TUZLARIJE - D O S J E

18.12.2013.
Istraživanje u BiH:
Dvije trećine građana nezadovoljno životom


Tuzlarije


Većina građana Bosne i Hercegovine podupire pomirenje i izgradnju povjerenja u toj zemlji istodobno ocijenivši kako nacionalni i vjerski identitet nisu zapreka tom procesu, a najvažniju ulogu u tome morao bi imati obrazovni sustav, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja objavljenog u srijedu u Sarajevu.

Istraživanje je protekle dvije godine provodila skupina sveučilišnih profesora i neovisnih istraživača s područja bivše Jugoslavije te sveučilišta u Edinbourghu, a jedan od autora Marko Antonio Brkić, profesor na privatnom sveučilištu Hercegovina, rekao je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja kako je ono provedeno na uzorku od 2606 ispitanika iz trinaest gradova diljem BiH, koji su odgovarali na 78 pitanja čija je svrha bila identificirati odnos prema procesu pomirenja, važnosti vjerskog i nacionalnog identiteta te prema ulozi koju u tome mogu imati vladajuće strukture, ali i nevladine organizacije.

"Čak 75 posto ispitanika vjeruje da je proces pomirenja i gradnje povjerenja važan", kazao je Brkić navodeći ključni rezultat provedenog istraživanja.

On posebice ističe kako je istraživanje dalo sasvim drugačiju sliku o raspoloženju među ljudima od one koja se može steći prateći medije.

"Naš je medijski prostor iznimno zagađen i kroz njega ne stiže prava slika stanja i odnosa", tvrdi Brkić.

Više od 60 posto ispitanika izjavilo je kako je poboljšanje gospodarskog stanja u BiH najvažniji prioritet, dok oko 40 posto smatra kako je ključ u političkim promjenama.

Većina ispitanika istodobno se izjasnila kako je za njih važnije temeljiti pomirenje na projektima okrenutima budućnosti nego na istraživanjima uzroka rata ili pak na gradnji spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina.

Obrazovni sustav bitan za proces pomirenja

Ispitanici su ocijenili i to kako bi najvažniju ulogu u procesu pomirenja morao imati obrazovni sustav odnosno zaposleni u školstvu, jer oni mogu odigrati ključnu ulogu u odgoju generacija koje nisu doživjele rat, a spoznaju o njemu stječu posredno, što opet utječe na njihov doživljaj povjerenja u zajednici u kojoj žive.

Čak 72 posto ispitanika najvažnijim posrednicima u izgradnji povjerenja smatra učitelje i nastavnike, dok 54 posto drži kako bi to trebala biti zadaća za političke i vjerske lidere.

Pitanja o vjerskom identitetu potvrdila su kako se BiH može smatrati duboko religioznim društvom. Čak 72 posto ispitanika očitovalo se vjernicima u tradicionalnom smislu, dok je izrazito nereligioznih osoba tek 10 posto.

Najveći postotak vjernika svoju religijsku pripadnost poistovjećuje i s pripadnošću određenoj nacionalnoj skupini, barem kada je riječ o tri najveće vjerske zajednice.

Istodobno je, međutim, tek 7, 4 posto ispitanika izjavilo kako njihov vjerski i nacionalni identitet oblikuje odluke o njihovim osobnim životima, uključujući tu i sklapanje prijateljstava.

Velika većina ispitanika ujedinjena je u negativnom odnosu prema životu u BiH. Tako je u istraživanju gotovo dvije trećine sudionika odgovorilo kako je nezadovoljno životom u BiH, dok je tek 21, 7 posto kazalo kako je zadovoljno načinom na koji se u toj zemlji živi. Među zadovoljnima najviše je onih koji se očituju kao muslimani - 26, 6 posto, zadovoljno je 23, 5 posto katolika, a samo 16, 2 posto pravoslavaca.

Priredio(la): Index.hr