TUZLARIJE - D O S J E

25.11.2014.
Održana Javna tribina
˝Sutorina pripada Bosni i Hercegovini“

Univerzitet u Tuzli bio je domaćin Javne tribine „Sutorina pripada Bosni i Hercegovini“ posvećene Danu državnosti Bosne i Hercegovine. Zbog aktuelnog konteksta na relaciji Crna Gora - BiH, zapaženo predavanje održao je prof. dr. Suad Kurtćehajić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ukazavši na činjenice koje potvrđuju da Sutorina, oblast kojom danas administrativno upravlja susjedna Crna Gora pripada Bosni i Hercegovini.

Tuzlarije


“Sutorina se od najranijih vremena nalazila u Bosni i Hercegovini, a sa njom je Bosna i Hercegovina ušla i u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Te granice potvrđene su Članom 135 Vidovdanskog ustava. Šestojanuarskom diktaturom iz 1929. godine Kraljevina je podijeljana na devet banovina, od kojih je jedna bila i Zetska, koja je obuhvatala teritorije i Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, rekao je prof.dr.Kurtćehajić.

Tuzlarije


Osnovni argument Crne Gore u vlasničkom pravu nad Sutorinom i Kruševicom je Odluka ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine kojom je ova teritorija prebačena iz trebinjskog u bokokotorski srez Zetske banovine.

Tuzlarije


“Međutim, Zetska banovina nije pravni prethodnik Crne Gore. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) usvojilo je u februaru 1945. godine Prezidijum kojim je suspendovalo sve odluke usvojene za vrijeme okupacije, kao i one koje su koliziji sa odlukama Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Tuzlarije


Prema odluci AVNOJ-a, BiH u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), ulazi u granicama utvrđenim na Berlinskom kongresu 1878, koje uključuju i Sutorinu i Kruševicu. Stoga, Crna Gora ne posjeduje niti jedan argument za vlasničko pravo nad ovom teritorijom”, objasnio je prof.dr. Kurtćehajić.

Tuzlarije


Posjedovno pravo nad Sutorinom i Kruševicom Crna Gora je dobila postizanjem proste “de fakto” kontrole koju su uspostavili crnogorski partizani nakon oslobađanja teritorije od okupatora.

“Vlada Federalne Republike Bosne i Hercegovine, kasnije Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 1945. godine usvojila je odluku o unutrašnjoj teritorijalnoj organizaciji BiH, koja nije obuhvatala Sutorinu i Kruševicu jer nije posjedovala “de fakto” kontrolu nad tom teritorijom. Kasnije je predsjednik Vlade BiH Đuro Pucar usmeno prepustio posjedovno pravo nad Sutorinom i Kruševicom Crnoj Gori. Ova odluka, međutim, nema pravni legitimitet, jer nikada nije potvrđena ni u Narodnoj skupštini BiH, ni u Parlamentu Jugoslavije, koje su jedino imali ovlaštenje da odlučuju o vanjskim i unutrašnjim granicama između saveznih republika unutar SFRJ. Granice BiH prema AVNOJ-u prihvatila je i Badinterova komisija 1992. godine”, zaključio je prof.dr. Kurtćehajić.

Tuzlarije


“Sutorina i Kruševica obuhvataju od 5, 3 do 7 kilometara morske obale, što je od izuzetne strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je prof. dr. Kurtćehajić.

Prijedlog prof. dr. Kurtćehajića je da se spor oko ove teritorije, ukoliko Crna Gora ne prihvati argumente Bosne i Hercegovine, preda na međunarodnu arbitražu.



Priredio(la):