TUZLARIJE - D O S J E

03.11.2014.
Gdje je Sutorina, u BiH ili u Crnoj Gori?
Tuzlarije


Kojoj državi pripada Sutorina – BiH ili Crnoj Gori? Ovaj problem, proistekao iz nedefinisanja granica između dvije zemlje, sve više dobija na aktuelnosti.

Ukoliko novi saziv državnog Predsjedništva i vlast Crne Gore ne nađu zadovoljavajuće rješenje u pogledu konačnog razgraničenja u regiji Hercegnovskog zaliva, dvije države mogle bi se naći pred velikim sporom, koji bi zbog strateškog značaja morala rješavati međunarodna arbitraža. (BHRT)

Sutorina, teritorijalno je područje dva manja zaljeva: unutrašnji Risansko-morinjsko-metrički, s trgom i lukom Risan, te selima Strp, Lipci, Moranj, Kostajnica, Kamenari, Bijela, Baošići, Đenovići, Verige, Kumbor, Zelenika i Meljinje i vanjski Hercegnovsko-toplanski, , selima Igalo, Njivice, Topla, te selom i lukom Sutorina.

Do 1947. godine BiH je imala dva izlaza na more. Takve su bile priznate avnojske granice naše zemlje. U tim granicama je BiH međunarodno priznata 1992. godine. No, davne 1947. jednim telefonskim pozivom šef KPBiH (Komunističke partije Bosne i Hercegovine) je poklonio Crnoj Gori ovaj vrijedan drugi izlaz na more. Zauzvrat smo dobili neki vrh planine na granici BiH-Crna Gora. S obzirom da smo priznati u avnojskim granicama iz 1943. a ovo se desilo 1947, logično je zahtjevati: Vratite nam Sutorinu!

U odnosu na Neum gdje mi nemamo pristup medjunarodnim vodama direktno vec preko Hrvatskih voda, izlazom na nase granice u Boki Kotorskoj mi imamo direktno izlaz na medjunarodne vode .

Koliko je to bitno pokazuje trazenje Slovenije od Hrvatske da im da direktan izlaz sto Hrvatska odbija i evo 18 godina su u sukobu.

Bosni i Hercegovini prije više od 60 godina oduzeto je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

I površnim poznavateljima povijesti poznato je da je BiH, nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine, zadržala dva izlaza na obalu Jadrana, utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine: jedan kod naselja Neum i drugi, na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina. Klek i Sutorina pripali su od 1918. godine Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To je trajalo do 1921. godine, kada je Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti. Enklava Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti.

Nakon toga 1929. godine Sutorina se našla u sastavu Zetske banovine, ali ipak u sklopu Trebinjskoga kotara. Partizanske vlasti nisu na zasjedanju AVNOJ-a raspravljale o granicama. To pitanje otvoreno je u veljači 1945. godine. tajnik Predsjedništva AVNOJ-a Mile Peruničić predložio je kao kriterij za granice BiH stanje određeno Berlinskim kongresom 1878. godine. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripale bi BiH.

U maju 1946. godine tajnik Skupštine FNRJ uputio je dopis federalnim jedinicama da mogu izvršiti korekcije granica i o tome Skupštini dostaviti prijedloge i dokumentaciju. Međutim, o eventualnim pregovorima o razgraničenju između BiH i Crne Gore od 1945. do 1947. nema pismenih tragova. Neposredno nakon II. svjetskoga rata, BiH je na zemljovidima prikazivana s izlazom na more u Boki Kotorskoj kod Sutorine. (camo.ch)

Tuzlarije


Na portalu Ljiljan objavljena je karta iz 1946. godine, koju je priredio Alen Mahović iz Sarajeva, a svjedoči da je Sutorina i nakon okončanja Drugog svjetskog rata bila u sastavu BiH.

“Godina izdavanja: 1946. Izdavač; Državno izdavačko preduzeće Bosne i Hercegovine, Sarajevo Štampa: Litografija “Božankovski” Zagreb, piše na karti tada Narodne republike Bosne i Hercegovine.

Priredio(la):