TUZLARIJE - D O S J E

16.12.2014.
Saopštenje Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu FBiH
Dio poreza od prodaje alkohola i cigareta treba usmjeriti u zdravstvo
Tuzlarije


ZAHTJEV ZA IZDVAJANJE DIJELA DRŽAVNIH POREZNIH PRIHODA OD PRODAJE CIGARETA I ALKOHOLA ZA ZDRAVSTVO KOJI ĆE BITI UVRŠTENI U BUDŽETE FEDERACIJE I KANTONA ZA ISPUNJAVANJE OBAVEZA KOJE PROISTIČU IZ ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Sučeni sa teškom situacijom u Javnom zdravstvenom sektoru na teritoriji Federacije BiH, koja je izazvana nedostatkom finansijskih sredstava a s obzirom na teško stanje u realnoj privredi, podsjećamo na obavezu osnivača zdravstvenih ustanova da obezbijedi sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko održavanje zdravstvenih ustanova kao i obavezu da obezbijedi sredstva za prevenciju malignih oboljanja i HIV/AIDS-a i druge obaveze koje proističu iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Sistem zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, čije je financiranje zasnovano na Bismarkovom modelu, bez finansijske pomoći od strane osnivača nije više moguć.Broj zaposlenih (oko 500 hiljada), koji u suštini izdvajanjem kroz uplatu doprinosa, finansiraju kompletnu zdravstvenu zaštitu na teritoriji Federacije BiH (za oko 2, 5 miliona stanovnika) je ispod kriterija koji omogućavaju normalno funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Dodajući tome da su prethodne Vlade na svim nivoima donosile odluke o otpisu dugova i oslobađanju od uplate doprinosa za zdravstvo (odluka Federalnog ministra zdravstva o otpisu duga od 320 milion KM Fondu MIO-PIO i drugi otpisi dugova kao i donošenje Zakona o konsolidaciji određenih privrednih preduzeća, bez jasnog određivanja načina uplate dugovanja) dovodi Javni zdravstveni sektor u bezizlaznu situaciju. Vlade zemalja u okruženju koje imaju sličan model zdravstvene zaštite, podižu kredite za oporavak Javnog zdravstvenog sektora, jer se ovaj način finansiranja u kojem javno zdravstvo ne posluje po principima tržišne ekonomije, pokazao neodrživim a pogotovo stoga što imamo procentualno najveći broj nezaposlenih u Evropi.

Ovakav indiferentan i maćehinski odnos Vlasti prema javnom zdravstvu će se vrlo brzo pretvoriti u svoju suprotnost.Zamišljen kao socijalno zdravstvo, zasnovano na međusobnoj solidarnosti, pretvoriće se u sistem gdje će kvalitetno zdravstvo imati samo privilegovani, koji budu mogli platiti usluge u privatnom sektoru, poput SAD-a. U prilog tome idu zvanični pokazatelji koji govore o tome da su prijavljeni prihodi u privatnom zdravstvenom sektoru za 2012 godinu 267, 5 miliona KM, što je za 10 puta više nego prije 10 godina, a s obzirom da je odljev kvalitetnih kadrova iz javnog u privatni zdravstveni sektor evidentan i da se radi o samo 70% prijavljenih prihoda privatnih ustanova, upitno će biti ko će u budućnosti raditi u javnim zdravstvenim ustanovama s obzirom da veliki broj mladih stručnjaka traži angažman i posao u zemljama Evropske unije i dalje.

Bezidejno i tromo upravljanje javnim zdravstvenim ustanovama, nedostatak finansijskih sredstava i male plaće u zdravstvu (satnica od 2 KM, najmanja od svih granskih djelatnosti), uslovile su da građani mimo toga što uplaćuju doprinose, sve više traže usluge u privatnom sektoru bez obzira što im to predstavlja dodatno finansijsko opterećenje. Iskustva zemalja u tranziciji pa i onih koje su ušle u Evropsku uniju (Rumunija, Bugarska pa i Hrvatska) a imale su sličan model zdravstvene zaštite, pokazuju da bez pomoći države kao osnivača javnih zdravstvenih ustanova, nije moguće pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu, koje je prisiljeno da kvalitetnu zdravstvenu zaštitu potraži na nekom drugom mjestu (privatno ili u inostranstvu) gdje će za nju debelo platiti i odnijeti novac drugima da popravljaju svoje zdravstvo, bez obzira radi li se o prikupljenim sredstvima putem dobrotvornih akcija ili sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja tj građana.

Zemlje u okruženju i zemlje Evropske unije prepoznale su davno ovaj problem, pa bez obzira što iz svojih budžeta dodatno finansiraju javno zdravstvo, dio prihoda od akciza na duhan i alkohol uplaćuju u Zavode zdravstvenog osiguranja. Primjer tome je Hrvatska koja 32% od akciza na duhan uplaćuje svom Zavodu zdravstvenog osiguranja pa čak ni to nije dovoljno za finansijsku konsolidaciju javnog zdravstva, jer su gubici bolnica u Hrvatskoj u 2012 godini, zbog sličnog načina organizacije zdravstvenog sistema, bili oko 6, 5 milijardi kuna.

Opravdanost našeg zahtjeva vidimo i u tome da ova inicijativa nije prvi puta pokrenuta i da je dosada u više navrata Vijeće ministara uputilo sličan prijedlog Upravnom odboru UIO (prijedlog Ministarstva civilnih poslova iz devetog mjeseca 2013, da se donese odluka o izdvajanju dijela prihoda od prodaje akciza na duhan i alkohol za zdravstvo) i da se predlože rješenja u skladu sa postojećim zakonskim okvirima do izmjene Zakona koji regulišu ovu oblast.

Podsjećamo da u Hrvatskoj ovo pitanje reguliše Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji kaže u članu 53 stav dva, prihod od akciza na duhanske prerađevine u visini od 32% od ukupnog prihoda doznačuje se iz državnog proračuna na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja do 5.dana u mjesecu. Pošto se kod nas mnogo stvari rješava donošenjem odluka određenih nivoa vlasti, smatramo da se nakon raspodjele prihoda od akciza na duhan na nivoe entiteta, do donošenja zakonskih okvira, ovo pitanje, ako želimo sačuvati javno zdravstvo, može regulisati odlukom Vlade Federacije o raspodjeli prema kantonima-županijama, odnosno Zavodima zdravstvenog osiguranja u propisanim procentima, kako bi se uvrstilo u budžete istih za 2015 godinu.

Da ne bi bilo zabune oko toga da će se nekome uzeti a dati zdravstvu, podsjećamo da su svi nivoi vlasti u Dopunskom pismu namjere prema MMF-u iz januara 2014 godine, a zbog povlačenja tranši od MMF-a, u članu 9 stav dva, napisali da će povećati akcize na alkohol i duhan, i usmjeriti dodatne prihode u sistem zdravstvene zaštite i, uz pomoć Svjetske banke, inicirati sveobuhvatnu reformu sistema zdravstvene zaštite u prvoj polovici 2014 godine.

S obzirom da je 2014 pri kraju i da je u septembru 2014 Upravni odbor UIO BIH donio odluku o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete od 1.januara 2015 u iznosu od 2 KM po paklu cigareta, a prije toga odluku o akcizama na rezani duhan smatramo da je naš zahtjev u skladu sa potpisanom izjavom svih premijera (Vijeća ministara, Federacije i Republike Srpske kao i svih ministara financija). Ovo daje specifičnu težinu našem zahtjevu s obzirom da su ubrani prihodi od akciza na duhan od uvođenja PDV-a do sada prešli 4 miljarde KM a da je negativan efekat uvođenja PDV-a bez diferencirane stope za lijekove i sanitetski materijal, zdravstvo koštao više od 600 miliona KM bez mogućnosti povrata istog.Iako je bilo zaključaka Vlade Federacije BiH (zaključci u prilogu od Vlade Premijera Hadžipašića do Vlade Premijera Brankovića), do realizacije istih nikad nije došlo i sav teret je išao na uštrb standarda zaposlenih u zdravstvu i nažalost dijelom na standard pacijenata.

S obzirom da se zdravstvo finansira isključivo novcem građana kroz uplate doprinosa, oni su praktično PDV na lijekove i sanitetski materijal iznijeli na svojim leđima. Ostvaren prihodi na osnovu akciza na duhan u 2012 godini u Bosni i Hercegovini iznosili su više od 750 milona KM i ako bismo primijenili praksu iz Hrvatske to bi značilo, u raspodjeli javnih prihoda, Federaciji BiH za zdravstveni sektor oko 160 miliona KM ili više s obzirom na odluku o povećanju akciza na cigarete ili po kantonima-županijama:

Kanton-županija novi prihod u ZZO

-Unsko-sanski 20, 78 miliona KM
-Posavski 2, 43 miliona KM
-Tuzlanski 32, 71 miliona KM
-Zeničko-dobojski 27, 34 miliona KM
-Bosansko-podrinjski 2, 12 miliona KM
-Srednjobosanski 18, 25 miliona KM
-Hercegovačko-neretvanski 16, 21 miliona KM
-Zapadno-hercegovački 6, 27 miliona KM
-Sarajevski 27, 91 miliona KM
-Herceg-bosanski 6, 69 miliona KM

Ovo bi bila raspodjela prihoda od akciza na duhan bez posebnih koeficijenata, koja bi omogućila jednaku dostupnost zdravstvenim uslugama za sve građane Federacije u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.Time bi se učinio prvi korak u izjednačavanju prava građana na jednaku zdravstvenu zaštitu pa nam ne bi potrošnja po osiguranom licu za 2012 godinu u jednom kantonu bila 874 KM a u drugom 450 KM ili potrošnja lijekova na recept u jednom kantonu 160 KM po jednom osiguranom licu a u drugom 36 KM. Time bi se omogućilo da se u javnim zdravstvenim ustanovama zadrže prijeko potrebni kadrovi jer bi finansijska injekcija sistemu omogućila usklađivanje standarda zaposlenih u zdravstvu sa porastom troškova života u proteklom periodu.S obzirom da se vode pregovori oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za oblast zdravstva na teritoriji Federacije BiH, artikulkisanjem dijela ovako obezbjeđenih sredstava otpao bi argument pojedinih Vlada kantona da se slažu da su plaće u javnom zdravstvu male ali da nema sredstava iz kojih bi uskladili satnicu u zdravstvu sa svim drugim granskim djelatnostima.

Zahtjevamo da se nastave pregovori sa Vladom Federacije i Vladama kantona i spremni smo da u razgovorima prije usvajanja budžeta na svim nivoima posjetimo sve vlade na različitim nivoima i elaboriramo svoje argumentovane zahtjeveS obzirom da je postojeća struktura Vlasti bil apsolutno indiferentna, troma i nezainteresovana za poboljšanje standarda i benefita pacijenata i zaposlenih u zdravstvenom sektoru, ukoliko se nastavi ovakav odnos prema ovom sektoru u kojem građani plaćaju a Vlasti odlučuju, Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu FBIH će iskoristiti sva zakonom dozvoljena sredstva kako bi javni zdravstveni sektor bio sačuvan i poboljšan u korist korisnika usluga istog ali i zaposlenih u njemu.

PREDSJEDNIŠTVO FEDERALNOG SINDIKATA
RADNIKA ZAPOSLENIH U ZDRAVSTVU

Priredio(la):