TUZLARIJE - KULTURA

18.01.2005.
Predstavljamo
Behram-begovu medresu u Tuzli
Pomozimo dovršetak izgradnje medrese



Danas je Behram-begova medresa smještena u adaptiranim školskim objektima, u naselju Paša Bunar, na zapadnom ulazu u Tuzlu.Učenici borave u nedovršenim internatima, jer je medresanski kompleks još u izgradnji.Smješteni su u dvije odvojene zgrade u kojima su učionice, spavaonice, restorani i TV sale i druge prateće prostorije.

Učenicima je na raspolaganju školska biblioteka, čiji knjižni i multimedijalni fond trenutno zadovoljava samo dio potreba jedne savremene školske ustanove.U planu je nabavljanje literature na arapskom, engleskom i turskom jeziku, te nabavka značajnijih enciklopedijskih izdanja i lektire predviđene nastavnim planom i programom na maternjem jeziku.Biblioteka predstavlja jednu od glavnih poluga obrazovanja u Medresi te se stoga, u cilju poboljšanja njenog rada, planira izgraditi prostor za čitaonicu. Time bi seznatno poboljšalo korištenje fonda iz biblioteke.

U dosadašnjem, obnovljenom radu, Medresa je dijelom ostvarila svoje organizacijske i funkcionalne potrebe. Do potpunog zaokruženja infrastrukture planirano je:
- dovršetak izgradnje vakufskog objekta, koji će biti značajan izvor finansiranja potreba Medrese,
- nadogradnja internata za učenice, čime će se obezbijediti bolji uslovi za njihov boravak i rad,
- nadogradnja upravnog dijela Medrese, čime će se proširiti prostorni kapaciteti biblioteke,
- dovršetak treće faze izgradnje džamije.

Osim navedenog, stambeni smještaj muderisa je također predmet kontinuirane brige. Pošto je ovo pitanje bitan preduslov za uspješno funkcioniranje Medrese, njemu će se u narednom periodu poklanjati posebna pažnja. Medresu, tako, čeka još niz akcija, čijim završetkom, treba da dostigne prostorne i organizacijske uslove za svoju uspješnu odgojno-obrazovnu misiju.

Medrese, kao zavodi islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, ali i temelji obrazovanja uopće, nastajale su kao zadužbine (vakufi) imućnih muslimana. Te su zadužbine uglavnom uključivale zgrade medresa, džamije uz njih i određena materijalna dobra iz kojih su medrese crpile sredstva za rad.Behram begova medresa je, također, nastala na ovom konceptu. Vakif Behram-beg je darovao zemljište za njenu zgradu, a izgradio je i džamiju u blizini.Džamija je dobila ime po njemu, ali je tokom vremena u narodu prozvana Šarenom.Od ovog koncepta Medresa nije ni danas odustala. Na lokaciji u kojoj je ova škola danas smještena, u proljeće 1997. god. je započeta izgradnja džamije, kao središnje i primarne komponente medresanskoga kompleksa.

Izvođenje radova je planirano u tri faze.Izvedene su do sada dvije, pa je džamija radno otvorena 17. oktobra 1999. god. U njoj svakodnevno obavljaju namaze učenici i muderisi Medrese, a svoje duhovno utočište nalaze i brojne džematlijeiz naselja koja joj gravitiraju (ovaj dio Tuzle do sada nije imao džamiju), kao i musafiri.Edukaciona sala već služi za organiziranje brojnih tribina, seminara i sličnih manifestacija.Prema projektnoj dokumentaciji, džamija ima 955, 70 m2 zatvorenoga prostora. Taj prostor se sastoji od glavnoga prostora za klanjanje, mahfila, sale za edukaciju, ulaznih holova (muški i ženski), sanitarnih čvorova i suterenskog prostora.

U arhitektonskom rješenju, posebna pažnja je posvećena postepenom doživljavanju pojedinih dijelova džamije. Razmatran je i efekat prirodnoga i vještačkog svjetla, postavljanjem stakla na kupoli i na zidovima. U njenom prostoru može istovremeno obaviti namaz 1000 klanjača, a u dvorištu još 300.Do potpunoga završetka njene gradnje potrebno je još sredstava. Tek će, naime, tada ona biti u potpunosti funkcionalna i svojim će izgledom, prema ocjenama eminentnih umjetnika, biti arhitektonski dragulj ovog podneblja.




Priredio(la): cupo / medresa                


Osmrtnicama ba smrtovnice