TUZLARIJE - D O S J E

07.07.2015.
Kakva je sudbina domaćih termoelektrana zbog EU direktiva?

U posljednje vrijeme u Evropi se sve češće može čuti kako termoelektrane zagađuju okolinu, nisu okolinski prihvatljive, te kako su jedni od najvećih generatora emisije stakleničkih plinova i stoga je ih je potrebno zatvoriti.

Bosna i Hercegovina, koja je na putu euroatlantskih integracija, ima četiri termoelektrane u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gackom, koje proizvode značajnu količinu električne energije.

Sudeći prema direktivama Evropske unije, naša zemlja mogla bi biti suočena sa pritiskom iz Brisela da u dogledno vrijeme zatvori ove termoelektrane, jer su "potencijalni zagađivači okoline".

Tim povodom Poslovni portal Akta.ba razgovarao je sa predsjednikom Naučno-stručnog odbora Regionalnog centra za edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu iz Sarajeva (REIC) Aleksandrom Kneževićem, koji je pojasnio da Evropska unija nije se odlučila gasiti proizvodnju električne energije iz termoelektrana, nego pod plaštom politike suzbijanja klimatskih promjena želi otežati Kinezima da plasiraju svoju opremu za termoelektrane u Evropu.

Kako je Knežević precizirao, Kina svake nedjelje otvori dvije, tri nove termoelektrane, te je razvila proizvodnju opreme koja je kvalitetna, a znatno jeftinija od evropske, dok s druge strane Evropa želi plasirati svoje vjetro i sunčeve elektrane.

"Kako bi promjenila odnose na tržištu energijske opreme Evropska unija uvela je plaćanje naknade za emisije ugljendioksida. Zahvaljujući tome, samo prošle godine u EU je isključeno 15 termoelektrana", objasnio je Knežević.

Dodao je da, kako se BiH približava EU, će i naše termoelektrane plaćati višu cijenu naknade za korištenje uglja.

"Naknada trenutno iznosi 20 KM po toni uglja, sa perspektivom da bude viša od 50 KM. To neće isključiti gradnju novih termoelektrana u BiH, ali će biti smanjena njihova ekonomičnost, odnosno biće povećan rizik gradnje novih termoelektrana", kazao je Knežević.

Rekao je da novac koji se dobija od naknada, domaće elektroprivrede bi mogle investirati u proizvodnju nekarbonske električne energije, te bi na taj način "izbubljeno mogu povratiti".

Zastarjele domaće termoelektrane

Govoreći o zastarjelosti naših termoelektrana, Knežević je izjavio da su one odradile više nego svoj dvostruki radni vijek, kroz obavljene poslove revitalizacije.

"One mogu raditi još 10 do 15 godina. Međutim, tu imamo novu prijetnju. Evropa želi izvoziti svoju opremu za odsumporavanje dimnih gasova i u toku su pregovori oko preuzimanja obaveza da se ograniči emisija sumpordoksida iz postojećih termoelektrana na nivou koji odgovara novim elektranama u Evropi", rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, to je neopravdan zahtjev, jer je "neekoonmično stavljanje nove zakrpe na staru vreću".

"Po prijedlogu EU termoelektrane koje ne ograniče svoju emisiju zagađujućih materija prema direktivama EU, moći će nakon 2018. godine raditi još samo 20.000 sati (npr. pet godina po 4.000 sati.)", pojasnio je Knežević.

Naveo je da postoji mišljenje, izneseno u jednoj nedavno odbranjenoj doktorskoj disertaciji, da je ekonomično jedino odsumporavanje dimnih gasova u TE Ugljevik, naravno o trošku obje elektroprivrede, jer se time smanjuje emisija države.

"To bi bio maksimum naših mogućnosti da udovoljimo zahtjevu Evropske unije", zaključio je Knežević. 

Spomenuo je da će, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, proizvodnja uglja rasti u svijetu sve do 2040. godine, ali da će zahvaljujući politici EU proizvodnja uglja u Evropi opadati.

"Kao što sam rekao to povećava rizik gradnje novih termoelektrana u BiH. Međutim, termoelektrane na ugalj na liniji su održivog razvoja BiH i tu imamo dva suprotstavljena zahtjeva – eksploatisati ugalj kao element razvoja u BiH ili slijediti politiku EU koja utiče na smanjenje potrošnje uglja. Država i entiteske vlade treba da su svjesne tog rizika i da upravljaju tim rizikom (kroz pregovore sa Evropskom komisijom i kroz kreiranje domaćih planova razvoja)", dodao je Knežević.

Upravljanje rizikom zadatak je vlasti

Rekao je da naši investitori znaju projektovati i graditi termoelektarne, ali da ne mogu upravljati rizikom, jer je to zadatak vlasti. 

Prema njegovim riječima, u svijetu, posebno u Evropi, snažan je proces zamjene karbonske energije nekarbnoskom.

"Nekarbonski izvor najprije može nadomjestiti nedostatak električne energije. Naša privreda i domaćinstva rasipnici su energije i tu je zadatak države da uspostavi sistem povećanja energijske efikasnosti kod potrošača. Odgovarajući zakoni usvojeni su u RS, ali se ne primjenjuju, dok taj zakon u Federaciji BiH nakon pet godina čekanja još nije usvojen", objasnio je Knežević. 

Dodao je da u BiH imamo značajan potecijal za nove hidroelektrane, ali ih teško možemo sami graditi zbog visokih investicionih troškova.

Kazao da nastajnu brojne barijere – od otpora građana zbog neodgovarajućeg pristupa projektu potencijalnih investitora, nesposobnosti pregovaranja sa stranim investitorima i sl.

Knežević je ocijenio da hidroelektrane trebaju postati osnovni isporučioci električne energije u BiH.

"Termoelektrane bi se trebale uključivati kada je visoka potrošnja električne energije, i kada je najviša cijena električne energije na otvorenom tržištu", zaključio je. 

Potrebna aktuelna energijska politika u BiH

Na pitanje da li je za BiH skupa proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, Knežević je odgovorio da razvojem tehnologije i gradnjom postrojenja sa sve većom snagom, opadaju troškovi gradnje elektranana koje bi koristile obnovljive izvore energije.

Naveo je da podsticaji koji se dobijaju za obnovljivu energiju, te plaćanje naknada za emisije ugljendioksida čine električnu energiju jeftinijom od one iz termoelektrana.

"Moramo imati aktuelnu energijsku politiku u BiH. Stvari se brzo mijenjaju, moramo se tome prilagođavati. Posebno je važno da rudnici uglja budu spremni da, u slučaju pada potražnje uglja, pređu na alternativnu proizvodnju (druge mineralne sirovine, bio masa, poljoprivreda i stočarstvo – čak i prerađivačka industrija). Ne treba čekati zadnji dan, pa onda otpuštati rudare. Več danas rudnici treba da rade na back-stop (zamjenskim) tehnologijama", poručio je Knežević.

K.S.

Priredio(la): akta.ba