TUZLARIJE - D O S J E

10.07.2015.
BiH je na dobrom putu prema grčkom scenariju
TuzlarijeGrčka vlada, nakon referenuduma sprovedenog u nedjelju kada su Grci jednoznačno odbili uslove kreditora, suočava se s velikim pritiskom - i država i bankarski sistem na korak su od bankrota.  I šefovi eurozone nalaze se pod pritiskom. I oni moraju riješiti grčki problem što prije.

Evropski lideri dali su Ciprasu rok od jednog dana da predloži rješenje grčkog problema. Na drugu stranu on tvrdi kako je Grčka iskorištena kao svojevrsni eksperiment.

U cjelokupnoj brizi za budućnost jedne od 50 najvećih ekonomija svijeta pridružili su se i naši političari.

Analizirali smo.Koliko je Bosna i Hercegovina "blizu" grčkog scenarija i trebamo li se i mi brinuti da bi se nešto slično moglo dogoditi i ovdje, odnosno da li je kod nas teža situacija u odnosu na onu grčku?

"Grčka je toliko zadužena da će biti veoma teško riješiti ovu situaciju. No, s druge strane, još gora je opcija bila nastaviti implementirati politiku međunarodne zajednice kakva se do sada provodila u Grčkoj, a koja je u konačnici i rezultirala ovim što se desilo", kaže za BUKU Eldar Dizdarević kolumnista magazine Dani i Oslobođenje

Posljednjih godina mnogi ekonomisti upozoravaju da se sve ovo zapravo smišljeno provodi od strane nekoliko najrazvijenijih svjetskih država, odnosno da budemo precizniji od strane nekoliko bankarskih porodica iz tih država, pri čemu je filozofija slijedeća: zadužiti svako zemlju preko svake granice, a zatim kroz privatizaciju i vraćanje dugova uzeti joj sve što iole vrijedi.

"Ako pogledate malo unazad naći ćete recimo prije par godina prijedloge međunarodne zajednice da Grčka proda (privatizira) svoje otoke, obale, šume, pa čak i Akropolis, kako bi na taj način vratila dugove. Naravno, ima dosta krivice i među Grcima koji su nerazumno upali i upleli se u sve to. Naravno, sada je jako teško predvidjeti kako će se stvari s Grčkom dalje odvijati, no mislim da je svaka opcija od one koju su Grci u saradnji sa međunarodnom zajednicom do sada godinama provodili daleko bolja", ističe naš sagovornik.

Slaviša Raković, ekspert za finansijske usluge kaže za naš portal da oni koji pažljivo prate razvoj krize javnog duga u Evropskoj uniji, a koja je nastala gubitkom povjerenja u tržišta i nagli prestanak kreditnog balona, znaju da recepti za ozdravljenje koji su ponuđeni nisu dali rezultat.

"Austerity politika koja je kombinacija mjera budžetske štednje i povećanja poreza prije svega je "ubila" domaću tražnju i time izazvala pad BDP i posljedično budžetskih prihoda. Osim takozvanih PIGS zemalja (Portugal Italija Grčka Španija) i potpuno neopravdano proglašenih lijenim i neradnim narodima, u ovom kolu se našla i Irska, ali i druge zemlje", kaže naš sagovornik.

Dodaje kako je svuda primijenjen jednak recept, ali samo u Grčkoj je u petogodišnjoj primjeni izazvao potpuno suprotne efekte od očekivanih, BDP je pao za 25% i ne oporavlja se, a vlada i pored izraženog suficita primarnog budžeta nema na raspolaganju više alata i manevarskog prostora za servisiranje dugova.

"Politika Trojke (kojoj nakon restrukturiranja Grčka najviše duguje) zaista ne nudi ništa novo ni inventivno i daljim rezovima ugrožava samu sposobnost Grčke da stane na put ekonomskog oporavka. Mnoge banke unutar EU su dobile veću budžetsku podršku od EU nego sama država članica EU. Svi argumenti koje je iznijela Grčka vlada su ekonomski zasnovani, a svoju nezavisnu potvrdu imaju i od samog MMF (na nivou studije), ali i od velikog broja uglednih ekonomista-nobelovaca (Stiglic, Krugman)", dodaje Raković za BUKU.

On misli kako je grčka vlada povukla hrabar potez i kako će se stvari promijeniti, odnosno situacija da se prihvate ili odbace uslovi Trojke je prevaziđena.

"Sada se u stvari pokazuje politička dimenzija ovog problema jer postaje očigledno da je Trojka bila nepopustljiva prema vladi koja im ne odgovara u smislu političkih stavova. Razumne odluke nakon referenduma (ostavka Varufakisa), kao i podrška opozicije vladi dovešće do promjene stavova kreditora. Lično smatram da svi scenariji sudnjeg dana koji se pominju neće stupiti na scenu (napuštanje evrozone i krah Grčke)", ističe Raković optimistično.

Bosna i Hercegovina – srljanje bez ikakvog voznog reda

"Mi u BiH, ali i svi u regionu, moramo pažljivo pratiti šta se dešava u Grčkoj jer smo svi mi skupa na istom putu, zbog pogrešne ekonomske politike i olakog, nekritičkog prihvatanja neoliberalne ekonomske doktrine", kaže za BUKU Eldar Dizdarević

"BiH još uvijek nije blizu grčkog scenarija, ali je na "dobrom putu" da bude uskoro. Jer kod nas je sve pogrešno postavljeno. Evo primjera. Kaže se da dug koji iznosi 80 do posto bruto domaćeg proizvoda nije problematičan, a prema Maastrichtskom kriteriju granica za ulazak neke zemlje u EU je dug od 60 posto BDP-a. Međutim, niko ne razmišlja o slijedećem. Mehanizam prikazivanja BDP-a je kod nas namjerno pogrešno postavljen. Naprimjer, neko se mlijeko proizvede u Hrvatskoj, upakuje u ambalaži i pošalje u BiH. Kada se to mlijeko proda u BiH, naprimjer u Konzumovoj prodavnici, onda se cjelokupna vrijednost tog mlijeka upiše u bh. BDP, dok se u stvarnosti više od 80 posto tog novca ode u Hrvatsku i tamo se također upiše u hrvatski BDP. Na taj način BDP je prenapuhan, popuno nerealan, i sada se na osnovu toga trebaju uspostavljati neke granice zaduženja?", pita se Dizdarević.

U našem slučaju, kao i u slučajevima zemalja u regiji, granica maksimalnog zaduženja bi se trebala mjeriti spram izvoza iz zemlje, jer se vanjski dug vraća u devizama.

"To znači da bi maksimalna granica zaduženja kod nas prema pom mjerilu bila otpirike 2, 1 milijardu KM obzirom da ukupni godišnji izvoz iznosi oko 7 milijardi KM, a kod nas je samo vanjski dug sada na nivou od 8, 8 milijardi KM. Osim toga, daleko je važnije po kojoj godišnjoj stopi raste zaduženje od omjera spram BDP-u. Ako javni dug raste po višim stopama nego ostali ekonomski parametri onda to vodi samo povećanju poreza", ističe on.

"A lani je bh. dug rastao po stopi od 7 posto, a BDP po stopi od 0, 7 posto! Mislim da je to veoma idikativno kuda sve to ide", zaključuje sagovornik BUKE.

Slaviša Raković kaže da je Grčka u prvih pedeset ekonomija svijeta i izrazito je potentna.

"Grci su vrijedni ljudi što svako može da vidi boraveći u toj zemlji. Kolika je zabluda o navodnoj preplaćenosti Grka najbolje ilustruje činjenica da je njihova prosječna neto plata na godišnjem nivou 9.300 Evra, a kod nas 5138 Evra, dakle nije ni dvostruka, a razlika u BDP po glavi stanovnika je gotovo trostruka", kaže nam Raković.

Ističe kako se Grčka i BiH značajno razlikuju u pogledu scenarija.

"Javni dug Grčke nastao je iz intenzivne kreditne i investicione aktivnosti, a onda je kroz refinansiranje progresivno rastao zbog efekta uvećavanja duga zbog kamatnih stopa. Prosto je nevjerovatno da je jedna članica Evropske monetarne unije koju nadgleda Evropska centralna banka i Evropska komisija mogla samostalno da potone u dužničko robstvo. S te strane odgovornost za situaciju u Grčkoj snose i kreditori, a ne samo vlasti, pa dio odgovornosti snose i tijela EU", napominje Slaviša Raković.

On tvrdi kako je u BiH osnovni problem struktura i veličina javne potrošnje. Sa 44% BDP koji se unosi u javnu potrošnju BiH nikako ne može da se opiše kao mala otvorena ekonomija (što bi trebala biti) već kao odrasla birokratska država koja bi mogla opsluživati dvostruko veći broj stanovnika. Nije tome razlog ni složeno ustrojstvo BiH, jer ma koliko bila ogromna razlika u ustrojstvu jednog i drugog entiteta, javna potrošnja im je u dlaku ista.

"Dakle, u BiH imamo situaciju da privredu ne ubija javni dug, niti je nivo zaduženosti prevelik zalogaj. Ekonomiju u BiH ubija vlastita država i pri tome se nada da će se privreda podići na neki čaroban način. Dalje zaduživanje radi namirenja javne potrošnje stoga je konopac oko vrata svih građana BiH.Tu možemo da uočimo i jednu sličnost. Oba scenarija imaju sličan efekat, odnosno nemogućnost privrednog oporavka i rasta i razvoja koji je BiH mnogo više potreban nego Grčkoj. Komično je slušati kontemplacije političara iz regiona na temu Grčke, a sami pripadaju utopljenoj ekonomiji", dodaje sagovornik BUKE.

On kaže da ne može a da ne pomene Reformsku agendu i MMF u BiH koje u ovom času odbijaju oba entiteta.

"Time traže alibi za preduzimanje nužnih mjera po navodnom diktatu finansijera. S druge strane sama reformska agenda ima ograničene domete ka stabilizaciji javnih finansija, ali vrlo malo elemenata stvarne razvojne paradigme. Dok se kod nas referendumi raspisuju o takozvanim istorijskim pitanjima, a koplja lome na prošlosti, grčke vlasti su izvele jedan praktičan i pragmatičan referendum i pokazali pravo lice demokratije", zaključuje Raković za kraj.

Priredio(la): BUKA