TUZLARIJE - D O S J E

04.11.2014.
VKBI: Sutorina pripada Bosni i Hercegovini!
"Crna Gora ima posjedovno, ali ne i vlasničko pravo nad Sutorinom i Kruševicom, koje pripadaju BiH", izjavio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Suad Kurtćehajić na današnjoj tribini Kongresa Vijeća bošnjačkih intelektualaca (VKBI) o temi “Sutorina je u BiH” u Sarajevu.

Tuzlarije


Vijeće ministara BiH za dva dana odlučuje o Prijedlogu o utvrđenim granicama između BiH i Crne Gore, prema kojem bi Sutorina i Kruševica pripale Crnoj Gori.

Usvajanjem ove odluke, smatra Kurtćehajić, BiH bi “poklonila Crnoj Gori dio teritorije koje joj pravno pripada i koje je stoljećima pripadalo BiH”.

Tuzlarije


“Sutorina se od najranijih vremena nalazila u BiH, a sa njom je BiH ušla i u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Te granice potvrđene su Članom 135 Vidovdanskog ustava. Š estojanuarskom diktaturom iz 1929. godine Kraljevina je podijeljana na devet banovina, od kojih je jedna bila i Zetska, koja je obuhvatala teritorije i BiH i Crne Gore”, rekao je Kurtćehajić.

Osnovni argument Crne Gore u vlasničkom pravu nad Sutorinom i Kruševicom je odluka ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine kojom je ova teritorija prebačena iz trebinjskog u bokokotorski srez Zetske banovine.

“Međutim, Zetska banovina nije pravni prethodnik Crne Gore. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) usvojilo je u februaru 1945. godine Prezidijum kojim je suspendovalo sve odluke usvojene za vrijeme okupacije, kao i one koje su koliziji sa odlukama Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Prema odluci AVNOJ-a, BiH u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), ulazi u granicama utvrđenim na Berlinskom kongresu 1878, koje uključuju i Sutorinu i Kruševicu. Stoga, Crna Gora ne posjeduje niti jedan argument za vlasničko pravo nad ovom teritorijom”, objasnio je Kurtćehajić.

Posjedovno pravo nad Sutorinom i Kruševicom Crna Gora je dobila postizanjem proste “de fakto” kontrole koju su uspostavili crnogorski partizani nakon oslobađanja teritorije od okupatora.

“Vlada Federalne Republike BiH, kasnije Narodne Republike BiH, 1945. godine usvojila je odluku o unutrašnjoj teritorijalnoj organizaciji BiH, koja nije obuhvatala Sutorinu i Kruševicu jer nije posjedovala “de fakto” kontrolu nad tom teritorijom. Kasnije je predsjednik Vlade BiH Đuro Pucar usmeno prepustio posjedovno pravo nad Sutorinom i Kruševicom Crnoj Gori. Ova odluka, međutim, nema pravni legitimitet, jer nikada nije potvrđena ni u Narodnoj skupštini BiH, ni u Parlamentu Jugoslavije, koje su jedino imali ovlaštenje da odlučuju o vanjskim i unutrašnjim granicama između saveznih republika unutar SFRJ. Granice BiH prema AVNOJ-u prihvatila je i Badinterova komisija 1992. godine”, zaključio je Kurtćehajić.

Dodao je kako “ne razumije indolentnost vlasti BiH zbog koje bi, da nije bilo medijske propagande, BiH poklonila dio svoje teritorije bez ikakve reakcije javnosti”.

“Sutorina i Kruševica obuhvataju od 5, 3 do 7 kilometara morske obale, što je od izuzetne strateške važnosti za BiH”, kazao je Kurtćehajić.

Njegov prijedlog je da se spor oko ove teritorije, ukoliko Crna Gora ne prihvati argumente BiH, preda na međunarodnu arbitražu.

Na tribini su govorili i Kurtćehajićevi saradnici Nihad Aličković i Alen Mahović, koji su prikupili važne dokumente za ovaj slučaj.

Priredio(la): BHRT