TUZLARIJE - OSTALE VIJESTI

BiH su od černobilske katastrofe 'spasile' meteorološke prilike

BiH su od černobilske katastrofe 'spasile' meteorološke prilike



Foto: Fena/Pixabay

Ove godine navršile su se 33 godine od černobilske, najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj historiji čije se posljedice osjećaju i danas. Nekoliko desetljeća poslije nesreće radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala, a procjenjuje se da je pet miliona ljudi osjetilo direktne i indirektne posljedice radijacije.

Katastrofa se dogodila u nuklearnoj elektrani "Vladimir Iljič Lenjin" smještenoj u gradu Pripjatu tadašnjem Sovjetskom Savezu, u kojem je živjelo gotovo 50.000 ljudi. Oni su evakuirani iz domova u nadi da će se u njih brzo vratiti, ali ovo mjesto i danas je "grad duhova".

Bila je subota, 26. april 1986. godine u 1.23 sati kada je eksplodirao reaktor u elektrani, otpuštajući velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije od one oslobođene u japanskom gradu Hirošimi kada je bačena atomska bomba.

Iako tačan broj stradalih tokom i nakon te katastrofe još uvijek nije poznat, Ujedinjene nacije su 2005. godine objavile izvještaj o 4.000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji.

Brojne zamjerke nakon nesreće odnosile su se na informativnu blokadu i skrivanje razmjera katastrofe i do nekoliko dana, ali potpune informacije su nedostupne i danas, što je kao problem identificirano i u nedavno objavljenoj HBO-ovoj mini seriji koja je vratila fokus javnosti na ovaj zaboravljeni dio svijeta.

Bosnu i Hercegovinu su tada "spasile" meteorološke prilike, jer je radioaktivna prašina nošena vjetrom dospjela sjeverno od tadašnje Jugoslavije. Radioaktivnost je prvo registrirana u nuklearnoj elektrani Forsmark u Švedskoj.

Zbog takvog odnosa sovjetskih vlasti informacije koje su stizale u BiH bile su šture, a u tom periodu za zaštitu od jonizirajućeg zračenja bila su nadležna republička ministarstva zdravlja, dok se Veterinarski fakultet bavio ispitivanjem radio-hemijske ispravnosti hrane.

Profesorica atomske i nuklearne fizike Lamija Tanović kaže da je u ovakvim nesrećama od izuzetne važnosti pravovremeno obavještavanje javnosti, dodajući da je pitanje koliko dugo bi činjenice o černobilskoj katastrofi bile skrivane da Šveđani nisu otkrili povećani nivo zračenja.

- Koliko je onda štetnog materijala došlo u razne dijelove svijeta zavisilo je od meteoroloških prilika, vjetra i oborina. Postoji mapa koja tačno prikazuje koji su dijelovi Zemlje najviše bili pogođeni, a BiH je u tom smislu ostala sigurna zona, dok je zračenje registrirano u Sloveniji - istaknula je.

Ipak, da opasnost od radijacije postoji za bh. građane, čitaoci su imali priliku da saznaju iz medija tek u prvoj sedmici maja kada su upozoreni da trebaju izbjegavati sve vrste zelenog povrća, meso i mlijeko od stoke koja se hranila na pašnjacima, pisalo je u Oslobođenju.

- Mi koji znamo šta je značila katastrofa tada smo govorili da nećemo jesti salatu niti jagode, jer na to padne najviše prašine kroz oborine, ali srećom naš dio nije bio zahvaćen oblakom radioaktivnog materijala - ističe Tanović.

Govoreći o posljedicama, napomenula je da postoje radioaktivni izotopi koji nastaju raspadom urana i oni su dugoživući. Stoga se čestice koje su doletjele iz Černobila zadržavaju veoma dugo te je još uvijek u zoni oko 30 kilometara radijusa oko elektrane prisutna radioaktivnost, iako je reaktor u betonskom sarkofagu.

Na zemlju je palo mnogo tog materijala i prostor je još opasan za ljude i bit će još, procjenjuje se, narednih 600 godina. To su periodi poluraspada, to je vrijeme koje je potrebno da se polovina početne količine raspadne.

Strašne posljedice ove katastrofe po zdravlje ljudi još uvijek se osjećaju, poput djece s različitim genetskim deformacijama koju su rodili ozračeni roditelji.

Viša naučna saradnica na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu Anja Haverić kaže da su organizmi, pa tako i ćelije, svakodnevno izložene djelovanju brojnih agenasa, uključujući i različita zračenja, s različitim posljedicama.

Sve vrste zračenja, dodaje, predstavljaju opasnost za nasljedni materijal, jer mogu narušiti integritet i strukturu DNK molekule uzrokujući mutacije, a konačni efekti zavise od dužine i intenziteta izloženosti.

- Kod nuklearnih zračenja važan je period tokom kojeg radioaktivne čestice emitiraju zračenje. Kao izuzetno male, čestice se lako inhaliraju ili preko kože i probavnim putem dolaze u organizam i direktan kontakt s najosjetljivijim organima, tkivima, ćelijama i u njima sadržanim molekulama - pojasnila je Haverić.

Posebno su osjetljivi probavni sistem i koštana srž, a dugoročni efekti se ispoljavaju na plućima, bubrezima i slično. No, efekti radijacije također zavise i od tipa radioaktivnih čestica od čega zavisi posljedični štetni biološki efekat.

Efekti na genetički materijal se dešavaju na mikroskopskom nivou, promjene u broju hromosoma i hromosomskih garnitura i veće promjene u strukturi hromosoma, ali i na submikroskopskom nivou, promjene na nivou gena.

- One imaju različite posljedice na funkcioniranje i preživljavanje ćelije i u konačnici razvoj različitih patoloških stanja. Brojna istraživanja provedena čak i godinama nakon više nuklearnih katastrofa koje su se desile u daljoj i bližoj historiji potvrdila su različite mutagene i genotoksične efekte zračenja - naglasila je Haverić.

Izloženost organizma ekstremnim dozama zračenja je smrtonosna ili može izazvati tešku radijacijsku bolest, podvlači Haverić, a kod umjerenih doza javljaju se mučnine, povraćanja, glavobolje i slično.

Posljedice na genetički materijal, prije svega na molekulu DNK, mogu biti direktni i indirektni i od izuzetnog su značaja, jer se mogu prenijeti ili u novonastale ćelije (prilikom diobe tjelesnih ćelija) ili na potomstvo (ako se ispolje u spolnim ćelijama).

- Direktne posljedice se manifestiraju kao oštećenja DNK molekule nastala direktnim djelovanjem radioaktivnih čestica pri čemu će ovakva oštećenja vjerovatnije izazvati čestice većeg naboja nego nisko nabijene čestice - podvukla je.

Ipak, u ćelijama postoje složeni mehanizmi zaduženi za popravke nastalih oštećenja u DNK molekuli te je manja oštećenja lakše popraviti, ali ih ovi mehanizmi nekada ne prepoznaju pa se dugoročno akumuliraju u ćeliji sa ozbiljnim posljedicama kao što je na primjer kancer.

Nuklearna sigurnost u Bosni i Hercegovini na prvi pogled je dobra, budući da na teritoriji BiH nema atomskih centrala ili nuklearnih elektrane, a te zemlje su pod posebnom brigom Agencije Ujedinjenih naroda za atomsku energiju u Beču u kojoj radi najmanje 5.000 profesionalaca.

Oni se brinu za nuklearnu sigurnost u svim zemljama jer proizvode pravila kako se rukuje s raznim nuklearnim materijalom i kako se on odlaže, kao i kako se od njega štititi te svaka članica UN-a ima obaveze da poštuje ta pravila.

Pitanje nuklearne sigurnost u BiH posebno je aktuelizirano nakon najave Republike Hrvatske da bi u blizini granice s BiH u Trgovskoj gori trebalo biti izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada.

Iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Feni je pojašnjeno da prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za period do 2025. godine) prati aktivnosti Hrvatske o ovom pitanju.

Njihova dužnost je da u okviru nadležnosti informiraju Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara BiH kao i Radnu grupu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, općina Dvor.

Ovim nacionalnim programom planirano je skladištenje radioaktivnog otpada niske i srednje radioaktivnosti nastalog u Hrvatskoj, kao i nastalog u nuklearnoj elektrani Krško tokom procesa rada od 1983. godine do 2023. godine s mogućim produženjem rada još 20 godina do 2043. godine.

- Ujedno, planirano je i zbrinjavanje kontaminiranog materijala, niske i srednje radioaktivnosti, koji će proisteci iz procesa razgradnje ove elektrane - kažu u nadležnoj državnoj agenciji.

Pohranjivanje različitih vrsta nuklearnog materijala radi se po tačno određenim propisima, ali profesorica Tanović naglašava da ideja Hrvatske da napravi odlagalište blizu granice s BiH nije po propisima. Čak i da je savršeno napravljeno odlagalište u diplomatskim relacijama nije uobičajeno da se odlagalište ili nuklearna elektrana prave tako blizu granice s drugom zemljom.

Odlagalište bi trebalo biti apsolutno sigurno ako se napravi po propisima, dodaje Tanović, no često se događa da se propisi ne poštuju, ne samo u BiH nego i u drugim zemljama.

Izdvojila je primjer Sjedinjenih Američkih Država koje imaju probleme s odlaganjem nuklearnog otpada, naročito osiromašenog uranija koji ostaje kao višak iskorištenog goriva u nuklearnoj elektrani kakvih ima mnogo u SAD-u te ova zemlja mora potrošiti značajna sredstava kako bi se to pohranjivalo u posebne skupe kontejnere.

Manji gabariti nuklearnog materijala ovisno od nivoa radijacije, također se posebno odlažu u betonske ili olovne kutije koje apsorbiraju zračenje i ne dozvoljavaju da to prođe vani, te stoga svaka vrsta nuklearnog otpada ima specifičan tretman uključujući i onaj koji se koristi u medicini.




 



OBNOVI SADRŽAJ

FTV











OSTALE VIJESTI
VIDEO: Dodik najavu ocijenio potkopavanjem sistema BiH: Komšić najavio razgovor o odbacivanju načela konstitutivnosti

VIDEO: Medeno polje sporna lokacija: Definiranje lokacija prihvatnih centara uvjet za pomoć iz EU

VIDEO: Skupština mora vratiti autonomiju Univerzitetu: Zakon o visokom obrazovanju TK-a nije u skladu s državnim

VIDEO: Simbol slabe pripremljenosti za velike projekte: Nemjerljiva šteta za privredu zbog zastoja na Vranduku

Protest bez incidenata: Najmanje 1,7 miliona ljudi preplavilo ulice Hong Konga

Posada i brod će biti pušteni na slobodu: Gibraltar odbio zahtjev SAD-a za izručenje iranskog tankera

Pokušali preći u Grčku: Turska: U Canakkaleu uhvaćeno 330 migranata

Drama na Mediteranu: Salvini poručio posadi broda sa migrantima da plove u Španiju

VIDEO: Ogranak \'Islamske države\' preuzeo odgovornost: Bombaš samoubojica na afganistanskom vjenčanju ubio 63 osobe

Za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti: Francuskoj glumici Huppert uručeno \'Počasno Srce Sarajeva\'

Malezija poziva Britaniju da ne podrži europsku odluku o bojkotu palminog ulja
Britanci odbili zahtjev SAD-a i deblokirali iranski tanker iz Gibraltara
Od Drugog svjetskog rata nije bilo ovoliko izbjeglica na svijetu
Izraelski premijer uoči izbora ide u Ukrajinu po glasove tamošnjih Židova
Šumski požar izmakao kontroli na španjolskom otoku, evakuirane tisuće ljudi
Šef poljskih konzervativaca u kampanji širi mržnju prema homoseksualcima
Jeste li ikad vidjeli ovakav prosvjed? U Hong Kongu marširalo 1,7 milijuna ljudi
Migrantima je dosta čekanja na brodu, skočili u more i zaplivali prema Italiji
Gibraltar odbio Ameriku, ne da joj iranski tanker
Islamska država preuzela odgovornost za masakr na svadbi u Afganistanu
Dvojica speleologa od jučer zarobljena u spilji u Poljskoj, spašavaju ih
Novi masovni prosvjedi u Hong Kongu, na ulicama deseci tisuća ljudi
Poplave u Indiji u dva mjeseca ubile više od tisuću ljudi. Stiže još kiše
Rusija: Nećemo raspoređivati nove rakete po Europi, ali samo uz jedan uvjet
VIDEO Snimke pokazuju strašno stanje na Grenlandu: "Ovo smo očekivali tek 2070."
Gost u Parizu ubio konobara jer je predugo čekao sendvič
Indija opet uvela ograničenja kretanja u Kašmiru
Bombaš samoubojica na afganistanskom vjenčanju ubio 63 i ranio 182 osobe
Kava je druga najtraženija roba na svijetu, evo koliko je konzumiraju Hrvati
Hong Kong se priprema za novi masovni prosvjed







SVAŠTARIJE

Najmanje 1,7 miliona ljudi preplavilo ulice Hong Konga

Gost u Parizu ubio konobara jer je predugo čekao sendvič

Bombaš samoubojica na afganistanskom vjenčanju ubio 63 i ranio 182 osobe

U velikom požaru u Bangladešu izgorjelo 15.000 domova

VIDEO Istanbul paraliziran, cijeli je pod vodom, jedna osoba poginula

Osmero poginulo u požaru u hotelu u Odesi

"Holivudski Trbosjek" proglašen krivim, ubio djevojku Ashtona Kutchera i susjedu

Žena u Kanadi skočila iz aviona, nije se otvorio padobran. Čudom je preživjela

Na Novom Zelandu ubijen surfer iz Australije

Martina Mlinarević izbačena s festivala u Čitluku: "Ko vas je** majmuni"