TUZLARIJE - D O S J E

04.07.2014.
Hraniteljstvo po vlastitoj savjesti
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo



U BiH nije uspostavljen dobar sistem kontrole hraniteljskih obitelji, zbog čega su djeca prepuštena na savjest onih koji ih primaju u svoje domove. Neka djeca žive s osobom koja se sudski spori sa biološkim sinom i sestrom.

Tuzlarije

Djeca kod Hasnije Džaferagić
Prema prijavi susjeda, djeca su kod Hasnije Džaferagić bila primorana na teške fizičke poslove. (Foto: Privatni arhiv)


Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Bračni par iz Gradiške još uvijek nije platio novčanu kaznu za zlostavljanje i zanemarivanje djevojčica o kojima su kao hranitelji brinuli. Kaznu od 2.000 KM, koju je u septembru prošle godine izrekao Osnovni sud u Gradišci, trebali bi platiti u roku od mjesec dana nakon izricanja pravosnažne presude, ali Okružni sud u Banjoj Luci još uvijek nije zakazao ročište.

Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) doznaje da je Okružno tužilaštvo Banja Luka uložilo žalbu na prvostepenu presudu u decembru prošle godine, a odgovor na žalbu od strane odbrane dostavljen je dva mjeseca poslije. Ukoliko se presuda potvrdi a novčana kazna ne plati, bit će zamijenjena zatvorskom tako što će se za svakih 100 KM računati jedan dan zatvora.

CIN je prije dva mjeseca objavio priču o djeci bez roditeljskog staranja koja su smještena u hraniteljske obitelji. Iako nema jedinstvenog registra podataka, CIN je od nadležnih centara za socijalni rad dobio podatak da je najmanje 589 djece smješteno u hraniteljske obitelji u Bosni i Hercegovini (BiH). Neka od njih su silovana ili na drugi način zlostavljana, a neka zanemarivana ili nisu imala adekvatnu njegu. Za izdržavanje i smještaj djece hraniteljske obitelji mjesečno primaju naknadu između 150 do 740 KM u zavisnosti od mjesta stanovanja.

Tuzlarije
Suzana Šormaz
Suzana Šormaz, direktorica Centra za socijalni rad u Gradišci, kaže da je nakon otkrivenog slučaja zlostavljanja djevojčica uveden pojačan nadzor nad hraniteljima u ovom mjestu. (Foto:CIN)


Iako sudski postupak nije otvoren za javnost zbog zaštite maloljetnih osoba, CIN je doznao što se dešavalo iza zatvorenih vrata ove hraniteljske obitelji u Gradišci. Bračni par koji je imao svog biološkog sina, osnovnoškolca, uzeo je u hraniteljstvo dvije djevojčice bez roditeljskog staranja, od kojih je jedna imala poteškoće u razvoju. Njihov sin ih je više puta silovao u periodu od 2003. do 2006.godine. Nakon što su roditelji za to saznali, istukli su sina a potom vršili pritisak na djevojčice da o tome nikome ne govore. Jedna od djevojčica je ispričala na sudu da su staratelji bili grubi prema njoj. Tukli su djecu kaišem, motkama i drškom od metle. Za to vrijeme stanovali su u kući koja pripada Centru za socijalni rad.

Tadašnja direktorica Centra za socijalni rad Biljana Ponjević, koja je s bračnim parom potpisala ugovor o hraniteljstvu, rekla je da nije primijetila nikakvo zlostavljanje i da je prisustvovala rođendanima u njihovoj zajednici. Najmanje troje svjedoka koji su poznavali ovaj bračni par rekli su da nisu ništa primijetili i da su imali dojam da je u zajednici sve uredu. Silovanje je potvrđeno u zdravstvenim institucijama a psiholog Svjetlana Bakić rekla je na sudu da je kod djece prisutna emotivna bol i strah. Kod dječaka nisu otkriveni psihički problemi a s obzirom da je bio maloljetan nije odgovarao za svoje postupke.

Nakon što je slučaj otkriven preko škole, Centar za socijalni rad Gradiška raskinuo je ugovor sa bračnim parom, djevojčice izmjestio na sigurno a kuću dodijelio na korištenje drugoj obitelji. Prilikom posjete ovoj obitelji novinari CIN-a su razgovarali sa djecom koja su izgledala opuštena i bila su komunikativna.

Suzana Šormaz, sadašnja direktorica Centra za socijalni rad u Gradišci, rekla je za CIN da je nakon otkrivenog slučaja uveden pojačan nadzor nad hraniteljskim obiteljima. Psiholog posjećuje obitelji dva puta sedmično, a socijalni radnici djecu prate i putem društvenih mreža. Ona priznaje da unatoč svemu postoji napetost i konstantan oprez „da prepoznamo kod djece da oni nemaju nekakav simptom koji bi mogao da ukaže na nešto.“

Prije dva mjeseca objavljen je Pravilnik o hraniteljstvu Republike Srpske (RS) u kojem su definirani uslovi za dobivanje statusa hraniteljske obitelji, vrste i oblici zbrinjavanja kao i način sprovođenja nadzora nad radom hranitelja. Novim pravilnikom je definirano da uz zahtjev za hraniteljstvo punoljetno lice mora donijeti i nalaz i mišljenje psihijatra i za sebe i za supružnika, uvjerenje da nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi nikakva istraga i da nije podignuta optužnica.

Ovim pravilnikom je propisano da uz standardno hraniteljstvo, koje podrazumijeva smještaj u drugu porodicu djece i odraslih čiji psihofizički razvoj ne odstupa značajnije od drugih osoba iste životne dobi, može biti i specijalizirano hraniteljstvo za osobe koje imaju potrebe za dodatnom njegom ili podrškom te urgentno hraniteljstvo, kada primjerice djeca uslijed elementarnih nepogoda ostanu bez roditelja. Propisani su i načini kontrole hranitelja, kao što su sagledavanje životnih uvjeta, savjetovanja, kontakti i susreti sa hraniteljima i slično.

U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) još ne postoji ni Pravilnik ni Zakon o hraniteljstvu. Trenutno je ova oblast definirana Federalnim zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, u kojem se navodi da centri za socijalni rad treba da vrše redovan obilazak hraniteljske porodice pod njihovim nadzorom, ali nije precizirano koliko često.
Hraniteljica sa sinom u sudskom sporu


Tuzlarije
Hasnija Džaferagić
Hasnija Džaferagić kaže da je dobila brojne pohvale kao hraniteljica. (Foto: CIN)


Iako je CIN otkrio da obitelj Hasnije Džaferagić prolazi prave drame, kod nje još uvijek borave djeca bez roditeljskog staranja. CIN je izvršio uvid u sudske sporove koje Džaferagić vodi sa mnogim osobama, među kojima je i njezin biološki sin Hamdija. Prema navodima iz sudske dokumentacije, Džaferagić i njezin nevjenčani suprug Enes Kulovac istjerali su njezinog sina i njegovu trudnu suprugu iz kuće. Prijetili su im željeznom šipkom i pištoljem. Tom prilikom su vikali da izvede suprugu, „inače ćemo je mi ubiti a ubistvo ćemo pripisati tebi jer imamo strahovito velike veze u ovom gradu kako u policiji tako i na sudu.“ Prema tvrdnji njezinog sina, u kući mu je ostalo 320 KM, koje je zaradio privatno „kako bi mogao dočekati prinovu“, a taj novac mu je majka uzela.

Prema postojećoj dokumentaciji Džaferagić je uzela donaciju od 4.200 KM koja je bila namijenjena njezinom sinu, ratnom vojnom invalidu. Navodno je donaciju uzela bez njegovog znanja i zadržala ju je za sebe. Na sudu je majka za sina tražila sudsku zabranu prilaska kući, rekla je da ga ne želi financijski pomagati te da je ona sama bolesna. Sin je od Ministarstva za rad i socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo zatražio da njegovoj majci oduzmu djecu koja su joj data u hraniteljstvo.

Postoje brojni drugi sudski sporovi koje se vode protiv Džaferagić ili ih je ona pokrenula protiv drugih ljudi, a koji se uglavnom odnose na narušavanje javnog reda i mira i tuče, zbog čega je više puta i novčano kažnjena na Općinskom sudu u Sarajevu. Kao svoju olakšavajuću okolnost navodila je činjenicu da je hraniteljica, ali i da je bolesna žena. Prema postojećem zakonskom okviru, potencijalni hranitelji dužni su dostaviti uvjerenje o nekažnjavanju a djeca se ne bi smjela smjestiti u obitelji u kojima su poremećeni odnosi i koji imaju društveno negativno ponašanje.

Kod Džaferagić je trenutno smješteno dvoje djece iz Zavoda za specijalno obrazovanje Mjedenica. U Zavodu kažu da ne raspolažu informacijama sa suda, te da im je najbitnije da su djeca u toj porodici dobro adaptirana.

„A to ako se šta dešavalo, vjerovatno se dešavalo nekad ranije, ne znam od kad to traje, mi tim informacijama ne raspolažemo, djeca ne znaju za to, pa neka sud to rješava“, kaže Elma Mulalić, socijalna radnica iz ovog Zavoda.

Protiv Džaferagić su nadležnim centrima za socijalni rad prijave podnosili i rodbina i susjedi. Uz ostalo, u prijavama je naveden loš odnos prema djeci, koji je podrazumijevao i teške fizičke radove koje su djeca morala izvršavati, kao što je podizanje teških elemenata i slično. Kantonalnom centru za socijalni rad upućena je i peticija sa 50 potpisa, u kojoj se traži prinudna hospitalizacija i ljekarsko ispitivanje Džaferagić, jer navodno ona uznemirava susjede psovkama, vrijeđanjima i fizičkim napadima na njihovu djecu.

Džaferagić u razgovoru za CIN kaže da je kao hraniteljica dobila brojne pohvale. „Više od stotinu djece u mene kroz kuću prošlo“, kaže Džaferagić, dodajući da je hraniteljica od 70-tih godina. „Ja djecu hoću da odgojim da budu prava djeca u pravom smislu.“ Jedna od njezinih štićenica je zvala redakciju CIN-a i tvrdila da je joj je Džaferagić kao prava majka.

Hraniteljski status još uvijek ima i Umija Pozder iz Sarajeva, u čijoj kući je trenutno smješteno troje djece bez roditeljskog staranja. U oktobru 2013. godine iz porodice Pozder izmještena je maloljetna djevojčica, i to „zbog naznaka nasilnog ponašanja od strane hraniteljke“, kako je navedeno u dopisu nadležne Službe socijalne zaštite Vogošća. Ona je danas smještena u SOS dječije selo. Kako je navedeno u dopisu Službe, ona je dobro raspoložena, vesela, dinamična i otvorena. Odbijen je zahtjev novinara CIN-a za razgovor s njom jer je, kako je obrazloženo, djevojčica u fazi adaptacije na treći po redu vid smještaja, te treba prihvatiti saradnju sa SOS-majkom i izgraditi odnos povjerenja sa drugom djecom.

Izmještanje za nju znači i novu školu i nove aktivnosti. U dopisu iz Službe se navodi da „oblici nasilja ranije nisu bili vidljivi ili jasno primijećeni okolini u kojoj je živjela i sa kojom je surađivala sve do momenta njezine inicijative da se zauzme za sebe na način da o tome jasno govori.“

Planirane zakonske izmjene


Tuzlarije
Miroslav Jurešić
Miroslav Jurešić, savjetnik u Federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike, kaže da se problemi u hraniteljstvu neće riješiti donošenjem zakona već njegovom primjenom. (Foto: CIN)


Nadležne institucije su upoznate sa problemima u oblasti hraniteljstva. Ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber smatra da udomljavanje djece u BiH nije na zavidnoj razini. Njegov savjetnik Miroslav Jurešić kaže: „Već godinama mi uočavamo određene probleme u ovoj oblasti koja je jako zapuštena i koja je neuređena.“

Zbog nedostatka detaljnijih propisa i nadzora nad hraniteljskim obiteljima sve ovisi o njihovoj savjesti i odgovornosti. Zbog toga se pristupilo izradi Zakona o hraniteljstvu u FBIH, koji je trenutno u formi prednacrta. Postojeći prednacrt, između ostaloga, predviđa kontrolu hraniteljskih obitelji, kao i detaljniji opis kategorija hraniteljstva. Predviđeno je da se uvede jedinstvena naknada na nivou Federacije. Plan je da naknada za standardno hraniteljstvo bude 376 KM za dijete i 209 KM naknade za hranitelja. Za specijalizirano hraniteljstvo, koje podrazumijeva smještaj u drugu porodicu djece i odraslih čiji psihofizički razvoj zahtijevaju specijaliziranu njegu, planirana naknada je 543 KM za dijete i 334 KM za hranitelja.

Nakon obavljenih javnih konsultacija donijet će se finalni nacrt Zakona koji će se poslati u proceduru usvajanja.

Priredio(la):