TUZLARIJE - KULTURAMjerenje zračnih polutanata u 8 vrtića u FBiH: U većini vrtića prostorije se nedovoljno provjetravaju Opće prihvaćena naučna činjenica je da visok nivo zagađenosti zraka višestruko ugrožava zdravlje ljudi. Posebnu opasnost predstavlja kontaminiranost zraka u zatvorenim prostorima, u kojima provodimo većinu svog životnog vijeka. Zrak u zatvorenom prostoru može biti i 10 puta zagađeniji od zraka u vanjskom prostoru.  Uzimajući u obzir štetan uticaj zagađivača zraka zatvorenog prostora na zdravlje ljudi, posebno osjetljivih populacionih grupa, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je, uz podršku UNICEF BiH, korištenjem mobilne opreme za mjerenje kvaliteta zraka zatvorenog prostora, proveo mjerenje zračnih polutanata u 8 vrtića u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu i u Zapadnohercegovačkom kantonu. Rezultati mjerenja su pokazali da u navedenim vrtićima izmjerene koncentracije polutanata zraka ne predstavljaju značajan rizik za zdravlje djece, ali i da se u većini vrtića prostorije nedovoljno provjetravaju. Općenito, bolji kvalitet zraka je bio u prostorijama vrtića koji se nalaze u sredinama sa dobrim kvalitetom ambijentalnog zraka (zrak vanjskog prostora), kao i u vrtićima koji su imali prostranije sobe i manje grupe djece. U preporukama za vrtiće navedeno je, pored ostalog, da se najbolji kvalitet zraka zatvorenog prostora može osigurati adekvatnim i dovoljnim provjetravanjem prostorija, po mogućnosti uz upotrebu uređaja za prečišćavanje zraka u vrtićima koji se nalaze na područjima u kojima se u zimskom periodu javljaju epizode visokog aerozagađenja te pravilnim provođenjem sanitarno-higijenskih mjera. Ovo istraživanje predstavlja osnovu za dalji rad na unaprjeđenju kvaliteta zraka u vrtićima i na podizanju nivoa znanja nastavnog osoblja, roditelja i djece, kao i šire vrtićke zajednice, o značaju čistog zraka u prevenciji respiratornih i drugih oboljenja. Takođe predstavlja podsticaj za širenje ove aktivnosti, tj. provođenje periodičnog mjerenja kvaliteta zraka zatvorenog prostora i u ostalim odgojno obrazovnim ustanovama. Osim mjerenja kvaliteta zraka u prostorijama vrtića, projektne aktivnosti su uključile i edukativne radionice sa nastavnim osobljem vrtića o zagađivačima zraka zatvorenog prostora i mjerama zaštite od njihovog štetnog djelovanja. Na radionicama su predstavljeni i edukativno – promotivni materijali za nastavnike i roditelje koji su distribuirani vrtićima. Preporuke za vrtiće Pravilno i dovoljno dugo provjetravanje prostorija je najbolji i najvažniji postupak kojim se obezbjeđuje dobar kvalitet zraka zatvorenog prostora, te se preporučuje više puta dnevno prozračiti prostorije vrtića. Na taj način se smanjuje koncentracija i hemijskih i mikrobioloških zagađivača zraka. Tokom vjetrenja, djecu po mogućnosti premjestiti u drugu prostoriju, dok se soba u kojoj inače borave dobro ne prozrači. Iskoristiti vrijeme kad su djeca na ručku, u dvorištu itd. Prozor i vrata sobe bi trebali biti širom otvoreni 5 do 10 minuta, a ljetnom periodu duže (oko 30 minuta). Prozor otvoren “na kip” ne obezbjeđuje dovoljno provjetravanje prostorije. Pri provjetravanju širom otvoriti prozore, a ukoliko se nasuprot prozora nalaze vrata i njih je potrebno širom otvoriti. U slučaju da se u blizini nalaze saobraćajnice, željezničke pruge, zračne luke, industrijski pogoni i farme, te tokom epizoda intenzivnog aerozagađenja (zimski mjeseci), razmotriti nabavku uređaja za prečišćavanje zraka ili ugradnju sistema za prečiščavanje zraka. Gdje je moguće, osigurati da prostorije za boravak djece budu okrenute suprotno od eventualnog izvora zagađenja (prometna ulica). Zabraniti pušenje u unutrašnjim prostorima vrtića kao i dvorištima u kojima borave djeca i okolnim prostorima. Sve ustanove u kojima borave djeca trebaju biti prostori bez duhanskog dima! Za bojenje zidova upotrebljavati vodootporne boje koje imaju nisku stopu oslobađanja isparljivih organskih materija (moraju imati certifikat o sigurnosti i neškodljivosti materijala). Po mogućnosti, namještaj od iverice i šperploče, zamjeniti namještajem od punog drveta koji emituje relativno malo formaldehida i hlapljivih organskih spojeva. Prozračiti novi namještaj barem nekoliko dana ili sedmica prije nego što se stavi u zatvoreni prostor. Redovno čistiti prašinu sa poda, svih površina i prostirki. Podne i zidne obloge u prostorijama vrtića postavljajti s posebnim oprezom (neophodno posjedovanje certifikata o sigurnosti i neškodljivosti materijala). Opremu poput fotokopirnih aparata i printera koji proizvode lebdeće čestice i isparljive organske materije smjestiti izvan prostorija u kojima borave djeca. Podizanje svijesti u cijeloj vrtićkoj zajednici (prvenstveno kod roditelja) o potencijalnom štetnom uticaju zagađenog zraka zatvorenog prostora na zdravlje djece uključiti u redovne kurikulume i programe rada. Obavezno provoditi godišnju kontrolu i redovno održavanje sistema grijanja, po mogućnosti kotlovnicu smjestiti odvojeno od glavne vrtićke zgrade. Redovno čistiti i dezinficirati sve prostorije i površine. Za vrijeme čišćenja prostorija sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, prozore i vrata držati otvorenim (ako je zimsko doba, dok se čisti, prozore je dovoljno otvoriti “na kip”), ili s ciljem smanjenja koncentracija prašine i isparenja hemikalija prilikom samog čišćenja, uključiti uređaje za prečišćavanje zraka, ukoliko je moguće i ventilacijski sistem. Određene prostorije u vrtiću, gdje se obavlja fizička aktivnost (fiskulturne sale), moraju se posebno detaljno čistiti (zbog fizičke aktivnosti i bržeg i dubljeg disanja, količina polutanata koji se unose u pluća je veća). Obezbijediti optimalnu temperaturu (21-24oC) i vlažnost zraka u prostorijama (40-60%). Ukoliko se pojave plijesni, odmah ih ukloniti mehanički i sredstvima za čišćenje i dezinficiranje. Kako ljudi većinu svog života (80–90%) provode u zatvorenom prostoru, vrlo je važno osigurati visok kvalitet zraka u prostorijama. Priredio(la): Zavod za javno zdravstvo FBiH |