u smislu povećanja na prihodovnoj strani, prije svega kroz povećanje PDV-a, usporiće ekonomski rast i pogoršati životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih.

Pretpostavljajući da Vlada FBiH o povećanju poreskih opterećenja razmišlja uglavnom zbog finansiranja budžetskog deficita i plaćanja kredita po stand by aranžmanu MMF-a, smatramo da je ekonomski opravdano i moralno daleko ispravnije raditi na uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava, posebno uzimajući u obzir izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 3.2 milijarde KM ili 12, 8% BDP-a. Ukoliko bi se izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi svela na nivo od 10% BDP-a, kao što je to slučaj u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godišnje, što bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje budžetskog deficita i otplate kredita MMF-u, ali također otvorilo mogućnosti ulaganja u zapošljavanje u bosanskohercegovačkoj privredi.

Naime, povećanje stope PDV-a dovelo bi do rasta cijena robe i usluga, a s obzirom da u BiH trenutno prema analizama Svjetske banke, 48% građana živi na granici siromaštva, usljed novog opterećenja mnogi od njih bi bili gurnuti ispod ove granice. Novo poresko opterećenje, imalo bi katastofalne posljedice na bh privredu, posebno za mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte jer bi se zbog smanjene ukupne potražnje tj. smanjenog dostupnog novca, smanjila potražnja i za njihovim proizvodima.

CPI je nevladina, neprofitna organizacija koja prikupljanjem, analizom i objavljivanjem podataka od interesa za građane, te njihovom promocijom, aktivno podržava izgradnju civilnog društva. Fondacija CPI nastoji omogućiti da javni i verificirani podaci važni za građane BiH budu lako dostupni u kontekstu i na način kojeg može razumjeti građanin koji se profesionalno ne bavi javnom administracijom i javnim finansijama.



Saopštenje nevladine organizacije "Sloboda i prosperitet"

Povodom najavljene mogućnosti povećanja PDV-a od strane ministra finansija Federacije BiH Ante Krajine, nevladina organizacija "Sloboda i prosperitet" izlazi sa saopštenjem za javnost.
Izražavamo našu razočaranost najavljenim povećanjem PDV-a i pitamo se da li je aktuelna Vlada Federacije u stanju ponuditi ijedan konkretan i koristan prijedlog za poboljšanje kvaliteta života prosječnog građanina u BiH, ili će se njen mandat svoditi na povećanja poreza? Nakon povećanja poreza na topli obrok, neuspjelog pokušaja povećanja i uvođenja progresivnog poreza na dohodak, Vlada sada najavljuje i povećanje PDV-a koji trenutno iznosi 17%. Koji je sljedeći porez koji će vlada povećati ili uvesti, i koliko svog novca građani trebaju izdvajati kako bi zadovoljili potrebe preglomaznog birokratskog aparata?

Sve dosadašnje izmjene u poreskoj politici išle su u pravcu obezbjeđivanja dodatnih sredstava za održavanje nivoa ogromne javne potrošnje, uključujući i prekobrojnu administraciju. Stoga i ne čudi što je najavljena izmjena PDV-a upravo uslovljena aranžmanom sa MMF-om. Umjesto što se nastoje ostvariti veći javni prihodi nauštrub građana ove države, zašto se ne teži smanjivanju javnih rashoda koji su prema istraživanjima svih relevantnih institucija poput Svjetske banke ili MMF-a među najvećim u Evropi i prevazilaze svaku razumnu ekonomsku granicu?

Iako su rasterećenje privrede te programi štednje i smanjenja javne administracije u vremenima krize jedina razumna i produktivna mjera, i općenito, jedini garant dugoročnog ekonomskog napretka države, naša vlada u cilju zadržavanja privilegiranih stranačkih pozicija i sadašnjih javnih rashoda odlučuje se krenuti putem dodatnog siromašenja svojih građana. Povećanje PDV-a, osim što će biti direktan udar na džepove stanovnika Bosne i Hercegovine, nesumnjivo će voditi i ka dodatnom ograničavanju ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. Sve dok državni aparat sa svojom ogromnom administracijom i nametima bude gušio privatni sektor, BiH u ekonomskom smislu neće moći napredovati, niti će postati stabilna i prosperitetna država. Sa žaljenjem moramo konstatovati da aktuelna vlada, kao i sve prethodne, svjesno ili ne, čini poteze koji vode prema potpunom ekonomskom uništenju ove zemlje.

Priredio(la):