TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

*
22. godišnjica od parafiranja Daytonskog sporazuma

22. godišnjica od parafiranja Daytonskog sporazuma



Foto: AA

Na današnji dan prije 22 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.


videoprilog Miše Vidovića (Dnevnik 1)

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

”Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazuma je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni… 

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 20 godina od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba (zajedno sa ostalima). Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH, navodi Anadolu Agency (AA).

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Dok jedni ustavne promjene vide kao “potencijalnu opasnost za opstanak” bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska protiveći se eventualnoj centralizaciji vlasti, drugi smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila najoptimalnije rješenje. Politički establišment Republike Srpske kao jedan od najvećih zagovarača “slova Dejtona” najveći je protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno, u ovom bh. entitetu, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, neradni je dan. 

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije. 

1








OBNOVI SADRŽAJ

FTV













OSTALE VIJESTI
Neformalno okupljanje: Mogherini pozvala premijere regiona na sastanak

Zbog odredbi novog Zakona o PIO: Masovni protesti policajaca u Sarajevu

Obustavljena nastava: Prekomjerna zagađenost zraka u Teheranu

Jedan od najprometnijih aerodroma na svijetu: Hiljade putnika ostalo na aerodromu u Atlanti zbog nestanka struje

Požar izbio u ugostiteljskom objektu: U požaru u Mumbaiju poginulo 12 osoba

Potvrda Izborne komisije: Hernandez opet predsjednik Hondurasa

VIDEO: U F+ Adnan Hadžihalilović i Emir Arnautović: Edna Š unjić postignutim rezultatima ruši predrasude

VIDEO: U F+ glavni trener KK-a \'Pokoj\' Mujo Čehajić: Roditelji osnovali karate klub da im djeca ne budu na ulici

U konkurenciji 16 najboljih svjetske rang liste: Cerić osvojila bronzu, Samardžić peta na turniru u Rusiji
Preuzeto sa portala INDEX.HR

Objavljeno prije 40 minuta
UN: Čelnici Mjanmara prijeti optužba za genocid nad muslimanima Rohindža
Objavljeno prije 55 minuta
Ima 11 godina i od rođenja je u zatvoru, mala Afganistanka sanja o tome da izađe na slobodu
Objavljeno prije 60 minuta
Guardian: Romi su opet postali žrtveni jarci za sve društvene probleme
Objavljeno prije sat vremena
Njemačka policija traži pomoć građana u identifikaciji prosvjednika sa summita G20
Objavljeno prije 2 sata
Honduras potvrdio novi mandat dosadašnjeg predsjednika, odbačene optužbe o lažiranju glasova
Objavljeno prije 2 sata
Konzervativni milijarder Sebastian Pinera ponovno predsjednik Čilea