TUZLARIJE - D O S J E

06.02.2015.
Na isplaćenu marku radniku poslodavac državi plaća 70 feninga
Tuzlarije
Umjesto u razvoj privrede, 500 miliona maraka odlaze kroz parafiskalne namete



Stanje u bh. privredi sve je lošije. Jedini način da privreda bude oporavljena jeste da bude rasterećena od različitih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja. Stoga, ukoliko želi podstaći zapošljavanje i poboljšati konkurentnost, BiH pod hitno mora značajno smanjiti porezna opterećenja rada, odnosno namete privredi. To su samo neke od preporuka koje stoje u Sporazumu o rastu i zapošljavanju u BiH.

Bh. privrednici svjedoče o preprekama u poslovanju. Tvrde - parafiskalni nameti kočnica su razvoja privrede. To potvrđuju i godišnja izdvajanja. A nameta ima na stotine. Plaćanje članarine turističkoj zajednici, opće vodne naknade, naknade za članstvo u komorama - samo su neke od njih. Umjesto u razvoj privrede, 500 miliona maraka odlaze kroz parafiskalne namete.

Da taj novac ne ode u javnu administarciju, vjerovatno bi bio reinvestiran u privredu, i to bi otvorilo hiljade radnih mjesta i dovelo do ekonomskog zamaha, smatra projekt-menadžer CCI-ja Adis Arapović.

Stručnjaci upozoravaju - u ovakvom ambijentu nemoguće je graditi konkurentnu ekonomiju. „Institucije vlasti moraju shvatiti da je krajnje vrijeme da se uđe u ozbiljnu reformu privrednog djelovanja u BiH i tu je cijeli set zakona koje hitno treba mijenjati da bi se olakšalo poslovanje koje bi popravilo imidž BiH“, ističe Tomislav Majić, direktor Udruženja za poduzetništvo i posao LINK Mostar.

Poreska opterećenja, te obavezni doprinosi kojima su opterećene kompanije, onemogućavaju investicije i nova zapošljavanja. Četvrtina radne snage je na biroima za zapošljavanje, a stopa nezaposlenih mladih u BiH je blizu 60%.

„Ljudi ne vide interes da otvaraju pogone, proširuju poslove, zapošljavaju nove ljude jer je zaista vrlo teško obezbijediti takav iznos“, kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca BiH.

U preporukama iz Sporazuma o rastu i zapošljavanju u BiH navedeno je da naša zemlja treba usvojiti set reformi tržišta rada kako bi se povećalo stvaranje novih radnih mjesta.

„BiH treba poticati zapošljavanje, unaprijediti konkurentnost smanjenjem troškova rada na mnogo manji postotak radnih troškova od približno 40 do prosjeka za nove zemlje članice EU na nekih 35“, napominje Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije Evropske unije u BiH.

Za napredak bh. privrede neophodna je politička stabilnost kako bi se ušlo u ekonomske reforme koje će dovesti do poboljšanja BDP-a. Neophodno je napraviti liberalan privredni prostor, umanjiti opterećenja na rad i poslovanje.

Priredio(la): FTV