TUZLARIJE - KULTURATuzlanski pozorišni dani 2006 - nedjelja, 19. 11. 2006. u 19,30 ˝Balkanski špijun˝ Autor Dušan Kovačević Adaptacija i režija Mustafa Nadarević Scenografija i kostimografija Slavica Radović Glazba Mario Mirković i Matej Meštrović Milica Šafranek Elizabeta Kukić Lojza Šafranek, njezin muž Edo Vujić Sonja, njihova kći Anita Matić Delić Đuro, Miličin brat Mustafa Nadarević Žak Horvatić, njihov podstanar Duško Gruborović/Vlatko Dulić Premijera: 4. listopada 2003. Trajanje: 135 minuta (jedna stanka) "Balkanski špijun", komedija Dušana Kovačevića, govori kao i ostale njegove komedije o odnosu između pojedinca i vlasti, individualnoj i totalitarnoj svijesti, sve to u okviru obitelji, jer je ona zrcalo društva sa svim njegovim nevoljama i proturječnostima. Redatelj Mustafa Nadarević je adaptirao djelo smještajući ga u našu sredinu i zamjenjujući dramske uloge muža i žene, pa tako ovdje podstanara špijunira ona, a ne on. Time nije ništa izgubilo Kovačevićevo djelo, naprotiv, pokazalo se je da to nije komedija lokalnog dometa, samo za jednu sredinu, nego djelo o pomahnitaloj dogmatskoj svijesti koje dobro komunicira na svim prostorima koji su prošli slične ideološke promjene. Radi se, dakle, o "eksplozivnoj" komediji, dinamične dramaturgije iz obiteljskog života sa pet vrlo dobro iznijansiranih likova, koji su kod Kovačevića uvijek pomalo između apsurdnog i fantastičnog, ali neodoljivo komični. Adaptacija je napravljena u suglasnosti s autorom. DUŠAN KOVAČEVIĆ Kazališni pisac Dušan Kovačević rođen je 1948. godine. Akademiju za kazalište, film, radio i televiziju je diplomirao u Beogradu na Odsjeku dramaturgije 1973. godine. Već prvim djelima, sedamdesetih godina, izaziva pozornost stručne kritike, a prihvaća ga i publika, kao pisca koji nastavlja sjajnu tradiciju Sterije i Nušića. Boris Mihajlović-Mihiz će ga proglasiti “princem komedije”. Kovačević je do danas napisao ova dramska djela: “Maratonci trče počasni krug”, “Radovan Treći” (1973.), “Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću” (1976.), “Proleće u januaru”, “Svemirski zmaj” (1977.), “Limunacija na selu” (1978.), “Sabirni centar” (1982.), “Balkanski špijun” (1983.), “Sveti Georgije ubiva aždahu” (1986.), “Klaustrofobična komedija” (1987.), “Profesionalac” (1990.), “Urnebesna tragedija” (1991.), “Lari Tompson-tragedija jedne mladosti” (1996.), “Kontejner sa pet zvezdica” (1999.), “Doktor Šuster” (2001.). Pisac je filmskih scenarija: “Beštije” (1976., režija Ž. Nikolić), “Poseban tretman” (1978., režija G. Paskaljević), “Ko to tamo peva” (1980., režija S. Šijan), “Maratonci trče počasni krug” (1981., režija S. Šijan), “Balkanski špijun” (1984., režija D. Kovačević i B. Nikolić), “Sabirni centar” (1990., režija G. Marković), “Podzemlje” (1995., režija E. Kusturica), "Urnebesna tragedija" 1995., režija G. Marković) i “Profesionalac” (2003., režija D. Kovačević). Za televiziju je napisao TV-drame i originalne scenarije: “Povratak lipova (1974.), “Dvosobna kafana” (1975.), “Zvezdana prašina (1976.) i TV - serije “Čardak i na nebu i na zemlji” - 13 epizoda po 45 minuta (1976.), “Bila jednom jedna zemlja” - 6 epizoda po 60 minuta (1995.). Napisao je radio-drame: “828 kilometara severno od prve varoši” (1970.) i “Bio čovek” (1970.). Drame Dušana Kovačevića igrane su u kazalištima u Istočnoj i Zapadnoj Europi, Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi. Drame su u prevedene na njemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunjski, bugarski, kineski, slovenski. Nagrađen je mnogim profesionalnim kazališnim i filmskih nagradama: četiri Sterijine nagrada i Sterijina nagrada grada Vršca za najbolju komediju, dvije Nagrade Branko Ćopić, Nagrada Joakim Vujić, Nagrada Miloš Crnjanski, Nagrada Marin Držić, Oktobarska nagrada Beograda, dvije Zlatne arene, Nagrada Vjekoslav Afrić, Stjepan Mitrov Ljubiša, Grad teatar Budva i druge. Međunarodne nagrade: dva Gran Prixa za scenarije filmova “Balkanski špijun” i “Profesionalac” na Filmskom festivalu u Montrealu, Nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film – PIPALSCI, u Montrealu za “Profesionalca”, Chaplinova nagrada u Veveju za film “Ko to tamo peva”, Prva nagrada na TV-festivalu u Cannesu, Zlatna palma na festivalu u Cannesu za “Podzemlje”, nagrada filmskih festivala u Valenciji, Marseilleu, Beču, u Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj. Trenutno se “Dr. Šuster” igra u nacionalnom kazalištu u Bratislavi, a “Profesionalac” se priprema za siječanj 2004. u prestižnom pariškom “Theatre de la Ville”. Neke svoje drame je sam režirao. Radio je kao dramaturg na televiziji, a od 1986. do 1988. djelovao je kao profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Sada je na dužnosti direktora Zvezdara teatra u Beogradu. U kazalištu “Kerempuh” izveden je 1988. "Radovan Treći” u režiji “Dejana Mijača”. MUSTAFA NADAREVIĆ Rođen 2. svibnja 1943. u Banja Luci. Poslije završene gimnazije u Rijeci diplomirao na Kazališnoj akademiji u Zagrebu. Od tada do danas neprekidno je član Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Igra u Zagrebačkom kazalištu mladih, “Gavelli”, “Kerempuhu”, Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, Hrvatskom narodnom kazalištu Split, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu i drugdje. Nastupao u nizu značajnih kazališnih ostvarenja K. Spaića, V. Habuneka, D. Radojevića, B. Violića, G. Para, N. Škiljana, J. Juvančića, I. Kunčevića. P. Magellija, Ž. Oreškovića, I. Hajdarhodžića i drugih te u filmovima, TV-filmovima i TV-serijama S. Petrovića, E. Kusturice, A. Kenovića, D. Tanovića, M. Idrizovića, D. Baića, B. Pilipovića, B. Jurjaševića, M. Hočevara, S. Ristovskog, D. Lukačevića te hrvatskim K. Golika, A. Vrdoljaka, K. Papića, E. Galića, L. Nole, J. Marušića, M. Fanelija, I. Hetricha, D. Žmegača, S. Petrovića i mnogih drugih. Dvije godine educirao na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Režirao u Tuzli, Sarajevu i Zagrebu: K. Kesey “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, I. Brešan “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, M. Ogrizović (adaptacija) “Hasanaginica” i dr. Tijekom umjetničkog rada nagrađivan kazališnim i filmskim nagradama: Mila Dimitrijević, Marul, Orlando, Zlatni lovor vijenac, Nagrada Hrvatskog udruženja dramskih umjetnika, Dubravko Dujšin, Vladimir Nazor, Nagrada grada Zagreba, Sterijina nagrada, dva puta Grand Prix za najbolje glumačko ostvarenje u ex Jugoslaviji, dvije Zlatne klape, dvije Zlatne arene, Grand Prix na filmskom festivalu u Moskvi, najbolja režija na “Danima satire” za “Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja”… ELIZABETA KUKIĆ Diplomirala glumu na AKFU u Zagrebu. Stalna članica ansambla kazališta “Kerempuh”. Surađivala s kazalištima “Komedija”, &TD-om, Istarskim narodnom kazalištem Pula. Nastupila u pedesetak naslova. Neke od istaknutijih uloga ostvarila u naslovima “Ženidba”, “Katina Gvardijanka”, “Mandat”, “Dundo Maroje”, “Čaruga”, “Lizistrata”, “Ministrov sin” i “Anđeli i vragovi”. Dobitnica nagrada na MESS-u, dvije nagrade UDUH-a, šest nagrada “Zlatni smijeh” na Danima satire, Zlatnog vijenca “Studija”. EDO VUJIĆ Rođen u Zagrebu. Glumom i kazalištem počeo se baviti u Dramskom studiju ZeKaEma kod gospođe Zvjezdane Ladike. Profesionalno bavljenje kazalištem započinje sedamdesetih godina. Dio svoje kazališne karijere provodi radeći u varaždinskom kazalištu (oko pedeset uloga). Od 1988. angažiran je u Satiričkom kazalištu “Kerempuh”. Desetak godina surađuje s Glumačkom družinom Histrion. Dobitnik Nagrade Hrvatskog društva dramskih umjetnika te nekoliko nagrada na “Danima satire” u “Kerempuhu”. Sudjeluje u raznim emisijama HRT-a. ANITA MATIĆ Rođena je u Zagrebu. Diplomirala je glumu na ADU u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade za ulogu Eleanor u ispitnoj predstavi “Lav u zimi” J. Goldmana u režiji prof. Joška Juvančića. Nakon završene Akademije dobila je angažman u Satiričkom kazalištu “Kerempuh” gdje je dosad odigrala većinu uloga, između ostalog u predstavama “Cabaret”, “Mimoilazišta” i “Vaginini monolozi”. Gostovala je i u drugim kazališnim kućama (Mala scena, ZeKaEm, “Komedija”, HNK u Zagrebu, Kazalište Virovitica). Suradnju s Kazalištem Ulysses ostvarila je igrajući u predstavama “Medeja” i “Marat-Sade”. Ostvarila je nekoliko uloga na filmu: “Pet minuta nježnosti”, “Agonija”, “Sunčana strana subote”, “Panda & Pandone”, “Villa Liberta – die italienische Reise” (njemačka koprodukcija). DUŠKO GRUBOROVIĆ Završio je Akademiju za kazalište, film i televiziju u Zagrebu 1981. godine. Glumac je Satiričkog kazališta “Kerempuh” od iste godine pa sve do danas. U matičnom kazalištu odigrao je niz, što manjih što većih, uloga. Nagrađivan. Uz kazalište pojavljivao se često na televiziji i nešto manje na filmu. Izdao tri knjige pjesama, snimio više nosača zvuka. Napisao dvjestotinjak, što narodnih što zabavnih, pjesama i primio za njih desetak nagrada. SLAVICA RADOVIĆ Rođena u Kopru 1965. gdje je završila gimnaziju. 1989. diplomirala scenografiju i kostimografiju na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. 1995.-97. kao Fulbrightov stipendist na specijalizaciji scenografije i lighting dizajna na Univercity of Yale i N.Y.K. u New Yorku (SAD). Radi kao samostalni scenograf i kostimograf u teatru i na filmu. Marulova nagrada za scenografiju predstave Hasanaginica u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. MATEJ MEŠTROVIĆ Pijanist i kompozitor. Rođen je u Zagrebu 1969. Na Danima hrvatske glazbe sudjeluje kao najmlađi kompozitor (1985.). U listopadu 1994. odlazi u Amsterdam gdje dvije godine sklada operu "Gypsy Girl" za talijanskog dirigenta i producenta operne glazbe Giuseppea Raffu. U travnju 1998. sklada glazbu za film kružne projekcije od 360 stupnjeva, redatelja Vinka Brešana, "Jedan dan na Hrvatskoj obali" koji se prikazuje na svjetskoj izložbi EXPO 1998. u Lisabonu. U studenom 1999. dobitnik je Nagrade grada Zagreba za izvanrednu realizaciju hrvatskog paviljona i izložbe na Svjetskoj izložbi EXPO ’98. u Lisabonu. U lipnju 2000. sklada glazbu za film kružne projekcije od 360 stupnjeva, redatelja Tomislava Rukavine, "Dreamscape" koji se prikazuje na svjetskoj izložbi EXPO 2000. u Hannoveru. U listopadu 2002. osvaja prvu nagradu za najbolji nacionalni turistički film, na Međunarodnom festivalu turističkog filma u Splitu SWITF CRO 2002, za autorski film “Croatian Dream Hvar”. MARIO MIRKOVIĆ Rođen 1969. u Zagrebu. Završio Akademiju dramske umjetnosti u klasi prof. Durbešića 1997. Član Satiričkog kazališta “Kerempuh” od 1999. Značajnije predstave: “Zagreb Cabaret”, “Izbacivači” (Exit); “Romanca o tri ljubavi” (Lapsus); “Crna kraljica” (“Komedija”); “Paravani” (“Gavella”); “Hist(o/e)rijada”, “Gnjida”, “Bure baruta”, “Mačak u vreći”, “Mimoilazišta”, “Cabaret”, “Šta je smiješno, bando lopovska?”, “Zemlja varalica”, “Art Export” (“Kerempuh”). Značajnije predstave za koje je skladao glazbu: “Vremeplov”, “Heidi”, “Auto Moto Bajka”, “Adam i Eva”, “Umišljena mišica” (Zagrebačko kazalište lutaka); “Šegrt Hlapić”, “Snjeguljica” (Kazalište “Trešnja”); “Seks, laži i motorne pile”, “Magic Act Show” (Kazalište “Kerempuh”); “Važno je zvati se Ernest”, “Pinokio” (Kazalište Virovitica); “Daska u glavi” (HNK u Varaždinu); “Slobodna veza” (Garage); “Izbacivači” (Exit); “Romanca o tri ljubavi” (Lapsus); Zagreb Cabaret; Sveobuhvatna Glazbena Produkcija – SHY BY Studio. Priredio(la): V.K. |