TUZLARIJE - D O S J E

30.05.2014.
Epidemije zaraznih bolesti nakon poplava?
Stručnjaci optimistični, ali oprezni


Do epidemije zaraznih bolesti neće doći uvjereni su stručnjaci iako je situacija nakon poplava u našoj i susjednim zemljama izuzetno kompleksna. Posebna zabrinutost proizilazi iz činjenice da je došlo do oštećenja sistema vodosnabdjevanja i onečišćenja hrane što je plodno tlo za razvoj infekcija, naročito u kolektivnim smještajima.

Tuzlarije


„Treba imati u vidu da su u tim smještajima ljudi koji su se kretali u zagađenoj vodi, plivali ili ronili u njoj i ona je dolazila u kontakt sa njihovom kožom što je potencijalna opasnost po zdravlje. Uzročnici koji prenose bolesti i domaćini pojedinih bolesti (glodavci najčešće) mijenjaju svoja staništa, dolaze u kontakt sa ljudima i to povećava mogućnost zaraza“, upozorava Nikola Bradarić, predsjednik Hrvatskog društva za infektivne bolesti navodeći da su ovo stvari na koje sada trebamo biti spremni.

Tuzlarije


Koordinacija zdravstvenih službi u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je na vrijeme reagovala i pripremila protuepidemijske mjere od kojih su najbitnije dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, a koje su usmjerene na gore pomenute opasnosti.

„Za sada nema zaraznih bolesti na području Semberije iako su neki dijelovi i dalje poplavljeni ili su karantinsko područje. Za sada je evidentiran jedino povećan broj ujeda pasa i mačaka, nemamo ujeda zmija, a prolazi period inkubacije za crijevne infekcije i nadam se da će broj bolesti biti minimalan“, navodi infektolog bijeljinske Bolnice „Sveti vračevi“ Aleksandra Radojčić.

U najrizičnijim područjima građanima se dijele letci sa mjerama o važnosti lične zaštite i higjene i kako ističu ljekari, građani zaista sarađuju. I pored toga u Tuzlanskom kantonu su već registrovani pacijenti sa salmenolozom, zaraznom žuticom tip A, mišijom groznicom, a registrovano je više slučajeva ugriza zmija.Upravo i o tome bilo je riječi na okruglom stolu posvećenom infektivnim bolestima u vanrednim uslovima u kome su učešće uzeli stručnjaci iz regije.

„Regionalni sastanci neće uroditi plodom ukoliko država ne shvata važnost stručne i političke angažovanosti u kriznoj situaciji koja ne poznaje granice. Ovaj skup pokazuje značaj infektologije jer stručnjaka ovog profila nikada ne može biti previše“, kazao je prof. dr. Sead Ahmetagić, načelnik Klinike za infektivne bolesti JZU UKC Tuzla izrazivši nadu da će aktivan rad na terenu rezultirati da BiH pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ne bude registrovana kao zemlja sa najvećim epidemijama koje su se desile nakon poplava.

B. K.

Priredio(la):