TUZLARIJE - D O S J E

30.08.2013.
Sajam šljive Gradačac 2013
Održano Stručno savjetovanje


Drugog dana Sajma šljive u Gradačcu, tradicionalno je održano Stručno savjetovanje u organizaciji Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta. Predavači su se bazirali na aktuelne teme, prije svega na rezultate i uspjehe koji su postignuti na općini Gradačac, a koji podrazumijevaju otvaranje Mlina Nezić i Mljekare Zott.



«Iako se radi o mljekarstvu, ovdje se radi i o sirovini, odnosno o jagodastom voću, s obzirom na to da će se praviti voćni jogurti, te je zbog toga potrebno obezbijediti sirovinu kako bi se taj ciklus zatvorio. Na savjetovanju se govorilo i o rezultatima koje postiže PMG VIP Gradačac, vrlo uspješna zadruga sa krošnjastom proizvodnjom - šljiva, jabuka, kruška. Istaknuti su problemi i ograničavajući faktori, kao što su navodnjavanje, izbjegavanje elementarnih nepogoda i sve ono što su bili evidentni problemi (grad, suša, niske temperature), što je svaki farmer osjetio na bolan način», istakao je dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo, prof. dr. Mirsad Kurtović.



Na savjetovanju je, između ostalog, istaknuto da je bosanskohercegovačka šljiva jako kvalitetna, ali da su elementarne nepogode i nedovoljna primjena agrotehničkih mjera ove godine utjecali da oko 30% plodova ne odgovaraju standardima inozemnog tržišta, prije svega zbog grada, truleži i crvljivosti. Rješenje za dio tih iskoristivih i ostalih tržnih viškova vidi se u prerađivačkoj industriji.
«Bosanskohercegovačka šljiva se najviše izvozi u zemlje EU, posebno u Njemačku i Austriju i već postaje prepoznatljiv brend. Kao što u Hercegovini postoji vinski put, bilo bi dobro da realizujemo projekat «plavi put», kako bi se povezao šljivarski kraj: Gradačac, Srebrenik, Gračanica, Brčko, Čelić, s ciljem što boljeg pozicioniranja na inozemnom i domaćem tržištu», istakao je Salih Durić, direktor PMG VIP Gradačac.

Predstavnici Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva posebnu pažnju u svom izlaganju su posvetili voćarstvu kao perspektivi razvoja BiH. Rečeno je da je sektor voćarstva najjači, te da bilježi enorman rast. Najveći problem je niska cijena otkupa, kao i brendiranje proizvoda. Zbog toga je neophodno zaštititi geografsko porijeklo domaće šljive, kako bi inozemni kupci znali da je ona npr. gradačačka. Slično je sa proizvodnjom i plasmanom ostalih voćarskih kultura. I pored toga, postoje svijetle tačke. Prošle godine povećan je izvoz maline za više od 300%, šljive za 10%, a 100.000 sadnica visokožbunaste borovnice je našlo inozemnog kupca.

«Naša zemlja ima velike mogućnosti u oblasti poljoprivrede. Već sada su značajni rejoni, gdje je Tuzlanski kanton voćarski kraj, Livanjski je pogodan za stočarstvo, Zeničko-dobojski za uzgoj višnje, Unsko-sanski za trešnju, Srednje-bosanski za jagodasto voće, dok je naše istraživanje pokazalo da Bosansko-podrinjski kanton nije toliko voćarski kraj koliko se mislilo. Potrebno je udruživanje s ciljem rješavanja problema, pitanje protivgradnih mreža i odbrane, obezbjeđenja vode i stvaranje akumulacije. Evidentirali smo potrebu udruživanja predstavnika udruženja i samih farmera kako bismo bili jedinstveni u smislu boldiranja i adresiranja problema», rekao je prof. dr. Kurtović.
Učesnici savjetovanja su imali priliku saznati i nešto više po pitanju IPARD fondova EU. U pitanju je 120 miliona maraka koje je EU preko svojih fondova obezbjeđivala. Diskutovalo se o problemima zbog kojih ta sredstva nisu iskorištena, te se tražila mogućnost kako riješiti te probleme, ne bi li se došlo do tih sredstava.

Predstavnici Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH (IPARD) su istakli neke specifičnosti za našu zemlju, poput toga da ne postoji jedinstveno ministarstvo i fond za finansiranje poljoprivrede na državnom nivou, nerazvijena savjetodavna služba na prostoru cijele BiH, te političke opstrukcije. Jedan od izazova koji je pred bh. poljoprivredom je uskladiti stanje na terenu i zahtjeve EU u pogledu uspostave IPARD strukture.
Podcrtano je i pitanje pravilnika u poljoprivredi, koji su usvojeni na nivou Vijeća ministara BiH, te problemi sa kojima se susreću potrošači.
Na stručnom savjetovanju predavanja su održali i predstavnici firmi Džakula iz Hrvatske i Syngenta, renomiranog proizvođača sredstava za zaštitu bilja.

Priredio(la): Služba za informisanje GS