TUZLARIJE - D O S J E

15.03.2012.
Na Akademiji nauka i umjetnosti BiH
Mašić i Imamović promovirali Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine Muhameda Hevaija Uskufija


Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija predstavljen je jučer na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u prisustvu velikog broja istaknutih osoba iz društvenog, naučnog i kulturnog života BiH.



Riječ je o prijepisu najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednom od najstarijih rječnika na balkanskim prostorima.

O značaju ovog rječnika govorili su federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, recenzent Josip Baotić, član ANUBiH Enes Duraković i autor poglavlja o prijepisu Uskufijevog rječnika iz Uppsale Adnan Kadrić.

Damir Mašić smatra kako činjenica da se radi o bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego uopće prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, govori samo po sebi o veličini ovog djela. Naglašava da je ono dokument koji svjedoči o temelju, historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika.

"Imajući u vidu da je napisan 1631. godine, prije 380 godina u vrijeme kada su se različitim inkvizicijama spaljivale vještice po Evropi, Bosanac i Hercegovac Muhamed Hevai Uskufi, Tuzlak koji je tada imao 30 godina, sjeo je i napisao ovaj rječnik. Godišnjica rječnika je bila povod da Općina Tuzla i ovo ministarstvo 1. marta u Tuzli prvi put javnosti obznani i publikuje prijepis iz Uppsale iz Švedske koji do sada nikada nije bio objavljen. S te strane ovo je veliki praznik ne samo za struku već cjelokupnu BiH", kazao je Mašić.



Govoreći o ličnosti Uskufija, Jasmin Imamović navodi da je on na osmanskom dvoru u Istanbulu bio alhamijado pjesnik, pisac i veliki intelektualac. On ocjenjuje da za bosanski jezik nema važnije knjige od ove, te da mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta ovaj rječnik smatraju kapitalnim djelom.

"Nije dobro što ljudi osporavaju bosanski jezik. Nije toliko do onih koji ga osporavaju, već do nas koji ga nismo dovoljno predstavili. Protv mraka najbolje se brani svjetlom", naglasio je Imamović.

Za Enesa Durakovića posebno je važna kulturno-povijesna činjenica koja određuje ovaj rječnik - a to je da je pisan u stihovima. Potcrtao je da kultura u vremenu kada je nastalo ovo djelo nije razlučivala umjetničko od didaktičkog, čime je autor iskazao duh tog vremena.

"Današnja prvotna upotrebna vrijednosti rječnika nije više aktuelna. Rječnik je zatočen u povijest kulture - on je danas filološka činjenica i artefakt. Ovo djelo se aktuelizira u našem vremenu na poseban način, jer su posljednjih decenija naglašena ideološka nastojanja da se ospori bosanski jezik", istaknuo je Duraković.

Da rječnik govori o ljubavi prema svome jeziku kojom je autor prožeo rječnik smatra Josip Baotić, naglašavajući da je težnja tadašnjih autora bila staviti vlastiti jezik u isti rang s onima koji su tada imali prestiž u nauci i kulturi. Dodaje da Uskufijin rječnik donosi oko 800 autohtonih i autentičnih riječi.

Izdavači rječnika su Općina Tuzla i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Priredio(la): FENA