TUZLARIJE - D O S J E

31.01.2014.
Centralna banka BiH izgubila 70 miliona KM!!!


Centralna banka BiH je prošle godine izgubila 70, 3 miliona KM investiranjem deviznih rezervi BiH u zlato, ekskluzivno saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.

Tuzlarije


Iz godišnjih izvještaja CB BiH vidljivo je da je CB uporno kupovala zlato iako mu cijena konstantno pada na svjetskom tržištu (podaci http://goldprice.org/).

Centralna banka trenutno raspolaže sa 96 hiljada unci zlata (tri tone).

Iz godišnjeg izvještaja Centralne banke vidljivo je da je Banka 31. decembra 2012. godine imala 64.000 unci zlata po cijeni 2.484 KM ili 1270, 05 Eura. Kurs EUR/USD na taj dan je bio 1, 3183 (iz kursne liste). Znači da je zlato vrijedilo 1.670 USD po unci ili ukupno 158.989.000 KM.



Prodavali da prikažu dobit, pa kupovali posle dva dana

CBBIH je svo zlato prodala krajem januara po cijeni 1.750 USD kako bi bio realizovan dobitak u bilansu uspjeha u iznosu 11.723.000 KM (strana 113. Izvještaja o novčanim tokovima u Godišnjem izvještaju za 2012.).

Samo dva-tri dana nakon što je prodala svo zlato, CBBIH je kupila istu količinu odnosno 64.000 unci zlata po istoj cijeni od 1.750 USD i po tadašnjem kursu EURUSD 1, 3175 to je iznosilo 166.264.112 KM. (strana 117. Godišnjeg izvještaja, stavka povećanje monetarnog zlata u Izvještaju o novčanom toku).

Od tada cijena zlata počela je da konstantno pada i taj trend je nastavljen sve do danas.

Gubitak 70 miliona KM

Bez obzira na trend pada zlata, CB BiH u januaru 2013. godine kupuje dodatnih 32.000 unci zlata po cijeni 1.658, 20 USD i po tadašnjem kursu to nas je koštalo 77.195.073, 40 KM. (polugodišnji izvještaj za 2013. godinu, str. 5 Izvještaja o novčanom toku).

Znači CBBIH je svo zlato platila ukupno 243.489.155 KM (166.264.112 KM + 77.195.073 KM).

Danas (30.01.2014.) cijena zlata iznosi 1.254 USD ili 921, 98 evra (http://goldprice.org/). Znači, zlato kojim raspolaže CB BiH vrijedi desetine miliona maraka manje.

Kupljenih 96.000 unci zlata, po trenutno cijeni na svjetskom tržištu od 921, 98 evra vrijedi 173.110.669 KM .

Znači CBBIH je u zlato uložila 243.489.155 KM a danas ga može prodati za 173.110.669, što predstavlja čist gubitak od - 70.378.486 KM.

U CBBIH niko ne snosi odgovornost

Investiranje deviznih rezervi je redovna aktivnost za koju je odgovorno rukovodstvo Centralne banke. Radi koordinacije aktivnosti između različitih organizacionih dijelova CBBiH koji učestvuju u investiranju formiran je Investicioni komitet koga čine guverner, i viceguverneri, te nekoliko direktora odjeljenja.

Na čelu komiteta, kako saznaje CAPITAL, je viceguverner Radomir Božić (SNSD). Sjednicama prisustvuju i drugi operativni službenici ali naknade za rad u komitetu primaju guverner, viceguverneri i još nekoliko direktora odjeljenja.

Zbog pogrešne investicione politike u CB BiH niko nije snosio sankcije.

Naprotiv, članovi Investicionog komiteta CB koji donosi odluku o ulaganjima deviznih rezervi, kako saznaje CAPITAL, primaju dodatnu naknadu od 1.000 KM iako su zaposleni u CB BiH.

U organizacionoj šemi CB BiH (cbbh.ba) nema posebnog organizacionog dijela koji se zove Komisija za investiranje ili investicioni komitet.

CB BiH: Članovi komiteta i njihove naknade su TAJNA!!!

Od Centralne banke smo pokušali saznati po kom osnovu guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, pored visokih plata, primaju dodatnu mjesečnu naknadu od 1.000 KM za rad u komisiji za investiranje deviznih rezervi, te da li su prekinuli primati tu naknadu sa obzirom na to da su ostvarili gubitak od 70 miliona KM od kupovine zlata u prošloj godini.

Odgovor smo dobili, ali ne na pitanja koja smo postavili.

Na pitanje ko su članovi Investicionog komiteta i koliku naknadu primaju iz Centralne banke su nam dogovorili da je to tajna!

“Djelokrug i sastav Investicionog komiteta, kao i plate i naknade zaposenih u CBBiH, su u skladu sa relevanntim zakonima utvrđeni aktima CBBiH koji, kao što je slučaj i sa drugim centralnim bankama u svijetu, predstavljaju internu regulativu i ne objavljuje se”, navodi se u pisanom odgovoru iz CBBIH.

Centralna banka je svjesno izbjegla dati odgovor na konkrentno pitanje koliko su prošle godine investirali deviznih rezervi u zlato, da li je ta investicija bila opravdana.

Umjesto toga da li su nam odgovor o rezultatima upravljanja zlatom od 2008. do 2014., te od 2004. do 2012. godine.

Iz Centralna banke su potvrdili podatak CAPITAL-a da sada imaju na raspolaganju 96.000 unci zlata, te da njegova trentunta vrijednost trenutno iznosi 120, 5 miliona USD ili 172, 46 miliona KM.

Umjesto objašnjenja zašto su ulagali u zlato ako njegova cijena konstantno pada, iz Centralne banke su odgovorili filozofski: „Dobitak ili gubitak po osnovu transkacija sa monetarnim zlatom može biti ostvaren tek eventualnom prodajom, o čemu se u svakom konkretnom slučaju donosi odluka zasnovana na odgovarajućoj analizi“.

No, u Centralnoj banci priznaju da cijena zlata poslednju godinu dana pada.

„Cijena zlata je u posljednjih godinu dana zabilježila smanjenje. Međutim, prema dostupnim informacijama iz relevantnih izvora očekuje se da bi se trend kretanja cijene zlata u ovoj godini mogao promijeniti, jer se krajem godine očekuje rast potražnje za zlatom kao zaštita od inflacije i sigurno utočište. U skladu sa ovim, dostupni izvori navode da bi u dužem roku cijena zlata mogla rasti ka novim rekordnim vrijednostima“, navodi se u odgovoru CBBIHdostavljenom CAPITAL-u.

CBBiH tvrdi da nije realizovala gubitke po osnovu dosadašnjeg držanja monetarnog zlata u strukturi deviznih rezervi i da nema namjeru prodavati zlato u aktuelnim uslovima. Istovremeno, navode da „CBBiH, kao i druge centralne banke širom svijeta, ne objavljuje niti javno komentariše svoje investicione politike i odluke koje se odnose na upravljanje deviznim rezarvama. Te politike i odluke su zasnovane na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima, te na teorijskim postulatima i najboljim praksama koje primjenjuju centralne banke“.

U CBBiH kažu da se kretanja na tržištu zlata redovno prate i potencijalni efekti prodaje ili dodatne kupovine se kontinuirano analiziraju, a eventualna odluka o prodaji ili kupovini je dio investicione politike i donosi se na najvišem nivou odlučivanja.

Prvo zlato od sukcesije

Prvu količinu zlata CBBiH je kupila od Savjeta ministara (zlato iz sukcesije bivše SFRJ koje je pripalo BiH) po cijeni od 917, 15 USD po unci i od tada u kontinuitetu raspolaže određenom količinom zlata u strukturi deviznih rezervi.

„Na dan 28.1.2014. godine CBBiH raspolaže sa 96.000 unci zlata (3 tone), što čini oko 2, 5% ukupnih deviznih rezervi, a njegova trenutna vrijednost je oko oko 120, 5 miliona USD, odnosno oko 172, 46 miliona KM. Po osnovu upravljanja zlatom CB BiH je u periodu 2008-2013 godine realizovala dobitak u iznosu od oko 61 milion KM. Iako profit nije primaran za CBBiH, nego su to monetarna, cjenovna i finansijska stabilnost, u periodu 2004.-2012. godine CBBiH je ostvarila ukupnu dobit od 698, 5 miliona KM, a od toga je u budžet Institucija BiH uplaćeno 362, 9 miliona KM. Ovi iznosi mogu biti odgovarajući pokazatelj o tome kako se vodi računa o deviznim rezervama, te njihovom investiranju“, navode u CB BiH.

Odgovor Centralne banke BiH



Odluke o upravljanju deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) donose se na tri nivoa i to na
a) strateškom nivou – Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine,
b) taktičkim nivou – Investicioni komitet Centralne banke Bosne i Hercegovine, i
c) operativnom nivou – organizacioni oblici Centralne banke Bosne i Hercegovine nadležni za poslove bankarstva, upravljanja rizicima, monitoringa i analiza

Na strateškom nivou Upravno vijeće CBBiH utvrđuje smjernice kojima se određuje tip i nivo rizika koji je CBBiH spremna da preuzme, uspostavlja ograničenja rizika i ovlaštenja rukovodne strukture CBBiH za odlučivanje.
Na taktičkom nivou Investicioni komitet Centralne banke Bosne i Hercegovine djeluje u okviru smjernica koje je usvojilo Upravno vijeće i donosi operativna pravila za investiranje. Investicioni komitet može, ako smatra da uslovi to opravdavaju, postupati opreznije nego što je to dozvoljeno smjernicama koje je usvojilo Upravno vijeće, te ne može odobriti operacije koje izlaze iz okvira usvojenih smjernica. Investicioni komitet izvještava Upravno vijeće o svom radu i performansama portfolija deviznih rezervi.
Djelokrug i sastav Investicionog komiteta, kao i plate i naknade zaposenih u CBBiH, su u skladu sa relevanntim zakonima utvrđeni aktima CBBiH koji, kao što je slučaj i sa drugim centralnim bankama u svijetu, predstavljaju internu regulativu i ne objavljuje se.
Bitno je napomenuti da, u skladu sa navedenom strukturom upravljanja deviznim rezervama, nijedan pojedinac ne može donijeti odluku izvan definisane strukture, te mimo ograničenja utvrđenih zakonskim i drugim propisima.

Monetarno zlato je tradicionalno sastavni dio deviznih rezervi gotovo svih centralnih banaka i smatra se najsigurnijom komponetnom deviznih rezervi. Pri tome se vrijednost monetarnog zlata u okviru deviznih rezervi utvrđuje u skladu sa relevantnom računovodstvenom regulativom, koja se u osnovi svodi na tekuću tržišnu cijenu. Istovremeno zlato je kao i drugi premeniti metali berzanska roba, te se njegova tržišna cijena mijenja u skladu sa brojnim faktorima, što posebno dolazi do izražaja u uslovima neizvjesnosti na tržištima i ekonomiji u cjelini.
Prvu količinu zlata CBBiH je kupila od Savjeta ministara (zlato iz sukcesije bivše SFRJ koje je pripalo BiH) po cijeni od 917, 15 USD po unci i od tada u kontinuitetu raspolaže određenom količinom zlata u strukturi deviznih rezervi. Na dan 28.1.2014. godine CBBiH raspolaže sa 96.000 unci zlata (3 tone), što čini oko 2, 5% ukupnih deviznih rezervi, a njegova trenutna vrijednost je oko oko 120, 5 miliona USD, odnosno oko 172, 46 miliona KM.
Po osnovu upravljanja zlatom CB BiH je u periodu 2008-2013 godine realizovala dobitak u iznosu od oko 61 milion KM
Dobitak ili gubitak po osnovu transkacija sa monetarnim zlatom može biti ostvaren tek eventualnom prodajom, o čemu se u svakom konkretnom slučaju donosi odluka zasnovana na odgovarajućoj analizi. CBBiH nije realizovala gubitke po osnovu dosadašnjeg držanja monetarnog zlata u strukturi deviznih rezervi i nema namjeru prodavati zlato u aktuelnim uslovima.

Informacije u vezi sa upravljanjem monetarnim zlatom, kao i deviznim rezervama u cjelini koje su namijenjene javnosti sadržane su u redovnim izvještajima koji se prezentuju, usvajaju i javno objavljuju u skladu sa Zakonom o CBBiH. Kao i druge centralne banke širom svijeta, CBBiH ne objavljuje niti javno komentariše svoje investicione politike i odluke koje se odnose na upravljanje deviznim rezarvama. Te politike i odluke su zasnovane na odgovarajućim ograničenjima i smjernicama koje se utvrđuju zakonskim i drugim propisima, te na teorijskim postulatima i najboljim praksama koje primjenjuju centralne banke.
U CBBiH se kretanja na tržištu zlata redovno prate i potencijalni efekti prodaje ili dodatne kupovine se kontinuirano analiziraju, a eventualna odluka o prodaji ili kupovini je dio investicione politike i donosi se na najvišem nivou odlučivanja.

Cijena zlata je u posljednjih godinu dana zabilježila smanjenje. Međutim, prema dostupnim informacijama iz relevantnih izvora očekuje se da bi se trend kretanja cijene zlata u ovoj godini mogao promijeniti, jer se krajem godine očekuje rast potražnje za zlatom kao zaštita od inflacije i sigurno utočište. U skladu sa ovim, dostupni izvori navode da bi u dužem roku cijena zlata mogla rasti ka novim rekordnim vrijednostima.

Iako profit nije primaran za CBBiH, nego su to monetarna, cjenovna i finansijska stabilnost, u periodu 2004.-2012. godine CBBiH je ostvarila ukupnu dobit od 698, 5 miliona KM, a od toga je u budžet Institucija BiH uplaćeno 362, 9 miliona KM. Ovi iznosi mogu biti odgovarajući pokazatelj o tome kako se vodi računa o deviznim rezervama, te njihovom investiranju.

Služba za odnose s javnošću

Priredio(la):